Roditeljska naknada raste na 7500 kuna, ali ne za sve: ‘Žalosno! Većina majki je zaposlena na nižim plaćama, od početka to nije komunicirano...‘

Uvodi se plaćeni očinski dopust od 10 dana i podiže roditeljska naknada s 5654 kuna na najviše 7500 kuna.

Riječ je o naknadi za drugih pola godine nakon rođenja djeteta pa će ubuduće roditelji umjesto dosad limitiranih 5654 kuna primati cijelu plaću. Tekst prijedloga zakona već je izazvao kritike na javnoj raspravi jer je njim predviđeno da se nove naknade neće isplaćivati onima koji ih već koriste na dan starta novog zakona pa će postojeći korisnici roditeljskih naknada, jednako kao i oni koji ih još ne primaju ali su predali zahtjeve, ostati pod okriljem starih propisa, dok će nove veće naknade primati oni koji na njih pravo ostvare po novom zakonu. Tako jedna kritika glasi da je žalosno da ovim povećanjem od 7500 kuna neće biti obuhvaćene sve korisnice roditeljskih potpora, piše Slobodna Dalmacija.

- Koliko se sjećam s prva dva povećanja kada su išla na 3900 kuna i 5600 kuna bile su obuhvaćene sve korisnice. Nije mi jasno zašto od početka nije komunicirano u javnosti da se isto neće odnositi na postojeće korisnice jer iskreno velika većina istih to očekuje. Nadam se kako ćete za iste imati opravdan razlog i dobro objašnjenje jer smatram kako se ne radi o velikom broju korisnica koje bi zaista i primile tu naknadu od 7500 kuna s obzirom na to da nam je većina majki nažalost zaposlena na nižim plaćama – kritizirala je jedna građanka autore prijedloga zakona, Središnji državni ured za demografiju i mlade.

Očinski dopust i nove naknade dio su Konačnog prijedloga zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je do 5. srpnja na javnom savjetovanju, a potom će u saborsku proceduru po hitnom postupku jer 2. kolovoza istječe rok do kojeg se u nacionalna zakonodavstva trebaju unijeti odredbe EU Direktive o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika. Direktivom se nastoji osigurati provedba načela ravnopravnosti žena i muškaraca na tržištu rada i radnome mjestu te omogućiti roditeljima i skrbnicima bolje usklađivanje obveza, ojačati minimalne standarde vezane uz roditeljski dopust, fleksibilne radne uvjete i uvesti minimalne standarde vezane uz očinski dopust.

U Hrvatskoj se godišnje rodi oko 35 tisuća djece, a preklani je oko 2000 očeva koristilo rodiljni dopust, a lani njih oko 1800.

Predloženim zakonom Središnji državni ured za demografiju i mlade predviđa uvođenje očinskog dopusta kao novog prava u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje od 10 radnih dana za jedno dijete, odnosno, 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece. Nakana zakona je da se povećanjem rodiljne potpore poveća broj očeva koji koristi roditeljske dopuste. Otac to pravo koristi neovisno o radnopravnom statusu majke, a za očinski je dopust, predviđena je naknada plaće koja iznosi 100 posto od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, što je u skladu s Direktivom koja propisuje da se plaćom ili naknadom jamči dohodak koji je barem jednak onomu što bi radnik primao na bolovanju.

Rodiljni dopust završava kad dijete navrši šest mjeseci, nakon toga roditelji mogu koristiti roditeljski dopust, a prijedlogom zakona koji je na javnoj raspravi jasnije se propisuje pravo zaposlenog ili samozaposlenog roditelja na roditeljski dopust što se koristi nakon navršenih šest mjeseci života djeteta do osme godine djeteta. Zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od osam mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete odnosno 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete. Pravo na roditeljski dopust u pravilu koriste oba roditelja u trajanju od četiri ili 15 mjeseci, ovisno o broju djece, ali u skladu s Direktivom EU-a svaki roditelj zadržava dva mjeseca roditeljskog dopusta koja ne može prenijeti na drugog roditelja. U slučaju da roditeljski dopust koristi jedan roditelj, kao i prema važećem zakonu, koristi se u trajanju od šest mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete, a mijenja se trajanje dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete. Ako za blizance i treće dijete dopust koristi samo jedan roditelj, onda dopust traje 28 mjeseci umjesto sadašnjih 30 mjeseci zbog toga što je neprenosivo pravo drugog roditelja na dva mjeseca roditeljskog dopusta.

Iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade navode da se zakonskim prijedlogom uvodi mogućnost da zaposleni ili samozaposleni otac može koristiti pravo na roditeljski dopust i u slučaju da majka djeteta nije zaposlena ili samozaposlena osoba pod uvjetom da nije koristila odnosno nije ispunjavala propisane uvjete za korištenje prava na druge potpore, a radi veće fleksibilnosti korištenja prava na roditeljski dopust roditelji će svoja prava moći koristiti ne samo pojedinačno, već i istodobno ili naizmjenično, sukladno međusobnom dogovoru.

Tijekom korištenja rodiljnog dopusta, naknada plaće iznosi od 100 posto od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju bez limita. Prijedlogom zakona povećava se maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje sa sadašnjih 5654 kuna što je 170 proračunske proračunske osnovice na 7500 kuna ili 225,5 posto proračunske osnovice. Usklađuje se i naknada plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se predviđa povećanje naknade plaće sa sadašnjih 2328 kuna ili 70 posto proračunske osnovice na 3658 kuna što je 110 posto proračunske osnovice, a ta se naknada odnosi na prvo i drugo rođeno dijete te za blizance, treće ili svako sljedeće dijete.