Prosječna neto plaća 2019. godine iznosila 5815 kuna, evo u kojoj djelatnosti se najviše zarađuje

Lani je za 969.776 zaposlenih kod 136.260 poduzetnika obračunata prosječna mjesečna neto plaća od 5.815 kuna, što je povećanje od 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina).
Analiza Fine odnosi se na poduzetnike obveznike poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava, koji su prema Zakonu o računovodstvu obveznici sastavljanja godišnjeg financijskog izvještaja (GFI).

Analiza prosječnih mjesečnih neto obračunatih plaća po područjima djelatnosti tako pokazuje da su poduzetnici u tri djelatnosti, prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu, imali 55 posto ukupno zaposlenih.
Iz Fine napominju da u dvije od tri djelatnosti s najviše zaposlenih, građevinarstvu i trgovini na veliko i malo, zaposleni za svoj rad dobivaju prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske.

U odnosu na prethodnu godinu, ipak je primjetan pozitivan pomak, jer su u trgovini, u kojoj 28,8 tisuća poduzetnika zapošljava 195,9 tisuća ljudi, plaće porasle za četiri posto u odnosu na 2018. godinu, na 5.596 kuna, dok u građevini, sa 16,2 tisuća poduzetnika i 96,9 tisuća radnika, prosječna plaća bilježi skok od 2,8 posto, na 5.167 kuna.
U prerađivačkoj industriji 14,9 tisuća poduzetnika zapošljava 240,1 tisuću radnika, a prosječna plaća lani je iznosila 5.923 kune, što je na godišnjoj razini rast od 4,6 posto.

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvo i turizam, sa 78,9 tisuća četvrta je po broju zaposlenih, koji rade kod 12,7 tisuća poduzetnika, a prosječna plaća iznosila je 5.064 kune, 3,3 posto više no u 2018. godini, no i dalje također manje od prosjeka neto plaća na razini svih hrvatskih poduzetnika.

Najveće plaće u rudarstvu i vađenju

Najveće plaće lani su ostvarili zaposleni u djelatnosti rudarstva i vađenja, 8.485 kuna, 1,8 posto više u odnosu na 2018. godinu, a u njoj kod 219 poduzetnika radi 3,6 tisuća radnika.

Slijedi djelatnost informacija i komunikacija, gdje je 42,7 tisuća zaposlenih kod 6,8 tisuća poduzetnika lani imalo prosječnu plaću od 8.280 kuna, 3,9 posto više na godišnjoj razini, dok je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije za 13,9 tisuća radnika zaposlenih kod 803 poduzetnika prosječna plaća bila 7.917 kuna, uz godišnji skok od 2,4 posto.

Kako je izračunato u analizi Fine, prosječne mjesečne neto plaće u rudarstvu i vađenju su tako za 45,9 posto više od prosječne plaće zaposlenih na razini svih poduzetnika u Hrvatskoj, za zaposlene u informacijama i komunikacijama plaće su veće za 42,4 posto, a u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije za 36,1 posto u odnosu na prosječnu plaću na razini svih poduzetnika.

Po prosječnoj visini plaće slijede financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, gdje je za 5,9 tisuća zaposlenih kod 488 poduzetnika prosječna plaća iznosila 7.495 kuna, 12,6 posto više u odnosu na 2018. godinu.
U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima lani je poslovalo 21,5 tisuća poduzetnika sa 62,7 tisuća zaposlenih, a prosječna neto plaća iznosila je 6.554 kune, 15,4 posto više u odnosu na 2018., što je ujedno i najveći porast na godišnjoj razini od svih djelatnosti.  

U prijevozu i skladištenju lani je kod 6,7 tisuća poduzetnika bilo zaposleno oko 71 tisuću radnika, a prosječno su bili plaćeni 6.273 kune neto, 2,1 posto više no godinu ranije.

Od ostalih djelatnosti, značajan broj zaposlenih je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, njih 46,4 tisuće kod 6,9 tisuća poduzetnika, a tu je zabilježena i jedna od najnižih prosječnih plaća, 4.569 kuna. Za kunu niža je prosječna plaća 7,7 tisuća zaposlenih kod 1,6 tisuća poduzetnika u obrazovanju, dok su pak najniže prosječne neto plaće lani ostvarene u ostalim uslužnim djelatnostima, 4.394 kune.