Estonska premijerka Kaja Kallas pokazala se jednom od najborbenijih europskih vođa u trenutku kad na kontinentu bukti novi veliki rat. Ova 45-godišnjakinja zato je i dobila nadimak ‘nova Čelična lady‘, piše Newsweek.
‘Ne znam što da o tome kažem‘, smije se na pitanje što misli o usporedbi s Margaret Thatcher. ‘Mislim da sam nadimak dobila jer sam vrlo čvrsta u svojim stavovima. Mislim da je to kompliment. Iako možda u nekim zemljama i nije. Mislim da to oslikava trenutak u kojem se nalazimo. I mislim da je to veliko priznanje za nas kao Estoniju. Dobro je da nas prepoznaju‘, kaže Kallas.
Estonska premijerka preuzela je tu dužnost 2021. i jedna je od onih koji zahtijevaju stroži odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu.
Njezina je vlada bila među prvima koja je Ukrajini poslala vojnu pomoć, a sada povećavaju izdvajanja za vojsku na tri posto BDP-a te nagovaraju ostale članice NATO-a da učine isto.
Estonija već dugo upozorava na Rusiju
Estonija - koju glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova naziva ‘jednom od najneprijateljskijih zemalja‘ - također se zalaže za strože sankcije i jaču međunarodnu izolaciju Rusije, kao i što skoriji ulazak Ukrajine u EU i NATO te hapšenje Vladimira Putina i njegovo procesuiranje pred sudom.
Estonija i njezini baltički saveznici već dugo upozoravaju Europu na opasnosti ekonomskih veza s Moskvom.
S obzirom da je na samom rubu NATO područja, Estonija je u stalnoj opasnosti od ruskog uplitanja u njezinu politiku i obavještajnih operacija.
Stav Estonije i okolnih zemalja formiran je u krvavim događajima iz nedavne povijesti. Zemlja je bila dijelom Ruskog carstva sve do njegovog kolapsa 1917., nakon čega je Tallin uživao u 22 godine nezavisnosti. No 1939. dolaze Sovjeti i okupiraju Estoniju preko Molotov-Ribbentrop pakta kojim se kontrola nad istočnom Europom dijeli između komunističke Moskve i nacističke Njemačke, donosi Jutarnji list
Pakt je prekinut kad su nacističke trupe okupirale Baltik, nakon čega su se sovjetske trupe željne osvete vratile 1944. i ostale sve do raspada SSSR-a 1991.
I pradjed Kaje Kallas bio je ključna figura u uspostavljanju prve estonske republike 1918. te bio prvi ministar unutarnjih poslova.
Njezinu baku i prabaku su sovjetske vlasti deportirale u Sibir nakon Drugog svjetskog rata, a njezin je otac Siim Kallas jedan od prvih estonskih premijera nakon pada SSSR-a.
Kallas je živjela pod Sovjetskom okupacijom sve do tinejdžerskih godina. Za Estonce je ruski imperijalizam nedavna prošlost.
Ruska invazija na Ukrajinu - posljednja faza oružanog sukoba nakon okupacije Krima i dijelova Donbasa 2014. - izazvala je političke razmirice u Europi.
‘Jedna od lekcija koju smo naučili je ta da smo trebali slušati one koji poznaju Putina‘, kazala je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen prošlog rujna. ‘Trebali smo slušati glasove unutar EU-a - u Poljskoj, na Baltiku i diljem srednje i istočne Europe.‘
No posipanje pepelom europskih lidera ne pretvara se nužno i u drugačiju praksu.
‘Više nas slušaju i drago mi je zbog toga‘, kaže Kallas. ‘Sljedeće će godine biti 20 godina od našeg ulaska u EU i NATO, i dosad smo uglavnom slušali mi, a sada se to mijenja‘, kaže Kallas.
‘No također ponekad čujem: ‘Ok, trebali smo vas tada poslušati, no mi ipak bolje znamo jer smo mi oni odrasli u prostoriji.‘ No ja opet kažem: ‘Pokušali smo na vaš način. Možda biste nas ipak trebali poslušati.‘
Mandat za sigurnost
Kallas je postala premijerkom zahvaljujući velikoj izbornoj pobjedi u ožujku, kad je njezina Reformska stranka desnog centra osigurala više od 31 posto glasova ispred krajnje desne stranke EKRE koja je osvojila 16 posto. Kallas sada vodi koalicijsku vladu uz potporu centrističke stranke Estonija 200 i Socijaldemokratske stranke. Njezin treći kabinet će zadržati i produbiti svoju proukrajinsku i antirusku vanjsku politiku.
‘Mislim da je to bilo vrlo važno jer je glavna tema naših izbora bila sigurnost‘, rekla je Kallas o tome zašto njezina vanjska politika ima toliku podršku. ‘Puno sam razgovarala s ljudima i pitala ih što ih brine. Mislila sam da će vjerojatno ljudi govoriti o troškovima života ili sličnim problemima. No uvijek se radilo o sigurnosti. Uvijek se radilo o Ukrajini i ratu, i brigama u vezi s obranom. Dakle, da - mandat sam dobila zbog toga‘, kaže Kallas.
Ipak, u estonskom parlamentu - Riigikoguu - došlo je do zastoja zbog smanjenja obiteljskih naknada i povećanja poreza, za koje vladajuća koalicija kaže da su potrebni za financiranje ponovnog naoružavanja zemlje.
‘U teškim vremenima moramo donositi vrlo teške odluke‘, rekao je Kallas. ‘Kada svi obećaju povećanje obrambenih izdataka na tri posto našeg BDP-a, onda su za to potrebna dodatna sredstva. Ta sredstva ne dolaze iz neke strane zemlje - ona dolaze iz džepova naših poreznih obveznika‘, kazala je Kallas.
Uz pretpostavku da će njezina koalicija preživjeti trenutne parlamentarne razmirice, premijerka Kallas i njezini ministri ostaju odlučni u namjeri da svoje EU i NATO saveznike uvjere da prema Rusiji budu što oštriji.
Govoreći na Demokratskom summitu u Kopenhagenu, Kallas je rekla: ‘Rusija je država izopćenica koju treba dodatno izolirati. Nema niti govora da bi se s Rusijom moglo nastaviti odnos kao i inače. Naš se pritisak na Rusiju mora pojačati, a ne oslabiti.‘
Kallas je iz estonskog glavnog grada Tallina - udaljenog nekih 200 km od ruske granice - kazala kako je na Moskvi da prestane s borbom.
‘Rat će završiti onda kad Moskva shvati da je sve to bila pogreška, kao što su shvatili u slučaju Afganistana. Oni ne mogu pobijediti. Kad shvate da ne mogu dobiti rat, onda će prestati. Zato je važno da svi podržavamo Ukrajinu i da jasno kažemo da ćemo stajati iza Ukrajine koliko god bude trebalo‘, kaže Kallas.
‘Još jedna stvar na koju pozivam je da se ljudi prilagode novoj stvarnosti‘, kazala je u pogledu šireg sukoba s Moskvom. ‘Možda neki misle da će ovo samo tako proći. Neće!‘