Više od milijun građana Europske unije dalo je svoj potpis za spas pčela i poljoprivrede! Možda ste baš i vi potpisali peticiju, koja je bila online dostupna svim građanima Europe, pa sada možete biti zadovoljni malim pomakom, jer zeleni Europe došli su blizu svojeg cilja, a Europska komisija je proglasila uspješnom Europsku građansku inicijativu (EGI) "Spasimo pčele i poljoprivrednike", piše Slobodna Dalmacija.
Ovaj uspjeh predstavlja vrlo jasnu želju građana Europske unije da snažno smanje upotrebu pesticida. Čak 1,1 milijun građana inicijative tako zahtijeva postupno ukidanje sintetičkih pesticida i obnovu prirode u poljoprivrednim područjima. Kao sljedeći korak, Komisija će pozvati organizatore i u roku od tri mjeseca održat će se saslušanje u Europskom parlamentu kako bi se sa zastupnicima u Europskom parlamentu razmijenile informacije o zahtjevima EGI-ja. A zahtjevi su sasvim konkretni: prvo, postupno smanjenje upotrebe sintetičkih pesticida za 80 posto do 2030. godine i za 100 posto do 2035. Drugo, obnova bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu i treće - financijska potpora poljoprivrednicima za prijelaz na agroekološki uzgoj.
Neučinkoviti zakoni
U povodu ove pobjede zelenih, Martin Dermine, glavni predstavnik EGI-ja i izvršni direktor PAN Europea, rekao je:
– Ovo je snažan demokratski signal EU-u i nacionalnim donositeljima odluka da slušaju građane i odmaknu se od toksičnih pesticida. Poljoprivrednici i znanost pokazali su da agroekologija može nahraniti svijet bez kemikalija. Krajnje je vrijeme da naši političari prestanu slušati agroindustriju i počnu raditi za budućnost naše djece.
Prije nekoliko dana je PAN Europe upozorio da nam je stigla rujna jesen puna pesticida kako se ne bismo zanijeli i nepromišljeno konzumirali jesensko voće neprovjerenog podrijetla. Pesticide Action Network (PAN) Europe objavio je izvješće pod nazivom "Pesticide Paradise", kojim nam želi otvoriti oči te "glasno" upozorava: jesensko voće visoko je zagađeno pesticidima! Europa je raj za pesticide, a europski zakoni su neučinkoviti, europski zeleni to kažu još oštrije: "Stopa neuspjeha EU zakona je 100-postotna kada govorimo o zabrani najštetnijih pesticida – dužnosnici slijede pravila koja je stvorila industrija."
Izvješće je objavljeno na 60. godišnjicu od objave knjige "Tiho proljeće" (Silent spring) američke autorice Rachel Carson, biologinje mora, pionirke i začetnice ekološkog pokreta, koja je u SAD-u svoje djelo objavila 27. 9. 1962. godine, a pisala ga je dvije godine, dok je umirala od raka.
Naslov knjige sam po sebi upozorava da na poljima posutim pesticidima nema ptica, nema njihova pjeva, jer tu život umire. Knjiga je uzbunila američke proizvođače kemikalija, ali je na koncu, zahvaljujući autoričinoj hrabrosti, doduše puno godina kasnije, uslijedila zabrana i nama dobro poznatog DDT-ja, aldrina, atrazina... Stariji će se sjetiti kako se i kod nas, još do sredine osamdesetih, DDT koristio za zaprašivanje krumpira kako ne bi klijao, a bilo je i primjera da su kod nas djecu s ušima u kosi znali dobro zaprašiti "diditijem" protiv dosadnih nametnika. Insekticidno djelovanje DDT-ja otkrio je švicarski kemičar Paul Hermann Müller 1939. godine, za što je, zamislite, dobio i Nobelovu nagradu 1948. godine, za otkriće visoke učinkovitosti DDT-ja kao kontaktnog otrova protiv nekoliko vrsta člankonožaca.
Rachel Carson postavila je novi, moderan pristup zaštiti okoliša, a danas, u povodu objave izvješća, voditeljica kampanje Salomé Roynel iz PAN Europea kazala je da bi autorica danas čupala kose kad bi vidjela kako se voće i povrće, općenito poljoprivredni nasadi, "štite" od nametnika.
