StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetPODSTANARSKI JADI

Smiju li stanodavci ‘izbaciti‘ obitelj s maloljetnom djecom? Samohrana majka svjedoči o kalvariji koju prolazi: ‘Derutan stan s kuhinjom starom 50 godina, a cijena...‘

Piše Diana Barbarić/sd
19. listopada 2022. - 19:37

Da imamo pet pasa i deset mačaka, umjesto dvoje djece, lakše bi nam bilo pronaći podstanarski stan, nego ovako. Skoro nitko ne želi primiti obitelji s djecom, jer kruži priča da ih se ne može iseliti sve dok su djeca maloljetna, čak ni u slučaju da ne poštuju ugovorne obaveze i ne plaćaju najamninu, ispričala nam je mlada zaposlena majka dvoje djece koja je na jedvite jada našla solidan stan na splitskoj periferiji, kako je rekla, normalne stanodavce koji su joj ponudili prihvatljiv ugovor o najmu i to na neodređeni period, piše Slobodna Dalmacija.

Na žalost, Solinjanka Mia (puni podaci poznati redakciji, op. D.B.) je nedavno imala još gore iskustvo. Iako je zaposlena u poznatoj splitskoj firmi i ima solidna primanja, Miji je otegotna okolnost bila što je samohrana majka osnovnoškolca. 

Živjela je godinama u podstanarskom stanu u Solinu kod, sama tako govori, predivnih najmodavaca s kojima se i sprijateljila. Redovito je plaćala podstanarinu i režije i pazila na stan kao da je njezin vlastiti i sve je štimalo.

- To su bili toliko dobri ljudi da mi nisu htjeli naplaćivati za vrijeme lockdowna. U svemu su bili korektni, međutim kćer im se udaje i ljudi su me na vrijeme obavijestili da ću morati iseliti u određenom roku. I sve pet, ja sam našla drugi stan da bi me par dana prije preseljenja novi gazda nazvao, da on ima nekih problema i da ne mogu useliti - ispričala je Mia.

U tom trenutku počinje njezina kalvarija: dijete joj ide u školu i ne želi ga seljakati usred školske godine, roditelji joj žive daleko na selu i ne bi joj bilo zgodno tamo se seliti. Na društvenim mrežama je oglasila da traži stan na području Solina, a onda je dobila na stotine poruke, među ostalim i brojne savjete da ni slučajno ne iseljava iz staroga stana, jer je tobože nitko nema pravo izbaciti s djetetom na ulicu.

- Da sam kruha gladna ne bi to napravila nikome, a kamoli ljudima koji su bili tako pošteni prema meni! Radno sam sposobna, borim se za sebe i svoje dijete, i ne tražim milostinju. Trebam samo pristojan stan, ne neku rupu, u kojem bismo živjeli za poštenu naknadu - jasna je naša sugovornica.

Međutim, to je očito preteško naći u situaciji gdje svi plaše najmodavce pričama o tome kako je nemoguće deložirati roditelje maloljetne djece.

Mia je doduše dobila nekoliko ponuda za dugoročni najam, ali pao bi joj mrak na oči kad bi vidjela što joj se nudi.

- Jedan čovjek mi je nudio derutan stan bez kreveta s kuhinjom starom preko 50 godina, naravno bez klime i sve to za 2500 kuna... Još mi je odvratnije bilo kad sam nazvala jednu ženu, netom što je oglasila stan na lokaciji koja mi odgovara, i kazala joj da bi ga smjesta uzela i to na neviđeno. Čim je čula da sam samohrana majka, počela se izmotavati... Bila sam tako razočarana. Kasnije ju je nazvala moja sestra i odglumila da je bankarica koja traži stan i tad je bila skroz druga priča. Kakva diskriminacija! - ogorčena je ova mlada žena.

Kako je bila u stisci s vremenom na kraju se uselila u lijepi potpuno novi stan u Rupotinama, ali će na žalost već sredinom svibnja morati iseliti jer ga vlasnici planiraju turistički iznajmljivati. Pošteno, kaže ona, ljudi su na vrijeme rekli, njihov je stan, mogu činiti što hoće, a na njoj je da u međuvremenu nađe nešto dugoročno. Preporuku bivših stanodavaca sigurno će dobiti, a ukoliko iznajmljujete stan na području Solina ili sjevero-istočnog dijela Splita i voljni ste ga iznajmiti, javite se našoj redakciji, rado ćemo proslijediti Mijin kontakt.

