Reagirajući na nedavnu izjavu Aleksandra Vučića kako će Srbija uskoro preteći Hrvatsku po BDP-u, ekonomski analitičar Velimir Šonje nas je preciznim izračunom 'utješio' kako je riječ o neistini i dnevnopolitičkoj patki, piše Slobodna Dalmacija.
Sve kad bi srbijanski realni BDP po stanovniku 10 godina rastao 2 postotka brže od hrvatskog godišnjeg prosjeka, što je prilično nezamislivo, Hrvatska bi i dalje bila oko 23 posto razvijenija od Srbije, ustvrdio je Šonje.
A i kad bi se takva razlika u brzini rasta BDP-a u korist Srbije nastavila bez ikakvih pomaka unedogled, Srbija bi došla u priliku sustići Hrvatsku po razvijenosti tek za cca dva desetljeća, tj. oko 2040. godine – elaborirao je Velimir Šonje, napominjući kako mjera razvoja neke zemlje nije samo nominalni BDP, nego i broj njezinih stanovnika i razina cijena.
O istom trošku, ugledni analitičar i makroekonomist nam je, međutim, istresao u lice puno okrutnije istine o stupnju našega ekonomskog razvitka nego što su to jeftine dnevnopolitičke laži srpskih političara. Postavljajući nas u malo šire usporedne parametre, Šonje je iznio podatak kako je naša zemlja trenutno na oko 64 posto prosječne razine razvoja EU-a, što nas svrstava među najubogije među zemljama članicama europske obitelji.
Nekadašnje zemlje istočne Europe kojima smo se osamdesetih godina prošloga stoljeća znali rugati zbog znatno skromnije razine građanskoga standarda hitro su nas i rutinski prešišale.
Češka je trenutno na oko 94 posto EU razvijenosti. Slovenija je na oko 90 posto, Estonija je na 85 posto, a Poljska je na 76 posto. Srbija je na samo 43 posto EU prosjeka. I da je nema, trebalo bi je izmisliti Hrvatima za utjehu.
Odnosi razvijenosti među zemljama se, što nije nimalo utješno, mijenjaju u pravilu jako sporo. Neke od najbržih razvojnih iskoraka u zadnjih 10 godina napravile su Estonija i Poljska, skočivši na razini ekonomskog razvoja za više od petnaest, odnosno deset, posto. U trenutku pridruživanja Europskoj uniji svojim životom bio je zadovoljan tek svaki drugi poljski građanin, da bi ih danas bilo zadovoljno preko 80 posto. Ekonomski su Poljaci napredovali brže od Singapura, i to ne samo zahvaljujući izdašnoj pomoći europskih fondova.
Poljska je prethodno hrabro provela duboke tržišne „šok-reforme“, proizvevši pravi bum tamošnjeg privatnog sektora i poduzetničkih inicijativa. Privatizaciju društvenog vlasništva su također proveli prilično pravedno i transparentno u odnosu na Hrvatsku i druge postkomunističke tajkunske oligarhije, pa za riječ tajkun danas gotovo i ne znaju. Izbjegli su i jeftina zaduživanja i sačuvali zdrav i stabilan bankarski sektor, što je sve skupa pomoglo da je zemlja s gotovo 40 milijuna stanovnika gotovo pa udvostručila svoj BDP otkako je ušla u EU.
Za razliku od njih, Hrvatska je otkako je ušla u EU udvostručila samo svoju ekonomsku dijasporu, piše Slobodna Dalmacija.