Stručnjak za radno pravo: ‘Ne igrajte se! Otkaz vam definitivno visi nad glavom ako budete odbijali testiranje, a nemate covid potvrdu... Čeka li vam se na birou presudu Ustavnog suda?‘

U pogledu aktualnih zbivanja oko dokazivanja COVID-19 statusa u, kako se očekuje javnim i državnim službama, moj je stav neka se ljudi cijepe, a oni koji se ne žele cijepiti i nisu preboljeli COVID-19 bolest, neka se testiraju, piše Slobodna Dalmacija. 

- Jednako je dobro koliko i praktično, a svakako elementarno humano i društveno pristojno, da se ljudi sadržajno pridržavaju uputa i odluka Stožera Civilne zaštite i ne ulaze u eskapade o svojim pravima i slobodama, sve kako ne bi izgubili egzistencijalnu zaštitu u vidu radnog odnosa. Za sve druge mogu samo reći da nisam "Vidoviti Milan“, bavim se radnim pravom, a ne gatanjem iz taloga kave, i ne mogu predvidjeti kakve mogu biti odluke sudova. Može proteći četiri, pet, šest godina dok pitanje sankcija, poput otkaza ili, eventualno spominjanih, suspenzija i ustezanja plaća, zbog neposjedovanja COVID potvrda ili netestiranja dospije na Vrhovni i Ustavni sud. O tome riziku trebaju razmišljati oni koji budu odbijali pokazati COVID potvrde ili se testirati – upozorava izv. prof. dr. sc. Viktor Gotovac s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta.

S profesorom Gotovcem razgovarali smo nakon što je Nacionalni stožer najavio kako se COVID potvrde od ponedjeljka, 15. studenog, uvode kao preduvjet za obavljanje poslova i djelatnosti za sve javne i državne službenike te službenike i namještenike u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, pa tako i zaposlene u školama.

Zaboravite na Facebook

Za one koji te potvrde ne posjeduju bit će obvezno testiranje i to zasad na račun državnog proračuna. No, kao i u slučaju uvođenja tih potvrda u zdravstveni i sustav socijalne skrbi, javljaju se nezadovoljnici koji najavljuju kako će odbiti bilo kakvo uvjetovanje pristupa radnome mjestu, a građanske inicijative poput one Prava i slobode nude 'šprance' u obliku uputa za postupanje radnicima ili pisma poslodavcu kojima zainteresiranima daju "prijedlog postupanje kako biste očuvali svoje radno mjesto štiteći pritom svoja prava, uvjerenja i dostojanstvo“.

S obzirom da odbijanje predočenja COVID potvrda i testiranja može za posljedicu imati ozbiljan rizik opomena ili čak otkaza, a sadašnji Zakon o radu predviđa institut redovitog otkaza ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem kao i izvanredni otkaz ugovora o radu, pitamo profesora Gotovca kolike su šanse radnika da, u eventualnom kasnijem sudskom postupku, dobije zadovoljštinu u vidu presude za nezakoniti otkaz.

- Najprije želim reći kako se sadržajno slažem s onim što država u ovom trenutku poduzima, jer pandemija COVID-a 19 nije gripa i imamo strahovito visoke brojke umrlih. Također, savjetovao bih radnicima da se ne oslanjaju ni na kakve Facebook inicijative, jer im veću zaštitu u tom smislu mogu pružiti sindikati. Međutim, kao i ustavna stručnjakinja prof. dr. Sanja Barić, smatram kako je država sva ova pitanja trebala odavno riješiti posebnim zakonom jer se onda ne bi moglo dogoditi da poslodavci nemaju točne informacije kako postupati u ovakvim situacijama, a radnici vjeruju da mogu izbjeći moguće vrlo nepogodne posljedice po njihov radni odnos – ističe Gotovac.

-Da smo imali poseban zakon u kojemu bi bio točno naveden hodogram postupanja, razlozi i načini zašto se ograničavaju prava i slobode u uvjetima pandemije, je li, kako i kada cijepljenje obvezno i kakve u suprotnom mogu biti posljedice, pomogli bismo i poslodavcima i radnicima da znaju kako raditi i što ih čeka. Dakle, imali bismo ustavno-pravno prihvatljiviji akt koji bi i sadržajno bio jasniji i izričitiji u pogledu prava i obveza pojedinaca. Ovako, sad moramo čekati – kaže stručnjak za radno pravo.

- Najprije, moramo čekati odluku Ustavnog suda o ustavnosti odluke Nacionalnog stožera o praktičnoj primjeni COVID potvrda, a potom će se kao dio pojedinačnih sudskih sporova o zakonitosti otkaza još jednom propitivati može li se obveza prezentiranja COVID potvrda interpolirati u radne odnose i može li otkaz ugovora o radu biti sankcija za njihovo neposjedovanje.

-Dok to dođe na Vrhovni sud, a potom i Ustavni sud, može proći više godina, do tada ćemo imati neizvjesnost ishoda, a na kraju možda i troškove – ponavlja profesor Gotovac.

Procesi traju godinama

Onaj koji ne želi predočiti COVID potvrde ili se testirati formalno, kaže, može podnijeti zahtjev za zaštitu prava i tužbu jer mu je onemogućeno ustavno i zakonsko pravo na rad, a u slučaju da dobije otkaz i tužbu povodom istog jer mu je poslodavac zapravo branio da dođe na posao.

- Međutim, analogijom s dosad zauzetim stavovima Ustavnog suda tijekom ove pandemije, prije bih mogao ustvrditi da će Ustavni sud podržati stajalište kako su COVID potvrde ustavne. Isto tako, intuitivno mislim kako će i sudovi, pod pritiskom težine vala pandemije, podržati i mjere i otkaze zbog nepridržavanja mjera. Naravno, kao što sam rekao, nisam "vidoviti Milan“ i ne mogu tvrditi što će biti u budućnosti, ali ljudi moraju znati kako ti procesi mogu trajati godinama – ističe profesor Gotovac, koji ponavlja kako bi ipak bilo najbolje sva ova pitanja urediti posebnim zakonom.

- Kao stručnjak za radno pravo, profesionalno i ljudski, a da tako kažem i politički, osjećam određenu agresiju na radno pravo i vidim strukturalne probleme u odnosu države i vlasti prema ovoj društvenoj ugrozi. U ovoj epidemiji prvo je stradala pravna država i vladavina prava. Mnoge stvari ne rade se stručno i znalački, nego po diktatu. S druge strane, stradala je humanost i solidarnost sa žrtvama, osobito starima, nemoćnima, bolesnima, s onima koji se iz raznih razloga ne mogu cijepiti. To ne može biti dobro niti za društvo niti za pojedince – upozorava Gotovac.