Sabor izglasao sa 77 ruku ‘za‘: Ovo su nove hrvatske izborne jedinice!

Hrvatski sabor u četvrtak je donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 posto), promijeniti jedinicu u kojoj je sad. Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, a 56 ih je bilo protiv.

Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači birat će po postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.

Novi Zakon, kako je opetovala Vlada koja ga je predložila, uvažava jednaku težinu biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine.

Deset novih izbornih jedinica određene su na način da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj od jedinica odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.

Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donosi Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice. Zagreb po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.

Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina.

Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba.

Treća je, kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.

U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije.

Peta, kao i dosad, obuhvaća tri slavonske županije - Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Šestu izbornu jedinicu čini zapadni dio Zagreba te dijelove Zagrebačke županije.

Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom - cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Osma uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji.

U devetoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar.

U desetoj izbornoj jedinici su Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.

Benčić: ‘Oporba će tražiti ocjenu ustavnosti zakona‘

Nakon Vlade, i Sabor je odbio oporbene amandmane da se drugačije "poslože" neke izborne jedinice, smanji broj zastupnika koje biraju nacionalne manjine, a dijaspori omogući dopisno i elektroničko glasovanje.

Oporba je i danas ponovila svoje nezadovoljstvo konačnim izgledom zakona, procesom i transparentnošću njegova donošenja.

Dalija Orešković (Centar) upire prstom u podatak da je u popisu birača 500 tisuća ljudi više nego što imamo odraslih građana, pa traži treće čitanje zakona i sređivanje registra birača.