Zakonske odredbe

Što se tiče one fame da je opasno iznajmiti stan roditeljima s maloljetnom djece, agenti za nekretnine, a nekoliko smo ih kontaktirali, nas uvjeravaju kako to nema veze s istinom. U Hrvatskoj nije pravno najsretnije reguliran podstanarski status, a ugovor, ako se i sklopi, mora biti usklađen sa Zakonom o najmu stanova, Zakona o obveznim odnosima i Zakonom o vlasništvu.

- Onaj tko ima kvalitetan ugovor o najmu solemniziran od strane javnog bilježnika i s ovršnom klauzulom je najbolje zaštićen. To pruža sigurnost i najmodavcu i najmoprimcu, a u slučaju spora ide se u parnični postupak - govori nam odvjetnik Ivo Juričko.

Problem je samo što se često najam stana dogovara usmeno kako bi se izbjeglo plaćanje poreza i što podstanari pristaju na to, jer bi u slučaju ugovora stanodavac morao plaćati i desetak posto poreza i javnobilježničku pristojbu, a kako je manjak stanova za najam i tržište sve diktira, to bi u praksi značilo da bi i taj trošak iz svog džepa de facto plaćao podstanar.

Da bismo dodatno provjerili ima li istine u priči da se nipošto ne smije iseliti iz stana obitelji s maloljetnom djecom, kontaktirali smo i Centar za socijalnu skrb.

Marina Pokrajac, voditeljica odjela općih, pravnih i pomoćnih poslova CZSS-a, tvrdi kako u svojoj dugogodišnjoj karijeri pamti tek jedan ili dva slučaja da je Centar morao intervenirati u situaciji kad su roditelji maloljetne djece iz određenih razloga bili deložirani iz stanova i nisu imali kamo s djecom. Tad se djeca privremeno smjeste u dom, ali se naravno ne oduzmu roditeljima, već to traje samo dok ljudi ne nađu novi smještaj.

- To se zaista rijetko, rijetko događa, jer je ugovor o najmu dvostrani pravni posao i, ukoliko dođe do spora, ide se u sudski postupak po privatnoj tužbi - tvrdi Marina Pokrajac, ističući kako bi mlade obitelji koje nemaju riješeno stambeno pitanje bile u znatno boljoj poziciji kad bi se gradili javni stanovi za najam, kao što je slučaj u zapadnoeuropskim zemljama.

U međuvremenu im preostaje samo da traže "normalne" najmodavce koji ih neće diskriminirati samo zato što su samohrani roditelji ili roditelji uopće.

I prof. dr. Mato Palić, ustavnopravni stručnjak s osječkog Pravnog fakulteta, je komentirao da se ovdje radi o "diskriminaciji temeljem obiteljskog statusa koji je izrijekom naveden kao jedan od mogućih razloga diskriminacije. Ustav u političkim pravima i osobnim pravima i slobodama, a ovo spada u osobne slobode, jamči zaštitu obiteljskog statusa".

Jedno, znači, piše u Ustavu, ali praksa je sasvim drukčija. 

Smije li gazda iz čista mira dignuti najamninu?

Podstanari kažu da ne znaju što im je gore: kad im gazda odjednom drastično digne cijenu najma ili kad im da minimalni rok za iseljenje. Često to znači jedno te isto, valja im tražiti drugi stan. No, smije li gazda tek tako povećati cijenu najamnine? Iako smo čuli oprečne informacije, čini se da može ali uz određene limite. Kako tvrde u zagrebačkoj Udruzi Pravo na grad, koja se bavi i problematikom podstanarstva, stanodavac može u slučaju ugovora sklopljenog na neodređeno vrijeme po proteku godine dana tražiti povećanje najamnine veće od 20 posto i to u odnosu na prosječnu cijenu najma sličnog stana u području grada u kojem se nekretnina nalazi. Dakle, ako vas je netko prije dvije godine primio u podstanarstvo za 400 eura mjesečno, a sad se takvi stanovi rentaju za 500, on komotno može dignuti najam za 600 eura. I sve je lege artis.

22. studeni 2024 13:09