Skupoća u BiH naviješta novo etničko čišćenje: čak 300 tisuća penzionera gladuje, a plemenske vođe zbog sve većih računa nisu zabrinute, navikli su da im ih drugi plaćaju

Inflacija i svakodnevna poskupljenja brojnoj hrvatskoj sirotinji život sve upornije pretvaraju u egzistencijalnu agoniju. Njima za utjehu, još je gore siromasima iz tri 'konstitutivna krda' u susjednoj BiH: dok im se plemenske vođe uz pomoć čarobnog eliksira mržnji, vjerskih igara i manipulacija međusobno potpomažu u borbama za privilegije i ostanak na vlasti, njihovim je 'dragim narodima' golo preživljavanje i doslovno postalo nemoguća misija, donosi Slobodna Dalmacija.

To se naročito tiče BiH umirovljenika: od nešto manje od pola milijuna njih na području Federacije, čak oko 300 tisuća njih prima najnižu moguću penziju od samo 380 KM (1460 kuna), javlja Deutsche Welle. To većini najčešće nije dovoljno ni za režijske troškove i lijekove. Hrana i grijanje stavke su u kućnom budžetu koje većini pomaže namiriti potomstvo i rodbina. Oni koji ih nemaju prisiljeni su kopati po kontejnerima, obilaziti tržnice iza podneva i kupovati oštećeno voće i povrće, ili na komad.

Prema statističkim podacima za BiH, u ovoj je zemlji u prosjeku zabilježen godišnji rast cijena od 6,4%. Na mjesečnoj razini od studenog do prosinca prošle godine poskupljenja su također u jasnoj progresiji: najviši skok bilježe cijene stanovanja, voda, električna energija, plin i drugi energenti (za 2,6%), prijevoz (81,8%), hrana i bezalkoholna pića (gotovo 2 posto) Litra ulja je donedavno koštala 2,7 KM, sad je 3,6 KM. Pola kila kave je koštalo 5,9 KM, sad košta 8,5 KM.

Duje Klarić/Cropix

S takvim galopom cijena sve teže izlaze na kraj i ljudi sa stalnim zaposlenjima i primanjima. Sad i inflacija, uz preglomazne partijske administracije, nezaposlenost i prezaduženost, baca na koljena ionako krhku ekonomiju ratom opustošene zemlje. U mnogim gospodarskim subjektima već su bili prisiljeni na otpuštanja uslijed krize izazvane pandemijom, mnogima mjesecima kasne plaće…

Prosječna bruto plaća po zaposlenome u BiH koncem prošle godine iznosila je 1.579 KM (oko 800 eura), dok sindikalna potrošačka košara koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za listopad 2021. godine iznosi 2.101 KM (1.075 eura). Prosječna neto plaća u Federaciji BiH za kolovoz 2021. iznosila je 1.000 konvertibilnih maraka, dok je u Republici Srpskoj u istom mjesecu iznosila basnoslovnih 25 konvertibilnih maraka više. Upućeni tvrde, međutim, da prosječnu plaću u BiH većina zaposlenih može samo sanjati. U statistički prosjek države, baš kao i u kod nas, ulaze i plaće državnih funkcionera, ministara, doktora, profesora i menadžera, pa su brojke koje kolektivno izbacuje kalkulator u praksi posve nerealne. Trgovkinje u BiH imaju, primjerice, plaće od 500 do 700 KM ( od 1900 do 2700 kuna), baš kao i mnogi drugi radnici sa srednjom stručnom spremom.

Daljnji porast cijena gonjenih upornim poskupljenjima energenata više je nego siguran i u predstojećem razdoblju, no to previše ne zabrinjava predstavnike bosansko-hercegovačkih političkih plemena, svikle da im sve račune u životu uglavnom plaćaju drugi. Država krhkih institucija u kojoj gotovo da i ne postoje instrumenti za zaštitu građana, pa ni relevantne robne rezerve, darwinizam u svom ustavu ima zapisan kao najvišu kategoriju. Prema podacima UN-a, svako šesto kućanstvo u BiH je već službeno siromašno, više od 15 posto građana u apsolutnom je siromaštvu, a čak polovica stanovnika ove nesretne zemlje na rubu je siromaštva.