Proteklih dana u medijima je objavljeno da je bilo nepravilnosti tijekom rekonstrukcije i dogradnje Zračne luke Dubrovniku dok ste Vi bili njezin direktor, te da će EU tražiti povrat oko 100 milijuna kuna odobrenog bespovratnog iznosa. Vi ste poručili da se radi o "korekciji", no većini javnosti to ne zvuči kao ozbiljno pojašnjenje. O čemu se radi, je li doista bilo navodnih namještanja natječaja za izvoditelje?
Riječ je o običnom pamfletu i pokušaju moje diskreditacije u kampanji za župana. No moram vas ispraviti odmah na početku: nisu tu informaciju „objavili mediji“ nego samo jedan, konkretan i po takvom djelovanju svima poznat, medij. Ovdje je riječ samo o neuspješnoj podvali i ničemu drugom. Da nije tako, valjda bi reagirale sve državne institucije koje su itekako imale mehanizam nadzora nad ovim 2,6 milijardi kuna vrijednim projektom. Zašto ni MUP, ni USKOK, ni SOA, Inspektorat ni DORH nisu reagirali? Zato što tu nema ničeg nezakonitog! Predstavnik Županije cijelo je vrijeme sjedio u Nadzornom odboru Zračne luke, sudjelovao u njegovom radu, čitao sve izvještaje Uprave, postavljao pitanja, sudjelovao u raspravama i na sve druge načine pratio projekt. Županija je bila informirana o svim detaljima te nikada nisu imali prigovora, kao ni SAFU kao regulator projekta. I tako tri godine od završetka projekta. A onda najednom, kad sam se kandidirao za župana, projekt koji su svi hvalili odjednom ne valja. Ja sam ekonomist i upotrebljavam stručnu riječ koja se koristi u ovom slučaju – korekcija. Dakle, radi se o tome da netko korekciju u projektu ove veličine pokušava nazvati štetom za Zračnu luku, što otkriva ili apsolutno nepoznavanje materije ili zlu namjeru. Valjda računaju s tim da većina ljudi ne zna ništa o EU projektima, pa bi ova podvala mogla naići na plodno tlo. U pitanju navodite da „ovo ne zvuči kao ozbiljno pojašnjenje“. Dajte da ja vas pitam: znate li vi kolika je korekcija na Pelješkom mostu dosad? Ona je već u ovoj fazi radova upravo jednaka ukupnoj korekciji na Zračnoj luci koja je navodno problematična. I što bi sada svi trebali - napadati sve koji rade na tom strateški važnom projektu? Od jednakog je strateškog značaja i projekt Zračne luke na kojem nam zavide mnogi i u regiji i u Europi. A mi, samo zato što sam se drznuo kandidirati, bacamo blato na projekt i sve institucije koje su na njemu radile ili su, po opisu posla, morale pratiti što se tamo događa. Korekcije su sasvim uobičajene u EU projektima i to je lako provjeriti i u SAFU-i, ili ako vam je lakše, jednostavnim pretraživanjem službenih objava na Internetu. I tvrdnje o navodnom namještanju natječaja su također konstrukcija jer bi to svakako primijetili svi koji su pomno pratili realizaciju ovog strateškog projekta. Nemojte misliti policijski i pravosudni organi ne prate što se događa u projektu od 2,6 milijardi kuna. To je jednostavno nemoguće. S novinarske strane, suglasit ćete se da nije po kodeksu novinarske etike da me prije objave tog članka nitko nije ni pokušao nazvati i upitati što mislim o tim tvrdnjama. Zato i tvrdim da je to ništa drugo do li najobičniji pamflet. A sve to zbog straha i panike koji su se uvukli u Bačićevu i Dobroslavićevu ekipu.
Biti ću otvoren i odmah Vas pitati - jesu li izvođači koji su bili angažirani na projektu Zračne luke radili i na gradnji vaše privatne kuće u Lapadu oko koje su podiglo dosta prašine?
