StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetTeški dani u Kremlju

Putin još nije riješio ni problem s Prigožinom, a već ga hvata nova paranoja: ‘Pokrenuo je sve, slijedi likvidacija‘

Piše Tomislav Šoštarić/JL
7. srpnja 2023. - 07:55

Još u jeku drske pobune unutar vlastitih granica, ruski predsjednik Vladimir Putin krenuo je neutralizirati moguće buduće prijetnje svojoj moći obuzdavanjem grupe Wagner usred tekućeg rata u Ukrajini i osnaživanjem novog sigurnosnog aparata. "Ono čemu svjedočimo jednako je likvidaciji grupe Wagner u Ukrajini", ističe George Barros, analitičar događanja u Rusiji u think tanku Institut za proučavanje rata (ISW), piše Jutarnji list.

Ta inicijativa dolazi u trenutku dok je Rusija i dalje potresena zbog događanja od 24. lipnja. Nakon što je vrh ruske vojske optužio da je naredio zračne napade na položaje paravojne skupine zbog njegove otvorene kritike načina na koji se vodi rat u Ukrajini, šef plaćeničke skupine Jevgenij Prigožin poveo je svoje snage tog dana da zauzmu zapovjedni centar u južnom ruskom gradu Rostovu na Donu i te su krenuli u koloni oklopnih vozila prema Moskvi i stigli na 200 kilometara od ruske prijestolnice. Nagađalo se da će oružana pobuna uskoro dovesti do kraja Putinove vladavine u Kremlju.

Međutim, nešto nakon 22 sata glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov objavio je da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko tog istog dana posredovao u dogovoru između sukobljenih strana. Prigožinove postrojbe su se nakon toga povukle.

Gotovo dva tjedna kasnije, unatoč brojnim preostalim nepoznanicama, Putinova vlada je poduzela barem jedan vrlo vidljiv, konkretan korak s ciljem da zastraši svakoga tko bi možda mogao pomisliti da na bilo koji način kopira pobunu grupe Wagner.

Sprječavanje novih prijetnji

"Rosgvardija, ruska Nacionalna garda koja odgovara izravno predsjedniku, već je otprije bila paravojna organizacija", objašnjava Barros za Newsweek. "Nakon 24. lipnja objavljeno je da će sada biti opremljena neodređenim oblicima teškog naoružanja, što znači da bismo, kao rezultat Prigožinovog marša, mogli uskoro vidjeti domaću službu zaštite Vladimira Putina kako se vozika uokolo u glavnim borbenim tenkovima", dodao je.

"Kremlj čini sve što može kako bi spriječio da se ovakva prijetnja ponovi", ističe Barros.

Dok se prašina još uvijek sliježe zbog neuspjele pobune skupine Wagner, čini se da su posljedice gore za Prigožina i njegovu nominalno privatnu vojnu tvrtku, nego što su to za rusku vladajuću elitu. U sklopu dogovora, koji je postignut zahvaljujući - kako Kremlj službeno tvrdi - Lukašenkovoj diplomatskoj inicijativi, bivšim borcima plaćeničke skupine omogućava se izbor između tri opcije - potpisivanje ugovora o službi s ruskim Ministarstvom obrane ili drugim državnim tijelima, povratak kući "prijateljima i rodbini" ili odlazak u Bjelorusiju. Prigožin je navodno već stigao u Bjelorusiju (iako je bjeloruski autokrat, prema informacijama od četvrtka, izjavio da Prigožin nije u Bjelorusiji, nego da se nalazi u St. Peterburgu, op.a.), gdje se navodno grade objekti koji mogu primiti do 8.000 boraca.

Unatoč spekulacijama u nekim krugovima da bi prebacivanje plaćenika na bjeloruski teritorij moglo biti najava mogućnosti ponovnih ruskih napada u smjeru Kijeva, vojni analitičari, uključujući Barrosa, sveukupni plan shvaćaju kao pokušaj da se spasi ono malo što je ostalo od potencijala ruske vojske za provođenje ofenzivnih operacija. "Činjenica da su ti pripadnici Wagnera dobili priliku vratiti se u igru nakon sudjelovanja u izdajničkoj pobuni, pokazatelj je koliko je rusko Ministarstvo obrane gladno učinkovite borbene moći", rekao je Barros.

No, umjesto istinskog maksimiziranja borbenog kapaciteta dopuštanjem jedinicama Wagnera da ostanu netaknute pod zapovjedništvom Ministarstva obrane, neke od ruskih najsposobnijih napadačkih skupina vjerojatno će biti razbijene zbog političkih razloga.

Što s borcima Wagnera na drugom kraju svijeta?

