‘Sankcije iz pakla‘ u Rusiji su izazvale neke sasvim neočekivane efekte, a najskuplje ih plaća - jedna europska zemlja

Skupina G7 objavila je ovog tjedna da će uvesti dodatne sankcije Rusiji. No pojavio se tehnički problem: čini se da Zapadu ponestaje sankcija jer se popis ruskih i proruskih entiteta koje se još može sankcionirati prilično stanjio.

”Nametnut ćemo dodatne ekonomske troškove Rusiji te pojedincima i subjektima – unutar i izvan Rusije – koji pružaju političku ili ekonomsku potporu ovim kršenjima međunarodnog prava”, stoji u izjavi skupine koju čini sedam industrijski najjačih država Zapada (SAD, Kanada, Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Japan).

Međutim, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u ovotjednom je intervjuu za belgijski list Le Soir upozorio na to da Europskoj uniji ponestaje sankcija jer su sva veća moguća ograničenja “već uvedena”, tako da “nije preostalo puno toga” što još mogu učiniti.

– Glavna stvar već je učinjena jer smo nametnuli sankcije na fosilna goriva. Nakon što poduzmete glavne korake, nema mnogo toga dodatnog što možete učiniti – objasnio je Michel.

Predsjednik Europskog vijeća već je prošlog mjeseca, kad se u Kijevu sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, priznao da rasprave o daljnjim sankcijama sa svakom novom rundom postaju sve kompliciranije jer dodatnih meta ima sve manje.

– Svaka (nova) rasprava o sankcijama puno je teža od prethodne – rekao je Michel, donosi Slobodna Dalmacija.

Iznevjerena očekivanja

Europska unija dosad je usvojila devet paketa sankcija Rusiji, usmjerenih na brojne gospodarske sektore i ključne ličnosti iz ruske gospodarske, političke i javne sfere. Sada se raspravlja o desetom paketu, vrijednom 11 milijardi eura, koji bi se odnosio na blokiranje izvoza u Rusiju visokotehnološke opreme i komponenti koje se mogu koristiti u oružanim sustavima. Jedanaesti paket trenutno se ne nazire.

Nakon godinu dana “sankcija iz pakla” mogu se sumirati dosadašnji efekti na rusku ekonomiju. Iako su zapadni stratezi očekivali da će razorni sankcijski udar dovesti do gospodarskoga kolapsa Rusije, odnosno da će pad ruskog BDP-a biti dvoznamenkast, to se nije dogodilo: netom objavljeni podaci otkrivaju da je ruski BDP lani pao za 2,1 posto, a neki su gospodarski sektori – rudarstvo, poljoprivreda i građevinarstvo – čak zabilježili i rast.

Štoviše, MMF predviđa da ruski BDP neće nastaviti padati: ove će godine stagnirati, dok bi 2024. trebao porasti za 2,1 posto.

S druge strane, aktualni podaci ukazuju na to da realnu štetu od antiruskih sankcija u priličnoj mjeri trpi najveće europsko gospodarstvo – ono njemačko.

Njemačko gospodarstvo zastaje u sjeni rata

Artur Widak/Nurphoto Via Afp

– Rat u Ukrajini koštat će njemačko gospodarstvo oko 160 milijardi eura, ili oko četiri posto BDP-a, u izgubljenom stvaranju nove vrijednosti do kraja godine – procjenjuje za list Rheinische Post čelnik njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) Peter Adrian, dodavši kako to znači da će BDP po stanovniku u Njemačkoj biti za oko 2000 eura niži nego što bi inače bio.

Kako navodi Reuters, u Njemačkoj industrija čini veći udio u gospodarstvu nego u mnogim drugim zemljama, a industrijski je sektor najvećim dijelom energetski intenzivan, što znači da su njemačke tvrtke posebno teško pogođene rekordnim lanjskim porastom cijena energije u Europi.

Njemačka će rasti sporije

Nadalje, kako se ističe u prošlomjesečnoj studiji međunarodne osiguravajuće kuće Allianz Trade, njemačka industrija trebala bi ove godine plaćati za energiju oko 40 posto više nego 2021., u godini prije rata u Ukrajini.

Reuters napominje da Njemačka, koja se desetljećima oslanjala na jeftini ruski plin, sada ima posebno visoke cijene energije u usporedbi sa SAD-om – koji ima vlastite rezerve prirodnog plina – i Francuskom, koja ima veliku mrežu nuklearnih elektrana, piše Slobodna Dalmacija.

– Cijena plina (u Njemačkoj) viša je oko tri do pet puta nego u SAD-u, a struja je četiri puta skuplja nego u Francuskoj – ukazao je Adrian.

Neočekivanu sankcijsku realnost polako prihvaća i Zapad. Kolumnist utjecajnog američkog vanjskopolitičkog časopisa Foreign Policy, harvardski profesor međunarodnih odnosa Stephen Walt, prošlog je tjedna u spomenutom listu zaključio:

”Ruski lider ispravno je procijenio spremnost stanovništva da izdrži ekonomske troškove i vojne neuspjehe. Negativni efekti sankcija pravilno su izračunati i zaključeno je da one same ne mogu unaprijed odrediti ishod sukoba”, piše Walt.

Ipak, ne može se reći da sankcije nisu imale nikakvog učinka. Dugoročno najteži efekt na rusko gospodarstvo zacijelo će imati “odljev mozgova”, odnosno masovni bijeg mladih obrazovanih ljudi, osobito onih iz IT sektora: spominju se brojke od nekoliko stotina tisuća do milijun mladih. Posljedice tog egzodusa Rusija će svakako osjetiti u nadolazećim godinama.