Srušen najveći mit o Aspirinu: ‘Rizik od ozbiljnih nuspojava je ogroman‘

Godinama (ili čak desetljećima) aspirin se smatrao jednim od najučinkovitijih lijekova u prevenciji srčanog ili moždanog udara. Aspirin, čiji je ključni sastojak acetilsalicinska kiselina, koriste milijuni ljudi diljem svijeta. Blagi je analgetik, snižava temperaturu te ga se koristi čak i u trenucima mamurluka, a već dugo čitamo tekstove o tomu kako je sjajan za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i stanja poput srčanog udara. No, čini se da to ipak nije tako, donosi Jutarnji. 

Kako piše ugledni New York Times, liječnici više ne bi trebali rutinski propisivati aspirin ljudima koji su u riziku od takvih oboljenja. Štoviše, američki stručnjaci ustanovili su da postoji značajan rizik od ozbiljnih nuspojava koji je veći od moguće koristi od lijeka kojeg se donedavno smatralo jeftinim "oružjem" za borbu protiv srčanih oboljenja.

Potrebna dodatna istraživanja

Panel američkih stručnjaka također smatra kako bi valjalo razmotriti mogućnost da se ukine davanje aspirina pacijentima koji imaju rizik od raka debelog crijeva, dok se donedavno smatralo kako upravo taj lijek značajno smanjuje mogućnost pojave tog opakog karcinoma. Dakako, rekli su, potrebna su dodatna istraživanja.

Kako navodi list, preporuka da se aspirin uzima preventivno vrijedi za osobe mlađe od 60 godina koje dosad nisu doživjele srčani udar te kojima ovaj blagi analgetik može pomoći. No, svi stariji ne bi ga trebali preventivno uzimati, čak i u malim dozama, osim ako je njihov organizam već naučen na taj lijek ili su preboljeli infarkt. Pod malom dozom podrazumijeva se uzimanje 81 do 100 miligrama aspirina. Američki stručnjaci preporučuju da se u svakom slučaju pacijenti konzultiraju sa svojim liječnicima ili ljekarnicima.

Nije ovo pretjerana novost, pojedini stručnjaci godinama upozoravaju kako bi aspirin, uz sve koristi koje donosi, mogao nanijeti i štetu ljudskom organizmu. Naime, poznato je da taj lijek razrjeđuje krv. To je korisno kod stanja poput srčanih oboljenja, začepljenja žila ili kao prevencija moždanog udara, no istovremeno može dovesti do krvarenja u probavnom traktu ili mozgu, a ta opasnost raste s godinama života.

- Ne možemo jasno reći da bi svatko tko je u stanju povećanog rizika od infarkta ili srčanih oboljenja trebao uzimati aspirin. Moramo biti pametniji i vidjeti postoje li bolje mogućnosti prevencije takvih stanja - kazao je za NY Times dr. Chien-Wen Tseng iz radne skupine koja je utemeljena kako bi se proučila ova tematika.

Njihova dosadašnja istraživanja otkrila su jasnu vezu između krvarenja i redovite uporabe ovog lijeka.

- Naravno, svima preporučujemo da se, prije nego što prestanu s uporabom aspirina, konzultiraju sa svojim liječnikom, naročito onima koji su već imali srčani udar - dodao je.

U radnoj skupini sudjeluje 16 medicinskih stručnjaka čije je područje djelovanja prevencija bolesti, a njihov rad nadzire i odobrava federalna Agencija za zdravstvena istraživanja i kvalitetu. Njihove preporuke uvažavane su diljem američkog zdravstvenog sustava. Stoga je vijest itekako bitna, jer bi mogla utjecati na desetke milijuna odraslih koji su trenutno visokorizični kada su srčana oboljenja u pitanju, a kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u SAD-u, čak i u vrijeme pandemije koronavirusa.

'Povremeno da, općenito ne'

Njihove smjernice još nisu dovršene, očekuje se javna rasprava koja bi trebala trajati do sredine studenog, no nacrt dokumenta već je tu.

Prije dvije godine Američki koledž kardiologije kao i Američko društvo za srce (AHA) zajednički su donijeli preporuku kako bi se aspirin trebao propisivati vrlo pažljivo pacijentima u dobi od 40 do 70 godina koji nikada nisu imali srčani ili moždani udar. Povremeno da, općenito ne, glasila je preporuka koja je sada još radikalnija jer je dobna granica smanjena na 60 godina.

- Analizirajući literaturu došli smo do zaključka da u uporabi aspirina nema balansa - više je štete od krvarenja nego koristi kod prevencije srčanih udara. A to nije obično krvarenje iz nosa, može doći do ozbiljnih krvarenja u mozgu - kaže jedna od autorica studije dr. Amit Khera.

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) također je za NY Times zaključila da aspirin ne bi trebao biti korišten preventivno. Savjetuju da se svi konzultiraju sa svojim liječnicima prije nego što počnu uzimati aspirin na dnevnoj bazi. Dodatne probleme nagovijestio je još 2016. dr. Steven Nissen, jedan od čelnika klinike u Clevelandu, rekavši kako se pribojava da bi aspirin mogao nanijeti više štete nego donijeti koristi jer se gastroenterolozi boje da će neki pacijenti prekasno otkriti svoje karcinome radi uporabe aspirina.

Studije također upozoravaju da, koliko god uporaba aspirina smanjuje rizik od srčanih ili moždanih udara, nema jasnih dokaza o manjoj smrtnosti od tih bolesti među populacijom koja je redovito uzimala popularni lijek.

Rak debelog crijeva jedan je od glavnih uzroka smrti u SAD-u. Nejasno je zašto je sve više slučajeva te opake bolesti među mlađom populacijom. Zbog toga sve više ljudi uzima aspirin redovito, no stručnjaci, ističe NY Times, napominju kako bi ga trebale uzimati isključivo one osobe koje imaju veliki rizik pobolijevanja te kojima to preporuči liječnik, a ne "na svoju ruku", donosi Jutarnji.