Dok je fokus javnosti na covidu-19, još se jedna zdravstvena kriza odvija u Velikoj Britaniji. Od početka srpnja bilježi se golem porast smrtnih slučajeva koji se mjeri u tisućama, a nije povezan s koronavirusom. Stručnjaci za zdravstvo zabrinuti su jer ovakav porast smrtnih slučajeva nije uobičajen u ljetnoj sezoni. Zimi je, naime, uobičajen velik broj infekcija koje izazivaju fatalne komplikacije, no ove je godine sve drugačije, prenosi Jutarnji list.
Tako je, prema podacima britanskog statističkog ureda, od 2. srpnja u Engleskoj i Walesu bilo 9.619 više smrti nego što se statistički moglo očekivati, a 48 posto tih smrtnih slučajeva nije povezano s koronavirusom. Stoga, ako svi ti ljudi ne umiru od koronavirusa, što ih ubija?
To je pitanje postavio britanski Daily Telegraph koji je dobio podatke od britanskog javnozdravstvenog sustava, prema kojima su u navedenom razdoblju 2.103 osobe (unutar spomenute brojke povećane smrtnosti) preminulo od ishemijske bolesti srca, njih 1.552 umrlo je od zatajenja srca, a 760 od krvožilnih oboljenja poput moždanih udara i aneurizmi. Još 3.915 preminulo je od bolesti cirkulacijskog sustava. Akutne i kronične respiratorne infekcije uzrok su 3.416 smrtnih slučajeva više od uobičajene brojke, a zabilježene su i 1.234 smti od urinarnih infekcija kao i 324 ciroze jetre. Preminulo je 1.905 osoba s dijabetesom.
Britanski list tvrdi kako mnoga od tih stanja nisu dijagnosticirana tijekom 2020. jer se Nacionalni zdravstveni sustav (NHS) više bavio pandemijom.
Prošlotjedno vladino izvješće daje možebitan uzrok ove situacije - lani je bilo čak 23 milijuna manje pregleda, što onih u ordinacijama, što onih online, s liječnicima opće prakse nego 2019. Bilježi se 51 posto manje dijagnoza kada je u pitanju kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), kao i mnogo manje dijagnoza srčanih i kardiovaskularnih bolesti.
Nevladine organizacije već dulje vrijeme upozoravaju da Britanci sve teže dolaze do zdravstvene skrbi jer se liječnici bore s pandemijom covida-19. Osamnaest mjeseci nakon što je taj kaos započeo počinju se primjećivati posljedice, piše Daily Telegraph.
Dr. Charlote Summers, liječnica s odjela intenzivne njege u bolnici u Cambridgeu, kazala je da joj pacijenti dolaze sa stanjima koja su pogoršana tijekom pandemije.
- Imamo porast hitnih medicinskih stanja koja nisu povezana s covidom. Dolaze u bolnice prekasno, a kasne jer je pandemija to uzrokovala. Odgođene su operacije tumora i aneurizmi - rekla je dodavši kako očekuje i porast broja slučajeva gripe te drugih bolesti.
- Prošle zime nismo imali gotovo ni jedan slučaj respiratornog sincicijskog virusa (RSV), a odjel pedijatrijske intezivne njege uglavnom je bio prazan. Sada smo preplavljeni slučajevima odraslih i djece s RSV-om. Osjeća se kao da je zima već tu, a ne kao da tek dolazi. Gore je nego ijedne godine u proteklih dvadeset - dodala je.
Podaci britanskog Nacionalnog zdravstvenog sustava (NHS) sugeriraju da trenutno oko pet milijuna ljudi čeka liječenje, a razne udruge ukazuju da bi ta brojka mogla biti i oko 13 milijuna osoba kojima trenutno treba zdravstvena skrb. Problem je i nedostatak medicinskog osoblja koje nerijetko mora u samoizolaciju radi kontakta sa zaraženima. Procjenjuje se tako da je krajem prošle godine otkazana četvrtina svih kirurških zahvata, petina operacijskih sala je zatvorena, a 20 posto svih anesteziologa nije moglo sudjelovati u redovitim operacijama.
Zabrinjavajuća je i procjena da čak 1.6 milijuna ljudi nije zatražilo medicinsku pomoć jer nisu htjeli opterećivati zdravstveni sustav, iako su imali zdravstvene probleme. Izvješće ukazuje i da je u padu prijem pacijenata s kancerogenim oboljenjima.
Autori navode kako nije moguće brojkama opisati potpuni učinak pandemije na ovaj problem, no može se doći do zaključka da je zdravstvena skrb za ne-covid pacijente bila slabija te da je to moglo dovesti do slabijeg zdravstvenog stanja bolesnika.
No, zanimljiv je još jedan podatak. Održavanje distance, nošenje maski i izolacija smanjile su stopu koronavirusa, no smanjile su i cirkulaciju drugih bolesti, što je posljedično dovelo do - smanjenja imuniteta. Tako je u godinu dana zabilježen značajan pad mumpsa, rubeole i žute groznice, u padu je i broj slučajeva gripe, no znanstvenici su zabrinuti da bi to moglo dovesti do situacije gdje će ljudi biti manje otporni na bolesti koje inače uobičajeno kruže populacijom.
- Mjere su nedvojbeno spasile živote, ali bojimo se da će nas ove zime pogoditi val zaraznih bolesti kakav dosad nikad nismo osjetili - kažu.
Dolaskom zime pad imuniteta još će se više osjetiti. Naš odgovor na covid krizu možda je nehotice stvorio zdravstvenu krizu iz koje nema povratka, javlja Telegraph, a prenosi Jutarnji list.