Rusija je doživjela slom, a u Kremlju padaju teške optužbe: ‘U utorak ćemo objaviti važnu odluku‘

Ruska središnja banka sazvala je izvanredni sastanak za utorak nakon što se rublja strmoglavila preko razine od 100 za dolar prvi put od ožujka prošle godine u uvjetima dok se ruski rat u Ukrajini odugovlači, a međunarodne sankcije pogađaju trgovinu, piše Jutarnji list.

Kreatori politike objavit će izjavu o ključnoj kamatnoj stopi (načelno, ključna stopa je kamatna stopa po kojoj se banke mogu zadužiti kada im nedostaje obvezna rezerva) u utorak ujutro nakon sastanka, navela je Banka Rusije u priopćenju, ne navodeći nikakve dodatne pojedinosti. Središnja ruska banka povećala je ključnu stopu za postotni bod na 8,5 posto prošlog mjeseca, što je prvo takvo povećanje od hitnih mjera uvedenih odmah nakon invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine.

Tečaj funkcionira kao pokazatelj zdravlja ruskog gospodarstva pogođenog smanjenjem prihoda od izvoza, uključujući i energente, te njegove izolacije od međunarodnih financijskih tržišta, što unutarnje sukobe između vlade i središnje banke iznosi na otvoreno.

Rubalj se ipak malo oporavio za 0,8 posto na 98,5975 za dolar u ponedjeljak poslijepodne, za koliko se trgovalo u Moskvi, prenosi Bloomberg. Ruska valuta, koja je ranije u ponedjeljak probila vrijednost od 101 rubalj za dolar, oslabila je oko 27 posto ove godine kao treća najgora valuta na tržištima u razvoju, a središnja banka pokušala je zaustaviti pad rekavši da neće kupovati stranu valutu na domaćem tržištu do kraja ove godine.

Optužbe Putinovog savjetnika

Maksim Oreškin, ekonomski savjetnik Kremlja, odnosno ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužio je središnju banku za doprinos deprecijaciji, što je neuobičajena javna kritika, iznesena samo nekoliko trenutaka prije nego što je ruska valuta probila razinu od 100 rubalja za dolar. Guvernerka Banke Rusije Elvira Nabiulina je, pak, ponovno istaknula pogoršanje situacije vezane uz trgovinu kao glavni razlog slabljenja rublja.

U rijetkoj kolumni koju je objavila državna novinska agencija Itar-Tass, glavni Putinov ekonomski savjetnik naveo je da je "izvor slabljenja rublja i ubrzanja inflacije mekana monetarna politika". Rusija treba jak rubalj, a kreatori politika imaju potrebne alate za normalizaciju vrijednosti valute u bliskoj budućnosti, ustvrdio je on.

Ranije u ponedjeljak, središnja banka ponovila je da trenutačno ne vidi nikakve prijetnje financijskoj stabilnosti koju bi izazvao slabiji tečaj rublja te istaknula kako dopušta mogućnost povećanja kamatnih stopa na svojim narednim sastancima. Vrijednost izvoza, kako se navodi u priopćenju, suočava se sa "značajnim smanjenjem" u vrijeme kada je potražnja za uvozom u porastu zbog povećane državne potrošnje i kao rezultat brzog rasta kreditiranja.

Javno iznošenje ovih pritužbi ukazuje na neslaganje u najvišim redovima ruskog establišmenta oko toga kako odgovoriti na pad rublja, koji je valutu doveo na razine posljednji put viđene tjednima nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Središnja banka objavila je prošli tjedan da neće kupovati stranu valutu na domaćem tržištu prema proračunskom mehanizmu koji je uspostavljen kako bi se gospodarstvo izoliralo od promjena cijena roba. Odluka je imala za cilj "smanjiti volatilnost financijskih tržišta", rečeno je.

"Da bi se stabiliziralo rubalj, procjenjujemo da se kamatna stopa mora povećati na blizu 10 posto i da se potrošnja federalnog proračuna mora zadržati unutar fiskalne granice. Rubalj bi mogao imati koristi od viših cijena sirove nafte, ali će domaća monetarna politika ostati pouzdanije sidro za valutu. Banka Rusije morat će povećati referentnu stopu za 50 do 100 baznih bodova na svom sastanku 15. rujna kako bi potaknula domaću štednju i smanjila uvoz", tvrdi Bloombergov ruski ekonomist Aleksander Isakov.

Obustava kupnje deviza nije uspjela stabilizirati valutu, smatraju u JPMorgan Chase & Co., u kojem sada očekuju da će središnja banka podići referentnu vrijednost na 10 posto do kraja godine, u odnosu na prethodni plan od 9 posto.

Politika ‘plutajućeg‘ tečaja

Zamjenik guvernera Aleksej Zabotkin rekao je novinarima u petak da se središnja banka nastavlja pridržavati politike ‘plutajućeg‘ (fluktuirajućeg) tečaja koji omogućuje gospodarstvu da se, kako je rečeno, učinkovito prilagodi promjenjivim vanjskim uvjetima.

No, u onome što je predstavljalo obranu vladine politike, Oreškin je rekao da su vlasti uspjele stabilizirati proračunsku situaciju i očekuju da će ostvariti suficit u trećem tromjesečju, pri čemu se deficit na kraju godine smatra u skladu s planiranih 2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). U ostatku godine, pak, iznos dodatnih prihoda od prodaje nafte i plina dosegnut će oko 800 milijardi rubalja, odnosno 8 milijardi dolara, iznad osnovne razine u proračunu, što će vladi omogućiti da se manje oslanja na svoj fond bogatstva za pokrivanje fiskalnog deficita, rekao je Oreškin.

Prihodi ruskih izvoznika nafte i plina pali su na 6,9 milijardi dolara u srpnju sa 16,8 milijardi dolara u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci središnje banke. Ublažavanje ograničenja prijenosa novca u inozemstvo također je dovelo do ubrzanog odljeva kapitala dok Rusi nastoje prebaciti svoja sredstva na strane račune.

"Slabljenje rublja rezultat je stezanja međunarodnih vijaka oko ruskog gospodarstva, ali i troškova održavanja gospodarstva", navodi Erik Meyersson, glavni strateg za tržišta u razvoju u SEB AB, grupaciji za financijske usluge sa sjedištem u Stockholmu. "Nitko ne želi imati rublje, a ograničena ponuda deviza od izvoznika opterećuje valutu", zaključio je on.