ŠTO JE ‘VAŽNIJE‘, 300 UMRLIH OD KORONE ILI 50 TISUĆA OD KARCINOMA? Izjava akademika Miroslava Radmana izazvala buru, eksperti ga podržali s rezervom

Hrvatskom biologu akademiku Miroslavu Radmanu, koji ima i francusko državljanstvo, u četvrtak je u Splitu uručeno francusko državno odličje Vitez Nacionalnog reda Legije časti.

U razgovoru s novinarima Radman je komentirao pandemiju koronavirusa, a posebno je odjeknula jedna izjava.

- U Hrvatskoj godišnje umre 50.000 ljudi. Zbog čega bi 300 mrtvih od korone bilo važnije, upitao se Radman.

Kako komentira ove izjave Miroslava Radmana novinari Slobodne Dalmacije pitali su prof. dr. sc. Ivu Ivića predstojnika Klinike za infektologiju KBC-a Split.



- Što se tiče brojki kojima Radman ilustrira smrtnost od Covida 19 i drugih bolesti, on je pravu. Brojke ponekad izgledaju dramatično. Pogledajte samo broj umrlih u Južnoj Americi. Unatoč velikom broju umrlih od Covida 19, neće se dogoditi smak svijeta, ali problem je što u kratkom vremenskom periodu umire veliki broj ljudi, prenosi jutarnji.hr.

Ako ih obolijeva puno u kratkom roku zdravstveni sustav ih ne može adekvatno opskbiti i onda su manje šanse za njihovo uspješno izlječenje i preživljavanje.

S druge strane preopterećeni zdravstveni sustav u takvoj situaciji ne može se posvetiti drugim kategorijama bolesnika kao što su oboljeli od malignih i drugih bolesti i oni zapravo postaju kolateralne žrtve ove pandemije. Stoga se moramo truditi da smanjimo broj oboljelih od Covida 19 i da se on rasporedi na dulje razdoblje kako bi se bolnički sustav mogao posvetiti svim kategorijama bolesnika.

Rekao je i da je moguće da se radi o dva virusa.



- On je to spomenuo kao mogućnost i vjerujem da nije mislio ništa loše. Kao i kod gripe, svake sezone ne cirkulira samo jedan virus, nego obično dva, a moguća su i tri ili četiri, pa se i cjepivo svake godine prilagođava virusima koji cirkuliraju. Ista je priča moguća i sa koronavirusom.

Virusi su vam čudna bića koja se jako brzo mijenjaju da bi opstali. Što je sa koranovirusom za sada se ne zna, o mogućnosti da ih je više i mi govorimo i pitamo se što ako se proizvede kvalitetno i sigurno cjepivo protiv koronavirusa, a onda se pokaže da cirkuliraju promijenjeni virusi na koje to cjepivo ne djeluje? To nitko ne zna.

Stoga nam za sada preostaje činiti sve da smanjimo intenzitet širenja bolesti, što se može postići striktnim provođenjem epidemiloških mjera - pravilnim nošenjem maski, održavanje higijene ruku i držanjem distance te izbjegavanjem masovnih okupljanja, raznoraznih derneka i situacija u kojima je povećan rizik zaraze, a istodobno moramo nastaviti raditi i živjeti što je moguće normalnije, poručuje iskusni infektolog.

Gordan Lauc je iznio svoje mišljenje.



- Potpuno se slažem s kolegom Radmanom da broj ljudi koji su do sada u Hrvatskoj umrli od COVID-19 nije zabrinjavajući. S druge strane ne smijemo zaboraviti da je zahvaljujući rano uvedenom lockdownu u Hrvatskoj peak pandemije sa zime i ranog proljeća pomaknut na ljeto, a ljeti se ljudi puno lakše izbore sa svim respiratornim virusima, pa tako i ovim SARS-CoV-2. Zbog toga se ne smijemo previše opustiti i trebamo pratiti kako će se situacija razvijati u sljedećim mjesecima.

Nažalost u nekim sjevernijim zemljama vidimo da broj hospitaliziranih i teško bolesnih ljudi raste i nije nemoguće da će se na nekim mjestima u Europi ponoviti situacije koje smo početkom godine vidjeli na sjeveru Italije.



U ovom trenutku je to jako nezahvalno prognozirati, no postoje indicije koje nam daju nadu da se u Hrvatskoj to neće dogoditi budući da je u ljetnom periodu velik broj ljudi već prebolio COVID-19 i sada ga niti može dobiti, niti ga može prenijeti dalje - kaže prof. dr. sc. Gordan Lauc, molekularni biolog sa zagrebačkog Zavoda za biokemiju i molekularnu biologiju.
Kao i svi virusi, SARS-CoV-2 virus mutira i mijenja se te svijetom sada kruže različiti sojevi tog virusa, no dosadašnja istraživanja nisu pokazala da se radi o razlikama zbog kojih bi mogli govoriti da se radi o više različitih virusa.

Osobno mislim da je u pitanju isti virus, no naš organizam ljeti se puno lakše izbori s infekcijom i zbog toga tijekom ljeta nismo imali puno teško bolesnih ljudi. No sada dolazi zima i jedino što možemo je truditi se biti što boljeg zdravstvenog stanja, izgubiti višak kilograma i paziti da u sobama u kojima dulje boravimo vlažnost zraka ne padne ispod 40 posto, poručuje Lauc za jutarnji.hr.