Naravno da ne, ali drago mi je da ste me to pitali. Očekujem da će upravo to biti sljedeća konstrukcija iz Bačić/Dobroslavić kuhinje, a koju će njihov sluga ubaciti opet u taj isti mediji. Ali nemam se čega bojati. Odbacujem i konstrukcije o povezanosti izvođača radova na Zračnoj luci s mojim stanom. I vi ste nasjeli na floskulu o nekoj mojoj kući, odnosno velebnoj vili, kako je nazivaju. Ja sam na Babinom kuku investitor u tek jedan stan od ukupno tri u toj zgradi i kupio sam ga kreditom kao i brojni drugi građani u našem Gradu. Riječ je o prvoj nekretnini-stanu koji supruga i ja kupujemo nakon 20 godina rada. Zadnja dva desetljeća živimo u stanu nasljeđenom od mojih roditelja. Sva moja imovina je lako provjerljiva i to ću rado dati novinarima na uvid. Nemam što kriti i nemam se čega bojati. A konstrukcija da sam izvođače radova na Zračnoj luci angažirao na gradnji svog stana je zapravo smiješna. Trebao bih biti lud i nešto tako učiniti a potom se kandidirati za župana? To je još jedna neuspješna podvala ali pokazatelj na što su sve neki spremni učiniti ne bi li u javnosti stvorili dojam da sam ja „mutan“. Neće im proći.
Kad su u pitanju političari, a Vi ste bili HSS-ov dogradonačelnik Dubrovnika i sada nezavisni kandidat za župana, ljude zanimaju njihove financije i imovinsko stanje. Kakva je Vaša imovinska kartica?
Moja imovinska kartica bila je uredno ažurirana i objavljena sve vrijeme dok sam bio dužnosnik – ta obveza je prestala mojim razrješenjem s mjesta direktora Zračne luke Dubrovnik. Povjerenstvo je karticu uklonilo istekom zakonom propisanog roka nakon prestanka moje obveze objavljivanja kartice. Trajno ostaju objavljena jedino donesena mišljenja i odluke o kaznama, pa je tako pod mojim imenom trenutno dostupno mišljenje o tome da kao bivši dužnosnik ne mogu biti direktor tvrtke kćeri Zračne luke dok ne protekne zakonom propisani rok.
Imali ste uspješnu poslovnu karijeru u Zračnoj luci Dubrovnik gdje ste i sada zaposleni, kažu da ste izgradili ime u zračnoj industriji. Čemu povratak u politiku?
Kriza u kojoj smo potaknula me na razmišljanje. Gledao sam kako kao Županija nevjerojatnog potencijala, ne koristimo ništa od onoga čime raspolažemo. Imam osjećaj kako smo utonuli u nekakav čudan san. Župan već 12 godina ponavlja ista obećanja, a da nijedno nije ispunio. I tako, evo, već četvrti put. Kao u onom filmu „Beskrajan dan“ s Billom Murrayem. Nisam to više mogao gledati sa strane jer namjeravam i dalje tu živjeti s obitelji. Nečinjenje nije bila opcija. Očekuju nas teška vremena i zadnje što nam treba su letargija i nerad. Županiju napokon mora voditi netko tko zna i može. Treba joj netko tko će povlačiti sve više novca iz EU fondova jer nam izvorni proračunski novac neće biti dovoljan ni za jedan projekt. Imam menadžerskog iskustva i brojna poznanstva. Potaknut ću investicije u Županiju i tako omogućiti nova zapošljavanja. Jer, danas nam je svima jasno da je zbog izostanka posla kod mnogih sugrađana egzistencija došla u pitanje. Osmislio sam niz socijalnih mjera o kojima će biti govora u kampanji, kako pomoći sugrađanima. A oni trebaju posao, bolju zdravstvenu skrb, dostupnije obrazovanje, veća socijalna izdvajanja, pametan i promišljen razvoj ovog iznimnog prostora. To sve mogu potaknuti i voditi kao menadžer. Imam plan i ljude koji će ga provesti. Učinit ćemo zaokret i postati prva županija u državi. U to sam uvjeren. Naša županija će biti bolje mjesto za život – pokrenut ćemo davno dana obećanja u konkretnu realizaciju!
