Sjedinjene Države nastavile su napadati iranske vojne ciljeve, a Teheran odgovara raketnim i dronskim napadima na američke baze u Perzijskom zaljevu. Sukob je eskalirao nakon što je SAD u jednom danu dva puta napao Iran, pri čemu je, prema navodima iranskog Ministarstva zdravstva, poginulo najmanje 35 ljudi, a 300 ih je ozlijeđeno.
Prvi napad trajao je sedam sati, a ubrzo je uslijedio još jedan, 90-minutni val s ciljem smanjenja iranske sposobnosti napada na komercijalne brodove u Hormuškom tjesnacu, priopćilo je Američko središnje zapovjedništvo. Jedan američki dužnosnik rekao je Reutersu da bi se napadi mogli smatrati "operacijama oblikovanja", kojima se slabi iranska obrana za slučaj da američka vojska dobije naredbu za intenzivnije operacije, donosi Jutarnji list
Rizične opcije
Američki dužnosnici otkrili su za The Wall Street Journal da američki predsjednik Donald Trump sve više naginje proširenju vojnih operacija u Iranu. S pomoćnicima i visokim dužnosnicima razmatra nekoliko opcija, uključujući pojačavanje zračnih napada, napade na energetska postrojenja, slanje kopnenih snaga radi zauzimanja otoka Harg i drugog teritorija uz Hormuški tjesnac te bombardiranje tunelskog kompleksa na planini Pickaxe, lokacije povezane s mogućim tajnim radovima na nuklearnom oružju koju SAD još nije gađao.
Diplomatski zastoj potaknuo je Trumpa da razmotri eskalacijske opcije koje bi mogle prisiliti Iran na predaju ili barem na obećanje da će prestati napadati komercijalne brodove u tjesnacu.
Zeleno svjetlo za operaciju na planini Pickaxe ili otoku Harg bilo bi Trumpov vjerojatno najrizičniji potez u ovom ratu. Pickaxe je snažno utvrđena podzemna lokacija s tunelima ukopanim u granit, stotinjak metara ispod zemlje, znatno dublje od iranskih postrojenja za obogaćivanje uranija u Natanzu i Fordowu, koje su SAD i Izrael bombardirali prošlog ljeta. Smatra se da lokacija nije dovršena. Zbog dubine tuneli možda nisu ranjivi na izravne pogotke američkih bombi za razaranje bunkera. Lokacija ipak nije bez ranjivosti: gradnja ovisi o opskrbi energijom, isporuci opreme i građevinskom osoblju, koji bi mogli biti mete sabotaže, ističe WSJ.
Što se tiče zauzimanja Harga, glavnog iranskog naftnog terminala, to bi prije svega naštetilo naftnoj industriji zemlje, ali i izravno ugrozilo američke snage. Američki dužnosnici i analitičari kažu da bi trupe bile lake mete za iranske projektile i dronove.
Pojedini analitičari ipak smatraju da samo zračni napadi neće biti dovoljni da se Iran slomi. Umirovljeni general marinaca Frank McKenzie rekao je da bi SAD ipak trebao razmotriti operaciju na Hargu. "To je nešto o čemu bismo trebali razmisliti jer bi posjedovanje iranskog tla bilo značajan faktor u budućim pregovorima s Iranom", izjavio je za CBS News. Trump navodno razmatra i okupaciju drugih otoka uz tjesnac kako bi se olakšao pomorski promet. Analitičari kao najvjerojatnije mete ističu Abu Musu, Veliki Tunb i Mali Tunb gdje bi američke trupe također bile ranjive.
Iako američki dužnosnici tvrde da američki predsjednik naginje proširenim operacijama, Trump bi još mogao promijeniti mišljenje i vratiti se diplomaciji koju, kako sam kaže, preferira. Otvorena rasprava o opcijama mogla bi poslužiti i za zastrašivanje Irana kako bi se vratio za pregovarački stol.
"Nećemo samo bombardirati i bombardirati i bombardirati. Pokušat ćemo upotrijebiti vojnu silu kao jedan od mnogih alata koje imamo za rješavanje problema", rekao je potpredsjednik J. D. Vance.
Iako ovi posljednji američki napadi traju dulje od prethodnih, Iran nije popustio. Proglasio je Hormuz zatvorenim i pojačao napade krstarećim raketama i dronovima na komercijalne brodove. Također je nastavio gađati američke baze u Kuvajtu i Jordanu te ciljeve u Bahreinu. "U esencijalnom smo i egzistencijalnom ratu s Amerikom. Iranske operacije trenutačno su usmjerene na uništavanje američke ofenzivne vojne infrastrukture u regiji. Sljedeća faza počet će nakon toga", poručio je glavni iranski pregovarač Mohamad Bager Galibaf, ne iznoseći pojedinosti o novoj fazi.
Zauzimanje Hormuza
Premda je SAD potopio mnogo većih brodova iranske mornarice, Iran raspolaže s dovoljno raketa, dronova i malih jurišnih brodova da spriječi siguran prolaz civilnih plovila. Podaci platforme za praćenje pomorskog prometa Kpler pokazuju pad prometa Hormuškim tjesnacem. Danny Citrinowicz, bivši čelnik iranskog odjela izraelske vojne obavještajne službe, smatra da je rješenje problema jednostavno: želi li Trump doista uspostaviti kontrolu nad tjesnacem, morat će ga vojno zauzeti. "On nije u stanju postići vojne ili strateške ciljeve sadašnjim snagama", izjavio je za WSJ.
SAD bi mogao povećati angažman bliskom pratnjom prometa američkim ratnim brodovima. Stručnjaci procjenjuju da bi za pratnju tankera mogla biti potrebna dva broda, odnosno desetak za svaki konvoj. Mornarički časnici upozoravaju da iranski dronovi i protubrodski projektili područje mogu pretvoriti u "kutiju smrti" za američke snage.
Druga bi mogućnost bila pojačati vojni pritisak napadima na iranske elektrane, mostove i ceste. Time bi, međutim, riskirao iransku odmazdu protiv energetske infrastrukture Zaljeva, a možda ipak ne bi uvjerio iranski režim da popusti. Krajnja je mogućnost velika i skupa kopnena operacija radi zauzimanja teritorija oko plovnog puta. Takva bi operacija zahtijevala tisuće vojnika i vjerojatno trajala mjesecima. Iran se za moguću invaziju pripremao i prije rata, donosi Jutarnji list
Korpus islamske revolucionarne garde ima oko 190.000 vojnika, uz redovnu vojsku, i specijaliziran je za borbu protiv bolje naoružanih protivnika. Kopnena operacija na iranskoj obali učinila bi američke trupe iznimno ranjivima na napade iz unutrašnjosti zemlje, rekao je za WSJ David Des Roches, bivši američki obrambeni dužnosnik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....