Ruski borbeni mlaznjak Suhoj-27 srušio je jučer u Crno more američki nadzorni dron MQ-9 Reaper, vrijedan čak 32 milijuna dolara. Sve se dogodilo u prostoru na granici Rumunjske i Ukrajine, iznad međunarodnih voda nad kojima Moskva nema nikakvu ingerenciju, piše Slobodna Dalmacija.
To je područje kojim već tradicionalno krstare zapadni špijunski zrakoplovi, s posadama ili bez njih, te vrše radarsko-elektronski nadzor na području Ukrajine. Radarska podvrsta drona MQ-9B, tzv. SeaGuardian, može pratiti kretanje ruskih brodova oko Krima i s udaljenosti od više stotina kilometara, te u samo jednom naletu u zoni motrenja provesti više od četrdeset sati. Razumljivo je da sve to jako iritira Putina i njegovu vojsku.
Dok svi sad bruje o riziku od ratne eskalacije i dok NATO-ovi zrakoplovi uzvratno presreću ruske zračne tankere blizu Estonije, i ruska i američka strana ipak retorički postupno smiruju situaciju.
Premda su prvotno let američke bespilotne letjelice prema ruskom teritoriju nazvali provokacijom, i objasnili ga prikupljanjem obavještajnih podataka u korist Kijeva, dužnosnici Moskve ipak su odlučno zanijekali svoju upletenost u rušenje američkog drona. Po njima, pao je isključivo uslijed ‘oštrog manevriranja‘. Rusko ministarstvo obrane je priopćilo kako ruski lovci pri susretu s letjelicom nisu došli u kontakt i nisu upotrijebili svoje oružje.
Američki dužnosnici rekli su da je dron MQ-9 Reaper bio u međunarodnom zračnom prostoru kad su mu se približila dva ruska lovca Su-27. Letjeli su blizu njega između 30 i 40 minuta, više puta su mu ulazili u putanju leta i ispuštali svoje gorivo na dron u očitom pokušaju da mu poremete letnu rutu. Jedan od mlažnjaka zatim se pomaknuo iza drona toliko mu se približivši da je udario u propeler bespilotne američke letjelice.
Operateri koji su ga kontrolirali iz američke baze bili su time prisiljeni srušiti dron u međunarodnim vodama zapadnije od Krima, objasnio je Pentagon. Bijela kuća je izbjegla svoje očitovanje o tome jesu li ruski piloti dron oborili slučajno ili namjerno. Kakogod, ovo je prvi američko-ruski incident od početka Putinove invazije na Ukrajinu i još uvijek traju analize treba li ga uklopiti u političke naloge ili u okvire pukoga slučaja.
John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, rekao je da "nije neuobičajeno presretanje“, kada jedan zrakoplov uspostavi vizualni ili elektronički kontakt s drugim, prenosi Telegraph. Naveo je da je bilo i drugih presretanja nad Crnim morem posljednjih tjedana, no ovaj je slučaj ipak bio "jedinstven" jer je rezultirao "kerozinskim prskanjem" američkog drona. Rusi su Washingtonu vjerojatno pokušavali poslati poruku da ne lete tim područjem, no međunarodni zračni prostor iznad Crnog mora ne iziskuje nikakve posebne ruske dozvole za prelete. Odvraćanje im neće upaliti, pojasnio je Kirby.
Specijalistički portal The War Zone dobio je potvrdu od dužnosnika američkih Zračnih snaga kako smatraju da ruski piloti nisu imali namjeru oboriti dron, nego tek ometati ga. „Čini se da je sudar s dronom bio obična letačka nesposobnost", rekao im je ovaj izvor. U kojoj su mjeri izjave iz Pentagona i Bijele kuće prilagođene istini, a u kojoj političkim potrebama deeskalacije, nemoguće je razabrati.
Sve jako podsjeća na svojedobnu kubansku krizu, kad su američki letovi iznad ruskih raketnih položaja na Castrovu otoku bili uredno mitraljirani, no pilotima je unaprijed izdana stroga zabrana uzvraćanja, kao i bilo kakvog javnog priznavanja oružanih incidenata.
Za razliku od rušenja američkog špijunskog zrakoplova U-2 iznad Kube i pogibije pilota Rudolfa Andersona na vrhuncu tadašnje raketne krize, danas je, nasreću, riječ samo o rušenju skupe bespilotne letjelice. Naravno da obaranje platformi bez posade predstavlja puno manji rizik za ratnu eskalaciju.
To potvrđuje i svojedobno iransko obaranje bespilotne letjelice američke mornarice RQ-4N Broad Area Maritime Surveillance-Demonstrator (BAMS-D) iznad Omanskog zaljeva 2019. Taj incident u konačnici nije izazvao nikakvu otvorenu odmazdu američke vojske, iako su mu prethodile i godine agresivnih iranskih presretanja američkih dronova. A Crno more je itekako rizično okruženje i za zrakoplove i za brodove, kako u ratu, tako i u miru.
Američki ‘Reaperi‘ imaju raspon krila od 20 metara i mogu letjeti na visini do 15 kilometara. Koriste se za motrenje i izviđanje, te za prikupljanje obavještajnih podataka u potpori napadima. Osim SAD-a, imaju ih i brojne druge zapadne zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Francusku.
Nekoliko ih je izgubljeno u izviđačkim misijama posljednjih godina, nerijetko u neprijateljskim akcijama: jedan je, primjerice, oboren 2019. iznad Jemena, a jedan lani u Libiji. Nije baš jasno odakle je u incidentu s Rusima oštećeni dron MQ-9 djelovao niti kojoj je jedinici bio dodijeljen. Zračne snage NATO-a imaju ‘Reapere‘ stacionirane u Rumunjskoj, ali i u bazama poput mornaričke zračne postaje Sigonella u Italiji.
Vojni izvori upoznati s operacijama i performansama Reapera primijetili su da njihove promjene snage tijekom leta mogu rezultirati naglim usporavanjem. Lako je moguće je da se ruski zrakoplov Su-27, koji je želio tek ometati MQ-9, nehotice zabio u njega baš u takvoj fazi. Na brifingu za medije tajnik za odnose s javnošću Pentagona general Patrick Ryder rekao je da se pokušavaju deklasificirati slike koje je dron snimio tijekom samoga incidenta, što bi moglo pomoći rasvijetliti što se dogodilo.
Kakogod, pad skupocjenog američkog drona u svakom je slučaju puno bolji ishod bliskog rusko-američkog susreta od pada ruskoga Suhojeva-27. A ni takav rezultat sraza, za neupućene, nije bio nimalo nemoguć: američki izviđački dronovi imaju i sposobnost uzvraćanja napada, pošto u svom trupu imaju integrirane Stingere, toplinski navođene rakete zrak-zrak.
Postoje i posebne samozaštitne kapsule za američki Reaper koje pružaju elektroničke protumjere i situacijsku svijest o mogućim prijetnjama. Da su ovi borbeni kapaciteti američkih bespilotnih letjelica upotrijebljeni protiv ruskih mlaznjaka nadomak Krima, vrelina odnosa Washingtona i Moskve mjerila bi se puno većim stupnjevima na tek malo dignutom političkom termometru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....