Najzagađenije norveške maline
Pesticide Action Network (PAN) Europe analizirao je 44.137 uzoraka svježeg voća koje su testirale vlade od 2011. do 2020. godine. Otkriveno je da se kontaminacija jabuka, krušaka i šljiva gotovo udvostručila od 2011., rastući za 110 posto, 107 posto, odnosno 81 posto. U 2020., trećina (33 posto) ukupno uzorkovanog voća bila je kontaminirana, što je porast u odnosu na 2011. godinu, u kojoj je bilo kontaminirano 20 posto uzoraka.
Ako se samo podsjetimo što sve piše na ambalaži s voćem u našim trgovinama, jasno nam je da gotovo sve dolazi iz uvoza, a izvješće iznosi konkretne brojke: kontaminirano je 49 posto analiziranih europskih krušaka, 44 posto stolnoga grožđa, 34 posto jabuka, 29 posto šljiva, 25 posto malina... – one su prodane s ostacima pesticida koji se povezuju s povećanim rizikom od raka, urođenih deformiteta, bolesti srca i drugih ozbiljnih stanja, pokazuju najnoviji podaci. Većina je prijetnja čak i pri vrlo malim dozama.
Voće iz nekih zemalja više je kontaminirano od drugih, stoji u izvješću "Pesticide Paradise". Gotovo tri četvrtine (71%) nizozemskih jabuka bilo je kontaminirano, u usporedbi s polovinom onih iz Grčke (54 posto) i Portugala (50 posto). Udio kontaminiranih belgijskih, nizozemskih i portugalskih krušaka bio je i viši (71 posto, 70 posto, odnosno 68 posto), kao i kod gotovo polovine mađarskih i grčkih šljiva. Daleko najzagađenije bile su norveške maline (61 posto), dok je u slučaju grožđa najviše kontaminirano bilo grčko i talijansko grožđe (56 posto, odnosno 47 posto). Da se ne biste poveselili kako među nabrojenim europskim "trovačima" nema Hrvatske, ne brinite, i mi smo se našli u izvješću. Na jednom mjestu pod Croatia naveden je samo jedan jedini primjer pokušaja zamjene pesticida, a na drugom mjestu se navodi kako je u Hrvatskoj problem u nedostatku sredstava za zaštitu bilja, nemogućnost zamjene zbog borbe protiv otpornosti štetnih organizama, kao i tražena izuzeća od primjene zabrana.
Izvješće pod naslovom "Pesticide Paradise", o tome kako su industrija i dužnosnici zaštitili otrovne pesticide od političkog pritiska usmjerenog na uspostavljanje održive poljoprivrede, dolazi, evo, 60 godina nakon objavljivanja knjige "Silent Spring", koja je prva upozorila javnost na opasnosti od pesticida. Središnje upozorenje u knjizi bilo je o stvaranju ovisnosti o pesticidima, ističući činjenicu da poljoprivrednici koriste sve više kemikalija kako bi ubili sve otpornije štetnike, a taj ciklus jedino povećava profit industrije. Od objavljivanja knjige 1962., upotreba pesticida je porasla, izumiranje vrsta potpomognuto pesticidima događa se 1000 puta brže nego inače, a procjenjuje se da bolesti povezane s pesticidima koštaju Europljane do 32 milijarde eura godišnje.
Hitna eliminacija
Europska unija je još 2009. uvidjela probleme koje uzrokuje upotreba pesticida, ali više onako "u rukavicama". Usvojila je dva važna zakona, prvi za postupno ukidanje najotrovnije kategorije pesticida tamo gdje su dostupne nekemijske alternative, drugi za poticanje svih poljoprivrednika na usvajanje održivih praksi.
No najnovije izvješće organizacije PAN Europe otkriva da postupno ukidanje pesticida nije uspjelo jer su vlade slijedile smjernice napisane u bliskom partnerstvu s kemijskim divovima BASF, DuPont (sada Corteva) i Syngenta.
