Poljski državljani u Bjelorusiji trebali bi napustiti tu zemlju, priopćila je službena Varšava dok odnosi između dvaju država postaju sve napetiji. Slična preporuka upućena je u rujnu i poljskim građanima u Rusiji, donosi Slobodna Dalmacija.
"Preporučamo da građani Poljske koji borave na teritoriju Republike Bjelorusije napuste njezin teritorij svim raspoloživim komercijalnim i privatnim sredstvima", objavila je poljska vlada jučer u uputama za putnike na svojoj web stranici.
Odnosi između Varšave i Minska pogoršali su se još 2021. kad je Poljska optužila bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka da je orkestrirao migrantsku krizu na svojoj granici. Lukašenko je manipulirao migrantima i njihovom nesrećom kako bi destabilizirao EU, te je migrante ciljano navodio na prelazak preko poljske granice. Poljska je u samo par mjeseci na bjeloruskoj granici uz pomoć vojske podigla čelični zid te se obranila od tog oblika pritiska.
Odnosi susjeda, Bjelorusije i Poljske, postali su još zategnutiji tijekom ruske invazije na Ukrajinu. Minsk je u međuvremenu poduzeo niz neprijateljskih aktivnosti protiv vlastitih građana poljske nacionalnosti od kojih su mnogi privođeni. U Bjelorusiji je trenutno više od 1200 političkih zatvorenika, uključujući i mnoge pripadnike poljske nacionalne manjine.
Lukašenkov režim poduzeo je i niz ponižavajućih akcija protiv simbola poljske kulture i identiteta: od lipnja 2022. zločinci inspirirani iz krugova bjeloruskih vlastodržaca vandalizirali su poljske spomenike, vojna groblja i nadgrobne ploče u najmanje devet mjesta u Bjelorusiji.
Bilo je i slučajeva izvlačenja ostataka poljskih vojnika iz grobova i njihovoga oskvrnuća. Varšava već dugo upozorava da se poljska manjina u Bjelorusiji suočava s otvorenom represijom od strane države, a da su čelnici te zajednice zatvoreni.
Ramzan Kadirov, čečenski vođa i glavni saveznik Vladimira Putina, objavio je još prije par mjeseci na aplikaciji Telegram da je rat u Ukrajini već dobiven i da je Poljska iduća meta. U propagandnom videu Kadirov govori kako je plan da se nakon Ukrajine prijeđe na Poljsku i da se ona, iako je punopravna članica NATO-a, sljedeća ‘demilitarizira‘.
Naravno da je svaki Kadirovljev istup primarno u funkciji propagandnog zastrašivanja i širenja panike u redovima ‘neprijatelja‘: ruski ili bjeloruski napad na Poljsku implicirao bi žestoki odgovor cijeloga NATO saveza zbog članka 5. o kolektivnoj obrani.
Taj članak govori o tome da je napad na jednu članicu saveza napad na sve. Osim toga, već u veljači aktiviran je i 4. članak Sjevernoatlanskog ugovora, i to baš na zahtjev Poljske, Estonije, Litve i Latvije.
Članak 4. NATO-a odnosi se na to da se sve države Saveza konzultiraju među sobom kada je prema procjeni bilo koje od njih ugrožen njihov teritorijalni integritet, politička neovisnost i sigurnost. NATO se na njihov zahtjev mora konzultirati o pripremnim planovima za reakciju kako bi zaštitio svaku svoju članicu od moguće agresije, a u dosadašnjoj povijesti NATO-a od 1949. godine članak 4. NATO-a je pokrenut samo šest puta.