Sprema se drastično razrješenje kosovskog pitanja? Srbi tvrde: ‘Ovo nećemo moći odbaciti...‘

Nazire li se drastično razrješenje kosovskog čvora, po sistemu kakav je primijenjen prema BiH? Dok se ne dogovore, nema izlaska. Situacija na Kosovu sve je napetija, u traženju rješenja za srpsko-kosovske odnose zašlo se u slijepu ulicu, a međusobni dijalog pretvorio se u monologe bez ikakvih konkretnijih prijedloga za izlazak iz krize, piše Jutarnji list.

Stoga je albanski premijer Edi Rama predložio sazivanje međunarodne konferencije o Kosovu, odnosno o srpsko-kosovskim odnosima, što je naišlo na odobravanje u Bruxellesu i Washingtonu. A prije bilo kakvog konkretnog dogovora može se proglasiti - novim Daytonom. Naime, kako je rekao Edi Rama, "ne smije se dopustiti da izađu bez dogovora"!

Srbijanski politolog Dušan Janjić za beogradski je Danas napomenuo: "Ovaj se prijedlog neće moći odbaciti", jer je postavljen u formi "uzmi ili ostavi".

Podsjetimo, u američkoj vojnoj bazi u Daytonu 1995. godine izolirane su delegacije Hrvatske, Srbije i BiH, odnosno Bošnjaka, Hrvata i Srba, koje ju nisu mogle napustiti dok se ne dogovore. Je li na pomolu slična situacija kako bi se razriješila jedna od najvećih kriza u Europi, koja opet prijeti mogućim sukobima? Kako kaže Dušan Janjić - tada je zaustavljen rat u BiH, a ovim bi se rat trebao spriječiti.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel podržao je Raminu ideju: "Došlo je vrijeme za globalni pristup te da se poduzmu koraci ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije."

Prema najavama, sudionici bi bili predstavnici EU, potom glavnih država EU - Njemačke, Francuske i Italije - uz moguće sudjelovanje susjednih država poput Mađarske, Grčke i Albanije, te nekih zemalja iz regije (moguće Hrvatska i Slovenija!?), zatim SAD-a i Velike Britanije, ali i delegacija NATO-a, jer je generalni tajnik Jens Stoltenberg izjavio u tom povodu da "stanje na Kosovu zahtijeva veću suradnju i angažman EU i NATO-a", čije se mirovne snage ionako nalaze na Kosovu.

Rusija ne bi bila sudionik konferencije, a još se ne zna hoće li pozvati Tursku.

Naime, kako piše beogradski Danas, Bruxelles je već ušao u fazu organizacije, jer sadašnja forma dijaloga, koja traje već godinama, nije dala nikakve opipljive rezultate. Dogovorili bi se novi izbori u općinama sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, što je i bio povod novoj eskalaciji sukoba. Jedna od glavnih točaka prijepora jest tzv. Zajednica srpskih općina, koja bi Srbima na sjeveru Kosova, gdje su većina, morala zagarantirati politička i manjinska prava. No, problem je što u Beogradu i Prištini na različite načine "čitaju" i doživljavaju ZSO.

Srbija ZSO zamišlja praktički kao federalnu jedinicu, odnosno novu verziju Republike Srpske, dok se u Prištini, ali i u Bruxellesu, pribojavaju tog scenarija smatrajući da bi "bosnizacija" Kosova porodila još jednog sličnog "balkanskog bolesnika". Premijer Albin Kurti predlaže "hrvatsku opciju", odnosno način na koji srpska zajednica ima prava u Hrvatskoj. Kurti nije za format ZSO-a (mada teško da ga može izbjeći) te ustraje u tome da samo treba primijeniti Osnovni sporazum iz Bruxellesa i Ohrida, dok u Beogradu uporno ponavljaju "da ništa nisu potpisali", da je "to samo prijedlog za raspravu".

Međunarodna konferencija morala bi se okončati konkretnim rezultatima - osnivanjem ZSO-a, vjerojatno ne kao Republike Srpske, ali ni kao kulturne autonomije; zatim, možda ne bi bilo (barem ne u prvoj fazi) izravnoga priznanja između dviju država, ali bi se dogovorilo da Beograd "prihvati" neovisnost Kosova i odustane od agende "Kosovo je Srbija", i ne ometa mu članstvo u UN-u i drugim međunarodnim institucijama i organizacijama. Bruxelles i Washington žele do kraja ove godine, ako ne razriješiti pitanje srpsko-kosovskih odnosa, a ono barem dovesti sporazum u završnu fazu, kada više neće dizati tenzije i stvarati krize, piše Jutarnji list.