U Pjongjangu su u tradicionalnoj ekstazi nakon, kako kažu, "epohalnog i povijesnog susreta" Vladimira Putina i Kim Jong-una na kozmodromu Vastočni u Amurskoj oblasti na ruskom Dalekom istoku. No, donekle (ali sve manje) zadivljuje da su u ništa manjoj euforiji i u Moskvi. Šef katedre za Daleki istok moskovskog fakulteta međunarodnih odnosa MGIMO (na njemu studiraju svi ruski karijerni diplomati) i kremaljski savjetnik Dmitrij Streljcov u susretu Putina i Kima vidi "završetak formiranja novog bipolarnog svijeta i konsolidaciju antizapadne alijanse, pa i stvaranje novog antizapadnog bloka".
- Susret dvojice lidera je signal kolektivnom Zapadu da Rusija, Kina i Sjeverna Koreja jačaju suradnju u svim sferama borbe protiv SAD-a, odnosno Zapada - ističe Streljcov za rusku agenciju NSN. On smatra da je susret "vrlo važan sa stajališta regionalne, ali i globalne ravnoteže snaga".
Pompozni sastanak Vladimira Putina i Kim Jong-una, uz već legendarnu bizarnost vezanu uz samo putovanje blindiranim, ekstravagantnim vlakom koji zbog svoje težine (ali i loših sjevernokorejskih pruga) ne može dostići brzinu veću od 50-ak kilometara na sat ili da se stolica Kim Jong-una provjeravala "svako malo" jer su se bojali da se vođa zbog svoje težine od 120 kg ne "prevali", pokazao je nekoliko zanimljivih stvari - da je Putin prilično očajan kada mu Sjeverna Koreja, koja jest nuklearna sila, ali je i stalno na rubu gladi, služi da sebe pozicionira kao još uvijek globalnog igrača, zatim da i Sjevernu Koreju brendira kao važan kotač u međunarodnoj politici te igra riskantnu igru uletavanja u kineski atar. Osim toga, čak i posjet izoliranog i bizarnog diktatora Rusija svojoj javnosti predstavlja kao činjenicu da Moskva nije u međunarodnoj izolaciji i da još uvijek igra važnu ulogu na globalnoj geopolitičkoj sceni, piše Jutarnji.hr.
Rusija kao groteskna diktatura
No, unatoč tome, dojam je da se Putinova Rusija srozava na reputaciju i razinu groteskne diktature kakva je u Sjevernoj Koreji. Rusija kao da uči od Sjeverne Koreje kako funkcionirati kao militarizirano, izolirano autokratsko društvo. Kim Jong-un je kazao, kako citira prokremaljska agencija RIA novosti, "da su za Sjevernu Koreju najvažniji prioritet upravo odnosi s Rusijom". Pitanje je, naravno, kako će te riječi biti protumačene u Pekingu, koji je pravi "patron" Pjongjanga (95 posto cjelokupne sjevernokorejske trgovinske razmjene odnosi se na Kinu, koja, recimo, kupuje njihov ugljen, premda im zapravo uopće ne treba, ali ih tako održavaju na životu), a i Rusija sve više postaje ovisna o Kini, koja je već kupila, po povoljnoj cijeni, ruski plina, naftu, ugljen i pšenicu, više od svojih potreba (Rusi između redaka znaju iskazivati nezadovoljstvo da Kinezi onda to preprodaju po znatno višim cijenama od nabavnih). Putin će ipak paziti da ništa ne dogovara "mimo Pekinga", da ne izazove neraspoloženje ili bijes Xi Jinpinga, od kojeg i sam ovisi.