Kršeći vrijednosti regulatorne neovisnosti EU-a, EU je usvojio smjernice i kopirao ih u nacionalne smjernice, a PAN Europe zato EU proziva i optužuje da su odgovorni za odbacivanje nekemijskih tehnika i odobravanje najotrovnijih pesticida u svakoj prilici od objave zakona iz 2009., koji obuhvaća stotine slučajeva. Smjernice postižu suprotno od onoga što je zakon namjeravao, zapravo promovirajući pesticide koje prodaju tvrtke koje su ih pomogle napisati. Industrija čini četvrtinu članstva radne skupine EPPO-a (European Plant Protection Organization), uključujući dvoje iz Syngente i dvoje iz DuPonta. Nevladine organizacije nikada nisu pozvane. PAN se žalio, ali, kažu, ništa se nije promijenilo. I na kraju Zakon o promicanju alternativa uglavnom nije uspio.
– Europska komisija znala je za neuspjeh postupnog ukidanja najmanje od 2018. godine, ali nije poduzela značajne mjere. Smjernice bi se trebale zamijeniti onima koje priznaju učinkovitost nekemijskih alternativa pesticidima. Novi cilj EU-a o smanjenju pesticida je inače osuđen na propast – kaže Natalija Svrtan, voditeljica kampanje za poljoprivredu bez pesticida u PAN Europeu u Bruxellesu i predsjednica zagrebačke udruge "Zemljane staze".
Prema službenoj anketi, više od trećine Europljana zabrinuto je zbog kontaminacije hrane pesticidima, a to pitanje predstavlja najveću zabrinutost u šest europskih zemalja. Godine 2017. podnesena je druga najpopularnija EU certificirana peticija kojom se poziva na potpunu zabranu pesticida. Kampanja "Toxic 12" poziva donositelje odluka da hitno eliminiraju najgore pesticide.
I na koncu, Nataliju Svrtan pitamo što nam je činiti, djeluju li soda bikarbona, ocat i limunov sok na ublažavanje djelovanja pesticida ako u njihovu otopinu s vodom na petnaestak minuta ili pola sata uronimo voće i povrće.
Podržimo ‘lokalce‘
– Prema mojim saznanjima, s voća se mogu ukloniti oni pesticidi koji se zadržavaju na površini voća i povrća. Ne može se odstraniti one otrove koje je biljka inkorporirala u svoj sastav. Od pesticida se možemo zaštititi jedino tako da ih izbjegavamo koliko god je moguće – kupujući hranu koja nije tretirana pesticidima.
Nažalost, zbog ogromne i sulude upotrebe pesticida, zanošenja istih vjetrom prilikom primjene, akumuliranja u tlu, procjeđivanja u vode, pesticidi su sveprisutni, pa čak u tragovima i u hrani koja nije tretirana (izravno, odnosno s namjerom) pesticidima. Trebamo svi zajedno raditi na izbacivanju pesticida iz upotrebe, mi kao građani trebamo uputiti svoja mišljenja i zahtjeve institucijama koje određuju kakva će se hrana nalaziti u ponudi. Nažalost, institucije u Hrvatskoj nas ne štite, pa tako, eto, i od stručnjaka koji kontroliraju hranu i provjeravaju ima li ostataka pesticida u hrani možemo čuti da pesticidi nisu opasni ako se primjenjuju u skladu s uputama. To je laž! – jasna je Natalija Svrtan, koja dodaje da upitnost stavova stručnjaka možemo potvrditi činjenicom da se konstantno s tržišta povlače kemikalije zbog svojih toksičnih učinaka, a koje su donedavno bile promovirane kao sigurne.
Trebamo dati podršku lokalnim proizvođačima organske hrane i zahtijevati i od trgovačkih lanaca da provjeravaju kvalitetu hrane i da nabavljaju samo onu hranu koja ne sadrži ostatke pesticida. Neki lanci već zahtijevaju da hrana dobavljača sadrži 20 posto niže vrijednosti ostataka pesticida u odnosu na maksimalno dopuštene količine. To trebaju raditi sve trgovine – kaže Svrtan.