"Najvjerojatniji ruski nacrt za to kako će apsorbirati te ljude jest da ih izoliraju od njihovih bivših zapovjednika i suboraca", smatra Barros. "Bit će preraspoređeni u zasebne postrojbe tako da se rukovodstvo u Moskvi više ne mora brinuti o ponovljenim pobunjeničkim tendencijama od strane skupina s Wagnerovom većinom... To je još jedan primjer da Kremlj daje prednost stabilnosti režima pred borbenom učinkovitosti", dodao je.

OGLAS

Međutim, područje Wagnerovih operacija mnogo je šire od Ukrajine i ostaje nejasno što će se dogoditi s borcima koji su trenutačno stacionirani u udaljenim područjima svijeta, od Venezuele do Sirije. "Što se tiče Ukrajine, mislim da je Wagner kakvog trenutačno poznajemo možda na izmaku", procjenjuje za Newsweek Alec Bertina, analitičar specijaliziran za ruske militantne skupine u privatnoj neovisnoj sigurnosno-obavještajnoj i analitičkoj tvrtki Grey Dynamicsu i publikaciji Militant Wire. "No, mnogi najsposobniji pripadnici Wagnera nisu poslani u ‘stroj za mljevenje mesa‘ u Ukrajini. Cijelo su vrijeme bili u Africi", dodaje.

Iako je skupina nominalno privatna vojna tvrtka, oduvijek je ovisila o potpori ruske države. Putin je nekoliko dana nakon pokušaja pobune priznao da je njegova administracija podržala sa do milijardu dolara Prigožinovu mrežu tijekom prošle godine. Još je jedna nepoznanica hoće li ti borci daleko od kuće i dalje primati takvu potporu. "Rusko Ministarstvo obrane opskrbilo je grupu Wagner značajnom razinom opreme", ističe Bertina. "Prigožin nije kupovao tenkove T-90 ili borbene zrakoplove vlastitim novcem, a u slučaju zrakoplova piloti su najvjerojatnije dolazili na posudbu iz ruskih zračnih snaga prema posebnom ugovoru".

"Ukoliko se ne načini neka vrsta novog dogovora, Wagnerove snage u Africi sada bi mogle djelovati uz manju zračnu potporu, a moguće je da će djelovati i uz manju obavještajnu potporu ruske vojske", dodao je.

Ipak, čak i ako se ruski plaćenici nađu odsječeni i od vlade u Moskvi i od Prigožinova pokroviteljstva, mogli bi se pokazati sposobnima djelovati na istinski neovisan način, čak i ako to znači smanjenje njihovih aktivnosti. "Wagner u Africi troši mnogo resursa, ali se radi i o operacijama koje donose prihode", navodi Bertina. "Učinit će sve, od eksploatiuranja resursa do krijumčarenja cigareta, trgovine oružjem, trgovine drvetom pa sve do pranja novca. To je poput infekcije koja se širi lokalnim gospodarstvima. Oni ostaju organizacija koja se djelomično može održati na određenim pozornicama".

‘Još premalo znamo o pobuni‘

Također, sposobnost ruske vlade da pokori te borce u inozemstvu, koja je i u početku bila ograničena, dodatno je ograničena zbog potrebe za resursima u ratu u Ukrajini. "Što ćete učiniti, odvratiti jedinice specijalnih snaga od događanja u Ukrajini ili poslati Putinovu pretorijansku gardu iz Moskve preko pola svijeta da uhite te tipove u Srednjoafričkoj Republici?", postavlja Bertina retoričko pitanje. "To se jednostavno neće dogoditi", smatra on.

Ipak, najveće neizvjesnosti u vezi s Prigožinovim ustankom ne tiču se afričkog kontinenta, već same Rusije. Manje od dva tjedna nakon neuspjelog ‘marša prema Moskvi‘, još dosta toga treba shvatiti o tome što se dogodilo 24. lipnja i što bi to moglo najaviti vezano za buduću stabilnost Putinove vladavine.

"Ne znamo s kim je Prigožin možda surađivao, tko je možda doista imao koristi od kaosa koji je mogao izazvati da je stigao do Moskve, ili tko sada doista ima koristi od uništavanja Prigožinovih interesa u Rusiji i na međunarodnom planu", navodi Samuel Bendett, savjetnik u istraživačkj organizaciji Center for Naval Analyses (CNA).

"Ne znamo koliko bi daleko Prigožin otišao da su njegovi pregovori s Putinom ili Lukašenkom propali, a također ne znamo punu razinu podrške njegovoj pobuni među redovitim Wagnerovcima", dodao je. "Prigožin je govorio o savjetovanju sa svojim časnicima prije pokreta prema Rostovu. Što se sada događa s tim časnicima?", pita se Bendett.

02. studeni 2024 14:40