StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetzaobilazimo pravila

Što kada EU zabrani upotrebu nekih proizvoda? Uz hrvatsku granicu procvjeta šverc pesticida iz susjednih zemalja: ‘Ne uzimamo ih jer su jeftiniji nego iz ovog razloga...‘

Piše Stanislav Soldo/sd
20. lipnja 2022. - 17:56

Europska komisija mora žurno zabraniti primjenu pedesetak vrsta iznimno opasnih pesticida čija je primjena u poljoprivredi toksična i predstavlja veliki rizik za zdravlje ljudi, piše Slobodna Dalmacija.

Riječ je o sredstvima za zaštitu bilja, fungicidima i pesticidima, poput zirama, pirimicarba i metconazola, čije je djelovanje dokazano štetno za okoliš, ljude, životinje. Podsjetimo, nedavno se dogodio veliki pomor pčela u okolici Virovitice, što je po tko zna koji put otvorilo pitanje primjene i kontrole pesticida u poljoprivredi. Uginuće pčela posljedica je nestručne primjene zaštitnih sredstava, ali i primjene ilegalno nabavljenih sredstava čije korištenje nije dopušteno u Hrvatskoj, odnosno na području EU-a.

Čini se tako da same zabrane i nemaju previše učinka jer poljoprivrednici lako mogu "potegnuti" preko granice, u Srbiju ili BiH, gdje se takva sredstva mogu kupiti, ali se ne smiju legalno unijeti u RH. Svi oni koji se odluče na takav šoping riskiraju velike kazne ako budu uhvaćeni, bilo na granici prigodom granične kontrole, bilo na svom imanju ako im bane poljoprivredna inspekcija.

image

Država je naplatila oko milijun kuna kazni

/Shutterstock

Prokušani otrovi

– Nabavljam insekticide preko granice u Hercegovini. Nije stvar u cijeni, ne može se reći ni da su tamo jeftini, već tih sredstava kod nas nema za kupiti jer su zabranjeni – rekao nam je jedan poljoprivrednik.

Carinska uprava je u prvih pet mjeseci ove godine otkrila i spriječila pokušaj nezakonitog unosa više od četiri tisuće litara herbicidnih pripravaka i 61 kilogram insekticida i fungicida čiji je unos iz trećih zemalja zabranjen, a od počinitelja je naplatila više od milijun kuna kazni. Za pokušaj unosa količine veće od dvije litre zabranjenih herbicida može se izreći novčana kazna u iznosu od 15.000 do 50.000 kuna.

Unatoč svemu, među poljoprivrednicima prevladava mišljenje da na tržištu nema dovoljno sredstava za zaštitu bilja, poglavito insekticida, a i oni koji su registrirani nemaju odgovarajuću učinkovitost. Stoga mnogi preko granice kupuju prokušana starinska sredstva za zaštitu bilja koja se ne uklapaju u direktive Europske unije, pa tako za posljedicu imamo pomore pčela i ptica, dok se njihov utjecaj na zdravlje ljudi može vidjeti nakon nekoliko godina.

Međutim, umjesto da se zabrani upotreba pesticida, njihova se prisutnost u hrani dramatično povećala tijekom posljednjih deset godina jer države dopuštaju zaštitna sredstva, pesticide i insekticide na štetu zdravlja potrošača. Europska komisija je "zabranu" ublažila formulacijom "kandidati za zamjenu", pa bi se tako dokazano kancerogene tvari iznimno štetne za razvoj nerođene djece i toksične za okoliš zamijenile manje lošijim, ali u konačnici ipak štetnim za zdravlje ljudi.

– Te bi kemikalije trebale nestati iz naše hrane. No umjesto toga, u posljednjih deset godina opažamo dramatično povećanje izloženosti ovim najotrovnijim tvarima. Udio voća i povrća kontaminiranog ovim pesticidima nastavlja rasti. To jasno pokazuje da države članice nikada nisu provele pravila zamjene i da nisu ispunile svoju odgovornost da zaštite potrošače – pojasnila je Salomé Roynel, voditeljica kampanje u organizaciji PAN Europe.

image

Njihov utjecaj znat će se kroz koju godinu

/Shutterstock

Izgubljen trag

Stanje u Hrvatskoj kad je u pitanju zamjena štetnih pesticida onim manje štetnima jednako je kao i u ostatku EU-a.

U Hrvatskoj je odobrena 41 aktivna tvar klasificirana kao kandidat za zamjenu i u tijeku je postupak pronalaska alternativnih tvari koje bi zamijenile ove postojeće.

– Posljednje što želimo kada se radi o primjeni opasnih otrova jest izgubiti trag o mjestu i vremenu njihove primjene, te o usjevima koji su tretirani, jer će naposljetku tretirane žitarice, voće i povrće završiti na našim tanjurima. Ovo su podaci koji podliježu Aarhuškoj konvenciji i moraju biti poznati i javno dostupni jer su u interesu javnosti. Sjetimo se pomora pčela nedavno u Hrvatskoj i Mađarskoj. Ne želimo da se ovakve katastrofe ponavljaju – rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

Prema statistikama, Hrvatska troši upola manje pesticida po hektaru poljoprivrednih kultura u odnosu na ostale zemlje EU-a (1,04 kg/ha, od prosjeka Europske unije koji iznosi 2,05 kg/ha). Činjenica je to koju ističe resorno Ministarstvo poljoprivrede pri svakom spominjanju potrebe smanjenja upotrebe pesticida na razini Europske komisije. Međutim, EU zastupnica Biljana Borzan nedavno je optužila Ministarstvo poljoprivrede da izravno lobira u Bruxellesu protiv smanjenja upotrebe kemijskih pesticida u proizvodnji hrane.

– Ispada da Ministarstvo poljoprivrede u Bruxellesu lobira protiv ekoloških ciljeva, a u isto vrijeme u Hrvatskoj otežava život proizvođačima ekohrane smanjenjem potpora i apsurdnim propisima – istaknula je Borzan.

Međutim, u strategiji EU-a "Od polja do stola" navodi se kako ciljevi smanjenja korištenja pesticida ne bi trebali dovesti do smanjenja poljoprivredne proizvodnje, kako ne bi ugrozili prehrambenu sigurnost Europske unije i povećali ovisnost o uvozu hrane, što je posebno došlo do izražaja u nedavnim krizama, pandemiji COVID-19 i rata u Ukrajini.

25. prosinac 2024 02:05