Ministrica zdravlja Srbije Danica Grujičić rekla je za srbijanske medije da kreću u radikalnu promjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju kada su u pitanju bolovanja. Naime, tvrdi da su velike pritužbe poslodavaca zbog toga što pojedini radnici uzimaju, u dogovoru s obiteljskim liječnikom, i po dva mjeseca bolovanja. To se događa najčešće ljeti.
A kako će to promijeniti? Odsad će, dodala je ona, obiteljski liječnik moći "na svoju ruku" dati samo dvotjedna bolovanja.
– Mi smo, osim za onkološke pacijente, svježe operirane i trudnice, napisali jednostavno pravilo da će liječnik opće prakse moći bolesnicima dati samo dva tjedna bolovanja. Svi ostali morat će ići na komisiju – rekla je ministrica.
A evo kako je kod nas. Objašnjenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje:
– Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad (u daljnjem tekstu: PNR) utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite (izabrani doktor obiteljske/opće medicine). Izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite utvrđuje dužinu trajanja PNR osiguranika ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu nesposobnost osiguranika u skladu s njegovim zdravstvenim stanjem i medicinskom indikacijom, odnosno ovisno o drugim razlozima privremene spriječenosti za rad. Dakle, za utvrđivanje početka ili prestanka privremene nesposobnosti za rad isključivo je nadležan izabrani doktor – navodi Zavod.
I sada, bi li srpska ideja za sređivanje prečestih i neutemeljenih bolovanja bila dobra i za Hrvatsku? E, to bi trebale utvrditi stručne službe Ministarstva zdravstva.
Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti, objavljenim u Narodnim novinama, određuju se rokovi do kojih može trajati privremena nesposobnost za rad zbog bolesti, ozljede ili drugih okolnosti osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi koji ima ugovor s HZZO-om.
Nakon proteka roka najduljeg trajanja bolovanja za određenu bolest, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obavezan je osiguranika, radi utvrđivanja prava na daljnje bolovanje, uputiti ovlaštenom doktoru HZZO-a, navodi portal Štitnjača.
Prekid bolovanja
Izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obavezan je prekinuti bolovanje osiguranika i prije isteka roka, odnosno prije isteka roka koji je utvrdio ovlašteni doktor HZZO-a ako utvrdi da se zdravstveno stanje osiguranika poboljšalo toliko da može početi raditi. Odnosno, ako je utvrđeno da više ne postoje medicinske indikacije za bolovanje.
Ako je prema ocjeni izabranog doktora, a nakon provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije, zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost za rad, kao i u slučaju kada bolovanje traje neprekidno šest mjeseci, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obavezan je uputiti osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja koje donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti.
Iznimno, ako je za pojedinu vrstu bolesti utvrđen rok za najdulje trajanje bolovanja preko šest mjeseci, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite nakon isteka tog roka obavezan je uputiti osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja. To tijelo donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti. Dakle, šalje ga se na komisiju.
Razdoblje PNR-a za koje osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće u skladu sa ZOZO-om, dokazuje se izvješćem o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad koju izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite, navodi HZZO.
Pravo na naknadu plaće za vrijeme PNR-a osiguranik ima sve dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok mu se nalazom i mišljenjem tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom nadležnog za provođenje vještačenja u svrhu ostvarivanja prava u području mirovinskog osiguranja (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo vještačenja), zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, ne utvrdi smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, s danom zaprimanja obavijesti Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Upućivanje na ocjenu radne sposobnosti
Do upućivanja osiguranika Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koji potom zahtjev za ocjenu radne sposobnosti osiguranika upućuje nadležnom tijelu vještačenja, doći će:
• kada je prema ocjeni izabranog doktora, a nakon provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te je nastupila trajna nesposobnost za rad na poslovima koje osiguranik obavlja
• kada PNR osiguranika traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze bolesti.
Prestanak PNR-a
Do prestanka PNR-a doći će u slučaju kada:
• kod osiguranika više ne postoje medicinske indikacije za PNR, prema ocjeni izabranog doktora
• je kod osiguranika nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja utvrđen, zbog trajnih promjena koje se ne mogu otkloniti liječenjem, potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti te smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost u skladu s propisima mirovinskog osiguranja.
Do prestanka PNR-a dolazi i kada PNR zaključe ovlaštene osobe za kontrolu PNR-a HZZO-a iz razloga što su u postupku provođenja nadzora i kontrole PNR-a utvrdile nepostojanje medicinskih indikacija za daljnje korištenje PNR-a.
Kako se izračunava naknada plaće?
Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu plaće, a koju čini prosječan iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.
Pod prosječnim iznosom plaće podrazumijeva se iznos dobiven na način da se zbroj isplaćenih plaća podijeli s brojem sati rada za koje su iste isplaćene. Na taj način se dobiva satnica koja se zatim, za svaki pojedini mjesec (ovisno o broju radnih dana u njemu) množi s brojem sati, koje bi osoba za vrijeme utvrđene privremene nesposobnosti za rad, da je radno sposobna, radila.
Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se redovna mjesečna plaća osiguranika/ice utvrđena u skladu s odredbama propisa o radu, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost za rad) kada se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen.
S tim u vezi, radi se o "čistoj plaći" obračunatoj za određeni kalendarski mjesec i isplaćenoj u tom (isplata u tekućem za tekući mjesec) ili u sljedećem mjesecu (isplata u mjesecu za prethodni mjesec).
Slijedom navedenog, plaćom se ne smatraju isplate izvršene osnovom eventualnih periodičnih obračuna plaće, regres za godišnji odmor, stimulacije, nagrade, bonusi i slično.
Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanja), imate pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, odnosno na novčanu naknadu.
Naknadu plaće za vrijeme bolovanja obično plaća poslodavac za prva 42 dana bolovanja, odnosno 7 dana za radnika s invaliditetom. Iznos naknade ovisi o kolektivnom ugovoru ili ugovoru o radu, ali ne može biti manji od 70 % prosjeka vaših primanja u zadnjih 6 mjeseci prije odlaska na bolovanje.
Od 43. dana bolovanja, odnosno 8. za radnika s invaliditetom, naknadu plaće obračunava i isplaćuje poslodavac, na teret HZZO-a. U tom slučaju najniži iznos naknade ne može biti niži od 831,50 HRK (111,00 EUR), dok je najviši iznos limitiran na 4.257,28 HRK (566,00 EUR).
Više pročitatjte OVDJE.