Tko sve u Hrvatskoj drži oružje?; ‘Nakon pregleda za dozvolu mogu i poludjeti, tko će ih kontrolirati?‘

Istražujući kako građani Hrvatske dolaze do legalnog oružja, ustanovili smo nekoliko važnih činjenica.

MUP nerado izdaje dozvole za držanje i nošenje oružja pa građani često kroz zahtjev za legaliziranje oružja za lov i streljaštvo dobivaju oružje potrebno za svoju sigurnost, koje i ne koriste u svrhe za koje su ga dobili. To je otvoreno rekao i predsjednik Hrvatskog saveza za praktično streljaštvo (IPSC Hrvatska) Dubravko Gvozdanović u razgovoru za Hinu.

Da biste registrirali oružje za držanje i u rijetkom slučaju i za nošenje, morate dokazati vlastitu nesigurnost, a onda je to jak alarm i za društvo, točnije za MUP, koji vjerojatno postavlja pitanje zašto ste vi pored organa reda i dalje nesigurni toliko da ste spremni i sami se braniti.

Nemoguće je dobiti jasne parametre nekih situacija i odnosa, ali je jasno da se 99% kaznenih djela počini neregistriranim oružjem. Ako se zločin i počini registriranim oružjem, onda su žrtve najčešće oni najbliži kao što su članovi obitelji ili, kao u Beogradu, ljudi s kojima idete u školu ili ste pak s njima u svakodnevnom kontaktu. Počinitelj se tada i ne skriva jer ga uglavnom nije ni briga za ono što je počinio.

Najviše za lov

Prema podacima MUP-a, u vlasništvu građana su 314.783 komada oružja, od čega 18.705 dugog i 85.963 kratkog vatrenog oružja te 34.550 komada oružja kategorije C, koje služi za glasne pucnjeve i 6565 bitnih dijelova oružja.

Izneseni podatak, ističu u MUP-u, obuhvaća i oružje koje pripada policajcima, pripadnicima oružanih snaga i pravosudne policije, zaštitarima, sportskim streljačkim i streličarskim organizacijama te pripadnicima drugih državnih tijela koji su ovlašteni držati i nositi oružje.

Za držanje je u Hrvatskoj registrirano 47.470 komada oružja, za držanje i nošenje 232.415, dok je za 34.898 komada oružja izdana potvrda o prijavi oružja kategorije C, precizira MUP.

Podaci kojima raspolaže MUP ukazuju da je protekle tri godine za vrijeme epidemije korone narastao broj podnesenih zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja. Tijekom 2020. podnesena su 18.392 takva zahtjeva, a iduću godinu njih 20.057. MUP je tijekom 2022. zaprimio 21.226 zahtjeva za nabavu oružja, dok su do 22. veljače ove godine podnesena 1893 zahtjeva.

MUP precizira da građani najčešće nabavljaju oružje radi lova, dok je osobna sigurnost druga najzastupljenija kategorija. Treća po redu je sportsko streljaštvo, dodaje policija.

Liječnički pregled vlasnika oružja obavlja se samo jednom, i to prije izdavanja dozvole, dok za lovce i one koji se bave streljaštvom taj liječnički pregled nije potreban jer se podrazumjeva da su ga oni već obavili prilikom dobivanja tih dozvola. Oružni list dobiva se trajno, a ogroman teret ili uteg je na liječnicima obiteljske medicine koji su dužni obavijestiti MUP o svakom pogoršanju zdravstvenog stanja vlasnika oružja, da bi Povjerenstvo onda odlučivalo je li ta osoba sposobna i dalje imati oružje ili ne.

Ogorčenje liječnice

- Mnogi koji imaju psihičkih problema to i ne prijavljuju niti dolaze nama u ordinaciju i mi znamo samo za one ljude koji se kod nas liječe od klasičnih bolesti. Uostalom, mi nismo ni psiholozi ni psihijatri, a odgovorni smo ako naš pacijent koji je registriran u našoj ordinaciji počini ne daj bože kakvo kazneno djelo.

Možete zamisliti i ljutnju pacijenta kada ga moramo prijaviti za pogoršanje njegova stanja, kaže nam jedna obiteljska liječnica iz Splita s dugogodišnjim iskustvom, koja baš nije sretna sa svojom ulogom koju joj je dao Zakon o oružju iz 2018 godine.

Nakon izdavanja oružnog lista nadležno tijelo svakih pet godina po službenoj dužnosti uvidom u podatke iz službenih evidencija nadležnih pravosudnih tijela provjerava ispunjava li vlasnik oružja i nadalje uvjete za držanje i nošenje oružja te može pozvati vlasnika oružja da donese na uvid oružje kako bi se provjerilo je li oružje propisno označeno i obilježeno, je li tehnički ispravno, odnosno je li dotrajalo ili neuporabljivo, te da dostavi dokaze da i nadalje ispunjava uvjete. Treba li reći da se i mimo tog roka provjerava osoba, ali tek kada nešto ružno počini tim oružjem.

Stručnjak za sigurnost mr. Željko Cvrtila smatra da bi vlasnik oružja svake godine morao obaviti pregled kod svog liječnika ili u ovlaštenoj ustanovi medicine rada, a svakih pet godina bi trebao biti podvrgnut psihološkoj obradi preko testova.

- Svatko ima pravo na oružje i samozaštitu i mnoga se djela ne bi ni dogodila ili bi šteta bila manja da je napadnuta osoba imala oružje. Zato mislim da su tri uvjeta koja sada egzistiraju sasvim dovoljna, a to je zakodnodavna provjera (da vlasnik nije osuđivan, pogotovo za djela iz sfere nasilja), zatim da se obavi njegova sigurnosna provjera te razlozi za traženje oružja.

Dok je odgoj bio strogo konzervativan i petrificiran prije tridesetak godina, maloljetnička delinkvencija kretala se do šest posto, sada kada je na djelu liberalni odgoj, maloljetnička delinkvencija dohvatila je i 20 posto. Prije su školu čuvali dežurni učenici, a sada ne pomažu ni zaštitari. To sve zahtijeva puno dublju analizu.