Biskupija Roermonda u Nizozemskoj više neće služiti misu svake nedjelje u svojim župama. Obavijestili su vjernike da prelaze na služenje nedjeljne mise tek svaki drugi tjedan, pravdajući se manjkom svećenika i uštedama na troškovima energije, zbog sve skupljeg plina i struje.
Hoće li Crkva uskoro morati promijeniti i treću Božju zapovijed u ‘Trinaest dana radi, a četrnaesti svetkuj dan Gospodnji‘ ne zna se, no ne bi joj to bilo prvi put: u Starome je zavjetu kao dan za slavljenje Boga ionako izvorno bila određena subota.
Nije skupoća, međutim, jedini argument: puno važniji razlog odstupanja od redovitog rasporeda misa u nizozemskoj biskupiji Roermonda je iznimno mali broj vjernika, piše Slobodna Dalmacija.
‘Ponekad tako malo ljudi sudjeluje u euharistiji da je puno izazovnije okupiti vjernike iz različitih župa u jednom zajedničkom euharistijskom slavlju‘, napisao je generalni vikar biskupije René Maessen u pismu pastvi u kolovozu. U njegovoj biskupiji ima oko 817 tisuća registriranih rimokatolika, što je oko 72,3 stanovništva. No, samo 3 posto vjernika u biskupiji Roermond ide redovito na misu nedjeljom, prema službenim podacima Crkve. Stvar je tek za nijansu bolja na razini čitave Nizozemske, u kojoj ukupno živi oko 3,7 milijuna katolika, ali samo četiri posto njih ide na nedjeljnu misu.
Istraživanje među deklariranim nizozemskim katolicima iz 2006. godine pokazuje da se od svih njih samo 27 posto može smatrati formalnim i tvrdim vjernicima, teistima. Oko 55 posto nizozemskih katolika su poluagnostici, a 17 posto čisti agnostici, tj. oni koji ne vjeruju da Boga ima, ali nisu uvjereni ni da ga nema.
Pad religioznosti nije samo nizozemski fenomen, nego izražen trend u čitavoj Europi, pa i svijetu. U zadnjih 12 godina religioznost je snažno pala u čak 43 svjetske zemlje, dok su veće iznimke tek nimalo uzorna društva poput Rusije, Indije ili Bugarske. U Njemačkoj je prije dvije godine, nakon uvođenja tzv. vjerskog poreza, više od pola milijuna vjernika odmah napustilo svoje crkve, od čega najviše katolika (300 tisuća) i nešto manje protestanata. Isto je u samo jednoj godini učinilo gotovo 70 tisuća Austrijanaca i oko 60 tisuća Finaca.
Irci su narod koji, prema službenim podacima, najbrže u svijetu odbacuje religiju: prije desetak godina, nakon otkrića niza pedofilskih skandala iz crkvene prošlosti, broj deklariranih katolika pao je za više od dvadeset posto: s 69 na 45 posto Iraca! No, Irska nije samo zemlja koja ubrzano gubi deklarirane katolike, nego se svrstala i među 10 prvih zemalja svijeta po broju građana koji se izjašnjavaju kao uvjereni ateisti.