Bili ste HSS-ov dogradonačelnik Dubrovnika u mandatu Vida Bogdanovića a sad nastupate kao nezavisni kandidat s potporom ponajprije SDP-a. S druge strane, vaša bivša stranka u kojoj ste dobro kotirali, HSS, sve se više okreće prema HDZ-u u koji ste se, navodno, skoro učlanili... Što se zapravo dogodilo?
Politika braće Radić ne stanuje u HSS-u već godinama, tako da na HSS ne bih trošio riječi. Što se tiče moje kandidature za župana, ja sam nezavisni kandidat koji neće biti ni na jednoj listi za Županijsku skupštinu. Dakle, ne kalkuliram kako su me neki mediji pokušali prozvati potencijalnim žetončićem. Idem samo u izbore za župana i pobijedit ću jer je takva volja građana. Njima je dosta neispunjenih obećanja i afera ove Dobroslavić/Bačić ekipe. A ta teza o mom navodnom „zamalo učlanjenju“ u HDZ je nečija pusta želja. Oduvijek sam nastojao biti dio tima u svim dobrim projektima za naš Grad ili Županiju. U projekt Zračne luke sam surađivao s obje strane i to veoma uspješno. Ponosan sam na taj projekt kao i na sve druge poslove i projekte koje sam do sada odradio. Moji protivnici, u nedostatku argumenata, pokušavaju sve ovo prikazati kao moju navodnu političku prevrtljivost. Ja sam bio direktor javne tvrtke i surađivao sa svim Vladama i resornim ministrima koji su se mijenjali tijekom 9 godina koliko sam bio direktor. Ne vidim što je sporno u tome. Izgleda da netko misli da sam se trebao opredijeliti za jedne i onda sabotirati druge s pozicije direktora državne tvrtke? Tek to bi bilo skandalozno.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutno najveći egzistencijalni problem je dug Opće bolnice Dubrovnik čiji je osnivač županija. Svima je jasno da je županija tu formalno i da bez države ne može riješiti niti jedan problem, posebice dug veledrogerijama. Kako bi ste Vi, da ste župan, riješili taj probem?
Kad postanem župan najprije ću zatražiti detaljne izvještaje zbog čega taj dug nastaje i zašto toliko raste. Iskazat ću interes za to! Podsjetio bih vas da kad je 2009. Dobroslavić preuzeo Županiju započeli su napadi na prethodnike zbog duga od 80 milijuna kuna. Upravo je županija bila ta koja je tražila pomoć Vlade Zorana Milanovića, nakon što je dug prešao 100 milijuna kuna pa je sad uistinu čudno da se ne poduzima ništa kad je on čak tri puta veći i kad u pitanje dolazi i sama opskrba lijekovima. Naravno, Dobroslavić u tome ne vidi nikakav problem. I nije dug jedini problem bolnice. Problem je i s kadrom, tu su i tužbe liječnika zbog neisplaćenih prihoda, skandali koji se redovito gađaju, a rezultirali su nacrnijim mogućim scenarijima. Dakle, problema je puno, ali najprije treba analizirati situaciju te u najhitnijem roku krenuti u sustavno rješavanje problema. Dakako, želim istaknuti da otvorena priča o činjenicama koje su loše i koje treba mijenjati, nipošto ne umanjuje golemi trud i predanost svih zaposlenika bolnice koji svakodnevno daju sve od sebe u nastojanjima za zaštitu zdravlja naših sugrađana.
Drugo po važnosti od strateških i dugoročenih problema je zbrinjavanje otpada. Kakav je Vaš stav prema budućem Centru za gospodarenje otpadom Lučino razdolje?
- Zaista je to izniman problem. No, najveći problem ove županijske vlasti je što u 12 godina nisu napravili CGO u Lučinu razdolju, a svoje su prethodnike prozivali jer isto to nisu napravili za 3 godine. Vidjeli smo i prozivke oko lažnog trasiranja i potencijalne ugroze Malostonskog zaljeva i školjkarstva u njemu. Sve to moramo provjeriti i temeljito proći kroz čitav projekt. Ali moramo biti brzi i hitno riješiti zbrinjavanje otpada. Naravno, pri tom ne smijemo ugroziti okoliš i zdravlje ljudi.