Prosvjetne vlasti o ovome nerado govore, ali nastavnici ne žele šutjeti: ‘Prijemni su dobra ideja, ali imamo još bolji prijedlog. To je jedini način da se stane na kraj pritisku roditelja‘

Prijemni ispiti kao mogućnost bolje selekcije kandidata prilikom upisa u prvi razred srednjih škola od ove godine, kako se čini, uglavnom dobivaju pozitivan odjek, piše Slobodna Dalmacija.

Međutim, pokazala je to javna rasprava o izmjenama pravilnika koji to regulira, u školama ne zaziru ni od „stare“ ideje koja bi u tom smislu predstavljala dodatni korak – uvođenju takozvane male mature na kraju osmog razreda osnovne škole. Kao što bi prijemni ispiti trebali pomoći u "borbi" s hiperinflacijom superodlikaša, u školama smatraju da bi isti, ili još bolji učinak, mogla imati mala matura.

- Mala matura bi bilo sasvim dobro rješenje, iako će se povlačiti tema stresa i može li se osmogodišnje znanje svesti u malu maturu. Trenutno stanje nije dobro, toga smo svjesni – glasi jedan od komentara u e-savjetovanju o izmjenama pravilnika o upisu u prvi razred srednjih škola, a i drugi slični komentari idu u tom smjeru.

Prosvjetne vlasti zasad o toj ideji nerado govore, barem dok ne završi postupak provedbe nacionalnih ispita koji će se ove godine organizirati na uzorku od 81 osnovne škole, i to u svibnju među učenicima osmih razreda te u listopadu među učenicima koji će tada biti u petom razredu osnovne škole. U javnosti se već stvorila slika da su ti ispiti svojevrsna uvertira za uvođenje male mature, ali budući da se radi o uzorku, a ne svim osnovnim školama, na mjerodavnim adresama zasad su oprezni s takvim najavama.

Mali uzorak

Cilj tih ispita je, prije svega, „detektirati“ stanje u školama, kao i znanja i postignuća učenika kako bi se unaprijedio sustav, a rezultati tih ispita ni na koji način neće utjecati na djetetove ocjene iz pojedinih ispita koji će se testirati niti će se osmašima vrednovati prilikom upisa u srednje škole.

- Nacionalni ispiti provodit će se ove godine u odabranoj 81 osnovnoj školi i ni na koji način nisu i ne mogu biti u funkciji razmišljanja o maloj maturi, jer se radi o uzorku od svega desetak posto osnovnih škola. Tek nakon njihove provedbe ove godine, kao i planiranoj provedbi nacionalnih ispita među svim učenicima osmih razreda osnovne škole u idućoj, 2023. godini, dobit ćemo određene relevantne pokazatelje uspješnosti učenika. Nakon toga slijedi analiza dobivenih rezultata koja će, moguće, biti podloga za neke daljnje korake – ističe Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), središnje ustanove za provedbu „velike“, državne mature, a koja će organizirati i nacionalne ispite.

- U ovom trenutku bilo bi neozbiljno govoriti o uvođenju male mature dok ne vidimo rezultate nacionalnih ispita. Hoćemo li o toj mogućnosti govoriti jednom u budućnosti, zasad ne mogu nagađati – decidiran je Filipović, a na sličnom je tragu odgovor Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), iz kojega također naglašavaju da su trenutačno usmjereni na provedbu nacionalnih ispita.

Među ravnateljima, učiteljima i nastavnicima, pak, velik je broj onih koji smatraju da mala matura uopće ne bi bila loša opcija nakon faze prijemnih ispita. Veliki zagovaratelj uvođenja male mature već dugo godina je Zlatko Stić, ravnatelj zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, jedne od srednjih škola koja posljednje četiri godine redovito provodi prijemne ispite za upis u prvi razred.

- Apsolutno da za malu maturu. Ona bi omogućila da svi učenici osmih razreda koji su se obrazovali prema istom nacionalnom planu i programu na kraju osnovnoškolskog obrazovanja budu vrednovani istim, objektivnim testom. Dakle, svi učenici osnovnih škola na isti način završavaju osnovnoškolsko obrazovanje – kaže Stić, koji smatra da bi rezultati male mature u budućnosti trebali nositi 50 posto bodova za upis u srednje škole, a 50 posto ocjene.

Njegova je procjena da bi, uz provedbu nacionalnih ispita te u međuvremenu reorganizacije mreže škola (drukčije organizacije škola, broja učenika, povećanja učiteljskih plaća i sl.), malu maturu bilo moguće uvesti već za dvije godine.

Zlatko Stić: Apsolutno da za malu maturu. Ona bi omogućila da svi učenici na kraju osnovnoškolskog obrazovanja budu vrednovani istim, objektivnim testom

Marko Todorov/Cropix

Vanjsko vrednovanje

Protiv male mature nema ništa protiv ni Maja Morić Kulušić, ravnateljica Osnovne škole "Brodarica" i predsjednica ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Šibensko-kninske županije.

- Svaki prijedlog ima i dobrih i loših strana. Naravno da će biti prigovora kako nacionalni ispiti i ispiti male mature predstavljaju dodatni stres za učenike. Međutim, to potpuno ne stoji jer djeca su više puta dovedena u ispitnu situaciju, počevši od predtestiranja prilikom upisa u prvi razred osnovne škole pa do redovitog testiranja tijekom školovanja. Ne bi se trebalo bojati ni nacionalnih ispita ni male mature – smatra ravnateljica Morić Kulušić.

I ona upozorava na velik broj odlikaša te pritiske u vezi ocjena od roditelja.

- Imamo golemu količinu stresa u učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja zbog pritiska roditelja, osobito pred kraj školske godine. Dio njih je vrlo kulturan, ali imate neke koji konstantno dolaze i najprije s prigovorima kreću hijerarhijski – pritisak ide od razrednika, preko stručnog suradnika do ravnatelja. Pred kraj školske godine se ne bira, ide se direktno ravnatelju – ispričala je ravnateljica Maja Morić Kulušić.

- Osobno smatram da treba postojati oblik vanjskog vrednovanja učenika na kraju osnovne škole. Podržavam i nacionalne ispite i malu maturu. Prijemni ispiti su dobra ideja, ali još bi bolje bilo provesti malu maturu na kraju osmog razreda, na kojoj bi se pisali ispiti barem iz hrvatskog i stranog jezika te matematike, koji bi nosili bodove za upis u srednje škole. Postoji bojazan da bi to eventualno moglo ugroziti kreativnost u nastavi, ali ja ne sumnjam u kolege učitelje – ističe Tvrtko Pleić, srednjoškolski profesor geografije iz Zagreba i član mreže Nastavnici organizirano. Ta je udruga prije pet godina provela anketu koja je pokazala da 95 posto prosvjetara podržava uvođenje male mature.