Rusi su počeli graditi modernu varijantu Kineskoga zida prema Ukrajincima, i to na svojemu teritoriju, u Ruskoj Federaciji. To prilično plastično ilustrira razmjere kremaljske panike zbog neželjenoga razvoja rata u Ukrajini, no projekt radi propagandno-mobilizacijskog efekta jasno koketira i s ruskim nacionalnim romantizmom i povijesnim događajima iz dalekoga 16. stoljeća, donosi Slobodna Dalmacija.
Vjačeslav Gladkov, guverner ruske Belgorodske oblasti koja se proteže duž ukrajinske granice i udaljena je 500-njak kilometara od Moskve, objavio je na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji kako Rusija iznova gradi ‘Zasečnaja crtu‘ prema Ukrajini. „Govorim o formiranju obrambene Belgorodske linije“, napomenuo je Gladkov, a na Telegramu je kasnije objavio i fotografije već iskopanih rovova prepunih blata i vode.
Na pitanje ruskih novinara može li se očekivati skori napad Ukrajine na Belgorodsku oblast, guverner Gladkov je odgovorio da ne želi dodatno dramatizirati situaciju, no da svakako treba biti spreman za razne scenarije, od optimističnih do pesimističnih. Nadam se, kazao je, da ćemo izbjeći pesimistične opcije, ali ih ipak aktivno razmatramo. Belgorodska oblast je u nekoliko navrata dosad bila ciljem ukrajinskih raketnih napada, a zabilježeno je i nekoliko žrtava, što predstavlja plodno tlo za podgrijavanje ruskih strahova.
‘Zasečnaja čerta‘ ili Velika Abatisova Linija je, inače, bio sustav povijesnih fortifikacija i obrambenih struktura na južnim i istočnim granicama ruskih teritorija u 16. i 17. stoljeću. Belgorodska obrambena linija služila je izvorno za zaštitu Rusa od krimskih napada i pljački, a sagrađena je po nalogu Velike kneževine Moskve, kasnije Ruskoga carstva, tijekom rusko-krimskih ratova.
Abatis je tadašnji vojni naziv za poljsko utvrđenje napravljeno sječom drveća: tehnički, riječ je o golemoj liniji barikada od balvana koja je bila dodatno utvrđena jarcima, zemljanim humcima, palisadama, osmatračnicama i većim utvrdama.
‘Zasečnaja crta‘ je bila povijesna barijera između nekadašnje moskovske države i pljačkaških stepskih nomadskih plemena, što je psihološka paralela na koju jamačno računaju današnji njezini obnovitelji. U jednome povijesnom razdoblju Belgorodska obrambena crta je bila dugačka više od 800 kilometara te time historijski analogna Kineskome zidu ili rimskome Limesu.
Više je nego zanimljivo da se projekt obnove Velike Abatisove Linije u Belgorodskoj oblasti odvija pod izravnim pokroviteljstvom Vladimira Putina, opsesivno opterećenog ruskom poviješću, historijskim markacijama i carskim figurama. Obnovom povijesnog zida u Belgorodu Putin rat s Ukrajinom, doduše, gotovo pa svodi na neke filmske sentence iz čuvenih ‘Igara Prijestolja‘: zima dolazi (Winter is coming) a on uspostavlja Zid (The Wall) i Noćnu stražu (Night Watch) prema neprijatelju.
Nedavno je Konstantin Mogilevski, direktor ruske zaklade Povijest domovine, organizirao u Belgorodu i sverusku znanstvenu konferenciju o Belgorodskoj obrambenoj liniji te je pritom naglasio veliku pomoć ruskog predsjednika u izučavanju ovog projekta.
"Imamo naputak predsjednika Vladimira Putina da proučimo, promičemo i uvedemo belgorodsku ‘Zasečnaja Čertu‘ i druge ruske obrambene crte i u turističku industriju, i to u cilju razvitka intelektualnog povijesnog turizma“ – kazao je Mogilevski, a objavila agencija Tass. Sveruska konferencija "Belgorodska obrambena linija 2022" u Belgorodu, posvećena proučavanju jedinstvene obrambene konstrukcije iz 17. stoljeća na jugu Rusije, predstavlja zapravo duhovnu nadgradnju vojnog projekta njezine obnove.
U očajničkom nastojanju da Rusiju u očima sunarodnjaka, i to nakon 9 mjeseci zločina i okrutnog razaranja susjedne države, naposljetku prikaže žrtvom ukrajinske i zapadne agresije, Putinu ne preostaje ništa doli pokušati oživjeti daleku povijest. Iako su Kosovska bitka ili Jasenovac ispale prilično nemušte isprike za agresije i zločine iz devedesetih, službeni Kremlj očito misli da su ruski historijski aduti puno jači od srpskih.