No, što su dva diktatora ili barem jedan vrlo autoritarni vođa s nespornim diktatorom dogovorili, osim što je Kim podržao Putina (misli tu na njegov rat u Ukrajini) "u svetoj borbi protiv zapadnog hegemonizma". Dakle, osim ideološko-propagandnog "trućanja" o "propasti zapadnog imperijalizma", konkretizirana je isporuka sjevernokorejskog streljiva - za pješačko naoružanje, artiljerijske i protutenkovske granate i balističke rakete manjeg dometa, a za uzvrat Putin bi pokrpao stalne rupe u opskrbi hranom (to Kinezi podržavaju jer, kako kaže profesor Fjodor Tetricki sa seulskog sveučilišta Kookmin, to bi jako rasteretilo Peking), ali i ono važnije - Rusija bi, prenose ruski mediji, obučila prvog sjevernokorejskog astronauta i vinula ga u svemir te bi pomogla u proizvodnji i lansiranju prvog sjevernokorejskog satelita (zato je sastanak i bio).
Kima zanimaju dalekometne rakete
Putin se pohvalio Kimu novom nosećom raketom Angara, koja lansira objekte u nisku Zemljinu orbitu. Kim Jong-un tražio je od Rusa i pomoć za svoje dalekometne rekete, odnosno da dobije tehnologiju kojom bi poboljšao domet, pouzdanost i fleksibilnost svojih raketa s nuklearnim punjenjem, koje još imaju dosta "falingi". Mnoge nemaju dobru putanju i često padnu u more "prije vremena". Uz to, Kima je posebno zanimala proizvodnja podmornica jer razmatra, kako pak pišu južnokorejski mediji, da na njih stavi rakete s nuklearnim glavama kako bi još više plašio susjede poput Južne Koreje i Japana.
Profesor Tetricki za rusku redakciju BBC-ja kaže da Sjeverna Koreja ne bi imala probleme s proizvodnjom i isporukom streljiva za Rusiju jer je ionako većina njene efikasne proizvodnje vojna industrija. SAD je odmah upozorio Pjongjang da to ne radi i da ne isporučuje oružje i municiju Rusiji.
Tetricki ističe da, recimo, u Sjevernoj Koreji mediji uopće nisu spomenuli da se vodi nekakav rat u Ukrajini. Prema profesoru Tetrickom, čini se da je pao i dogovor o slanju sjevernokorejske radne snage u Rusiju (pod maskom studenata, da se zaobiđu sankcije koje je svojedobno i Rusija prihvatila jer su trgovački odnosi dviju zemlja, u ovom trenutku, tek nešto više od nule), s obzirom na to da zbog rata i mobilizacije u mnogim tvornicama nedostaje radne snage. Prema nekim neslužbenim informacijama, Sjevernokorejci, navodno, već rade na raščišćavanju ruševina na okupiranim ukrajinskim područjima.
Na što je spala Rusija?
No, nabava oružja i municije u Sjevernoj Koreji kod mnogih je, pa i u Rusiji, izazvala čak i zajedljiva pitanja i nedoumicu. Na što je spala Rusija kad od jedne Sjeverne Koreje kupuje oružje i traži pomoć!? Znači li to da, unatoč tome što se Putin hvali da ruska vojna proizvodnja ruši sve rekorde, ipak imaju određene teškoće i nestašice? Kako piše The Economist, radi se o oružju i streljivu iz sovjetskih vremena, ali s velikom nedostacima u kvaliteti. Naime, kako navodi list, u jednoj oružanoj čarki 2010., kad su "pucali" na Južnu Koreju, čak 20 posto granata nije detoniralo. Rusija je, prema nekim podacima, već istrošila preko 70 posto svog artiljerijskog streljiva, pa joj svaka pomoć očito dobro dođe, uključujući i "onu koja nije tako kvalitetna", navodi Economist.
Međutim, bez obzira na segment diskreditacije Rusije i njenu sve veću sličnost sa sjevernokorejskim režimom, ovakvi dogovori o "razmjerni vojne tehnologije" zapravo uznemiravaju, pogotovo zemlje tihooceanske regije, jer dva izolirana društva i države koje posjeduju nuklearno naoružanje postaju nepredvidljive, a i ohrabruju jedna drugu za neke opasne poteze. Kim Jong-un pozvao je Putina u posjet Sjevernoj Koreji, što je ovaj "s radošću prihvatio", kako piše Interfax, ali njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov kazao je kako "za sada Putin nema u planu to putovanje".