Plamenita periska, gotovo je u potpunosti iskorijenjena od opasnog parazita, kako kod nas, tako i u Mediteranu, o čemu se dosta pisalo. Ovih dana o pomoru periski nakon nekoliko mjeseci čekanja, izišao je i znanstveni rad, piše Društvo istraživača mora 20.000 milja, piše morski.hr.
Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana, te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a mnogi od nas poznaju je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. Ekološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Uz to, pruža brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna. Stoga na periskama često vidimo veliko bogatstvo života šarenih organizama. Unutar njih također se nalaze mali račići s kojim žive u simbiozi. Osjetljiva je na zagađenje i onečišćenje mora, mnoge jedinke stradaju sidrenje, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki radi ukrasa i/ili jela.
2016. godine zabilježen je prvi masivan pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske te se od tad širi cijelim Mediteranom. Za tu pojavu “glavni krivci” su novoopisana vrsta Haplosporidium pinnae te bakterija iz roda Mycobacterium. U svibnju 2019. godine mi smo zabilježili prvi pomor na Jadranu, na Elafitima.
Iz Društva 20.000 milja poručuju da su velik dio 2019. proveli aktivno istražujući populacije plemenite periske duž Jadrana, a ponajviše u zaštićenim područjima. Nakon izvještaja o situacijama u Parku prirode Telašćica i u Parku prirode Lastovsko otočje, proveden je monitoring područja na Silbi, oko Zadra, Paga, Cresa, Elafita, nekoliko lokacija oko Splita, no i mnoge druge diljem Jadrana, uz pomoć aktivnih građana koji su dojavljivali lokacije, brojali periske te pratili njihovo stanje ili naplavljivanje praznih ljuštura na obale.
Ovi znanstvenici na tome zahvaljuju i mole ako primjetite igdje na našoj obali žive periske (uspravna s vidljivim tkivom školjkaša unutar školjke te reagira na podražaj i eventualno se zatvara) da dojavite u inbox na Facebook ili na kontakt formu ove web-stranice!
– Znanstveni rad, koji okrupnjuje informacije o praćenju populacije periske u Parku prirode Telašćica od jeseni 2018. do rujna 2019. te populacije na Elafitskom otočju, objavljen je u travnju ove godine u časopisu Journal of Invertebrate Pathology. Ovim putem još jednom želimo se zahvaliti svojim članovima i volonterima koji su sudjelovali u prikupljanju ovih podataka na terenu! Također, samu izvedbu terenskog istraživanja na kojem su prikupljani podaci koji su doveli do publikacije ovog znanstvenog rada proveden je uz potporu Javne ustanove Park prirode Telašćica i u sklopu istraživačko-edukacijski projekt “Ne KLIMAjte palasturu!” koji je financirao Grad Dubrovnik – poručuju iz Društva 20.000 milja, piše morski.hr.