Hoće li biti dovoljno domaćeg meda nakon predstojećeg proljetnog 'branja' ili ćemo svjedočiti većoj potražnji od ponude, pitali smo Ivana Lopinu, predsjednika Pčelarskog društva Dubrovačko primorje Majkovi koje okuplja pčelare s područja od Imotice do Brgata.
- Za sada je loše, proljetni razvoj je bio dosta dobar ali je bilo i 15 dana stagnacije. Pčele su potrošile sve zalihe hrane, a unosa nema, iako je već sredina svibnja. Do sada su već trebale biti nekakve zalihe, a košnice su prazne. Stagniraju, ne rade – kaže Lopina pa pojašnjava kako pravi pčelar pčelinjoj zajednici ostavi zalihe hrane, no te su zalihe od lanjske jeseni potrošene.
- Imate košnicu na vagi i to je nekakav pokazatelj koliki su unosi. Vaga je non stop padala. Jučer, prekjučer je došla na ravno. Znači pčele donose u zajednicu koliko troše. Ne rade na vosku jer ako nema unosa nektara neće graditi novo saće. Da je dobra godina do sada bi bilo 10, 15 kila unosa u košnicama – kaže ovaj pčelar iz Dubrovačkog primorja i naglašava kako je pitanje što će biti do kraja svibnja i u prvoj polovici lipnja. Pitamo ga tko je krivac za izostanak 'mednog uroda'?
- Razlog su vremenski uvjeti. Bile su hladnoće u travnju i početkom svibnja pa biljke ne cvjetaju kako treba. Naprimjer, bude godina kada naša kadulja, poznati pelin, dobro cvjeta a nema uopće nektara u njemu. Po brdima u primorju pelin još nije 'otvorio', a tome se nadamo i u njega se uzdamo – kaže Lopina, a na pitanje može li se ako pelin skoro procvjeta spasiti situacija, odgovara:
- Može, samo sam mišljenja da ne može biti ekstra dobra godina. Daj Bože da se prevarim pa da bude barem kao lani. Lani je nešto bilo, preklani nije ništa.
U njegovom je pčelinjaku do 50 košnica odnosno pčelinjih zajednica. U prosjeku po košnici se vadi pet do deset kilograma meda 'ono što čovjek izvrca, ne što pčela donese'. Sve preko toga je super urod, a opet sve ovisi o vremenskim prilikama.
Prošle godine cijena po kilogramu domaćeg meda kretala se oko 80 kuna, neki pčelari svoj su med cijenili čak i 100 kuna po kilogramu. Ako se izvrcaju male količine meda, hoće li to utjecati i na rast cijene ove tražene zdrave guste tekućine?
- Utjecat će svakako na cijenu, sve je otišlo gore. Naprimjer u mene zadnjih 10 godina je kilo meda 80 kuna. Ako bude išta od meda na proljeće, ići će na sto kuna, a možda netko bude išao i na više. Vjerojatno ga ispod 100 kuna neće više nitko davati. A pogotovo što je oskudica, što neće biti količina koliko je potražnje – pojašnjava Ivan Lopina.
Pitamo ga za nedavni pomor pčela u Međimurju i Podravini te je li takav scenarij moguć i kod nas.
- Mi nemamo intenzivne poljoprivrede. Gore je problem poljoprivreda i prskanje nasada, i to što nema koordinacije između pčelara i ratara. Navodno , nasadi uljane repice se tretiraju nekim preparatima koji su u EU zabranjeni. Ako to u jutarnim satima rade, pčele pokupe tu tekućinu na listu, donesu u košnicu i pčele se potruju. Kad bi bilo dogovora ne bi se to događalo. Pčele se mogu jedan dan zatvoriti da ne lete dok se tretiraju nasadi. Ili recimo tretirati nasade popodne kad pčele nisu intenzivno vani. To je čisto nekordinacija. U nas za sada nije bilo takvog pomora kao što je gore bilo. Druga su svar bolesti pčela – pojašnjava naš sugovornik.
Kaže nam kako se krađa meda iz košnica 'ne uža događati', ali:
- Prije 20 dana se pojavio medvjed na Lisačkim rudinama pa je u dva pčelinjaka oštetio nekoliko košnica. U Prodanči iza Banića je 7,8 ulišta (košnica) čovjeku oštetio, a štetu je napravio pčelaru na Lisačkim Rudinama – kaže Lopina i dodaje kako će proljetno vrcanje, s obzirom da do sada u košnicama nema uroda, najvjerojatnije biti u drugoj polovici lipnja.