StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetJESU LI NAM POTREBNI?

U DOBA KORONE VABE NAS ČUDOTVORNIM PRIPRAVCIMA: Sto kuna za C, sto za D vitamin i tako do kraja abecede!

Piše Kristina Filičić
19. studenog 2020. - 12:42
Vitamin D pomoć je u borbi protiv korone, moćni vitamin C i cink snaži imunitet i prevenira virusna oboljenja, imunoglukani su bitni za normalan rad organizma i pomažu tijelu u borbi protiv virusa... Reklame doslovno vrište sa svih strana nudeći kojekakve pripravke kao najbolju zaštitu u vremenu pandemije. Pa mnogi, bez razmišljanja, posežu u ionako ispražnjene džepove, daju sto kuna za C, sto za D, i tko zna koliko još slova abecede je u điru, a sve u strahu od Covida i u nadi kako će ih baš ti pripravci zaštititi od virusa. Treba li ljudima uistinu multivitaminska i mineralna nadopuna ili se sva 'slova' kriju u hrani, a samim tim i jak imunitet, naravno samo ako pametno jedemo?

image
Marija Vezilić, nutricionistica iz ZZJZ DNŽ


- Farmaceutska industrija neće se sa mnom složiti, ali uvijek sam za to da mikronutrijente koji sudjeluju u imunološkom odgovoru, uzimamo putem hrane. Pravilnom prehranom svakako ćemo doprinijeti jačanju našeg imuniteta. Dobrim izborom namirnica ublažit ćemo simptome bolesti i posljedice infekcija ne samo koronavirusa nego i gripe i ostalih infektivnih bolesti te pomoći u bržem oporavku vlastitog organizma– kaže nutricionistica Marija Vezilić iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo.
Prehrana treba biti raznolika kako bismo unijeli sve mikronutrijente potrebne u jačanju imunološkog sustava. Obroci koji se pripremaju trebaju biti lagani, hranjivi i bogati esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima (A, C, E, beta-karotenom) i mineralima (cink, selen, bakar). Trebali bi uključiti što više svježeg sezonskog voća i povrća, integralne žitarice, mahunarke, ribu, nemasno meso, kaže stručnjakinja za prehranu pa savjetuje ono što treba izbjegavati: industrijske rafinirane gotove i polugotove proizvode, namirnice bogate jednostavnim šećerima te one koje sadrže veliki udio zasićenih masnih kiselina.

D kao deficit
Vitamin D najčešće se spominje. Je li nam potreban nadomjesta uz ovoliko sunca?
- Istraživanja su pokazala da smo u deficitu što se tog vitamina tiče. Najveći dio sintetizira se u koži, a 20-ak posto unosimo putem hrane. Je li tome doprinijelo neizlaganje suncu ili korištenje zaštitnih sredstava koja smanjuju sintezu vitamina D u koži čak za više od 95 posto, ne znamo. Treba ga ciljano uzeti u obliku suplementa, ali opet ne koristiti ga kontinuirano i ne trebaju ga svi uzimati. Postoje ciljane skupine koje bi trebale uzeti sumplemente vitamina D poput osoba starije životne dobi, hospitalizirane osobe, osobe kojima je smanjena apsorpcija ako su imali kirurške zahvate u probavnom sustavu, dojenčad i djeca u zimskim mjesecima. Zdrava odrasla osoba koja se izlaže suncu i jede raznoliko i uravnoteženo, ne treba suplementaciju ovim vitaminom. Obzirom na opasnost od opeklina od sunca i potencijalnog rizika za razvoj melanoma naglašavam da zaštitna sredstva treba upotrebljavati unatoč tome što smanjuju sintezu ovog vitamina, a nadopunu vitamina uzimati kroz hranu koja njime obiluje – kaže nutricionistica Marija Vezilić.


- Što se tiče minerala poput cinka, selena i bakra svakako bih opet preporučila da se unose putem namirnica. Moramo znati da se svi mikronutrijenti puno bolje apsorbiraju i koriste iz prehrambenog izvora nego iz suplemenata zbog sinergijskog efekta hranjivih sastojaka u hrani. Uostalom ti proizvodi su u biti nadopuna prehrani, to ne može biti izvor naših mikronutrijenata nego bi ih trebali unositi putem hrane, a za suplementima posegnuti samo onda kad se utvrdi nedostatak laboratorijskom analizom – poručuje nutricionistica Vezilić pa nastavlja:

- U zadnje vrijeme bombardiraju nas selenom da ga treba unositi kao suplement. Selen jest mineral koji pomaže u jačanju imunološkog sustava naročito u kombinaciji s vitaminom E. Konzumacijom od samo nekoliko brazilskih oraščića unijeli bi dovoljnu dnevnu dozu seleni u organizam. Selenom bogate namirnice su i integralne žitarice, morski plodovi, plava riba, češnjak, luk. Cink, mineral koji je također važan za održavanje otpornosti na infekcije možemo pronaći u crvenom mesu, morskoj hrani, pšeničnim klicama, špinatu, grašku, jajima, mlijeku, sjemenkama.

image
.
Duje Klarić/CROPIX


Dodaci prehrani, kaže Vezilić, mogu pomoći, ali potrebni su u slučaju utvrđenog nedostataka u organizmu. No, potrebno je najprije utvrditi koji vitamin ili mineral nedostaje i zašto pa ići ciljano u nadopunu tog nutrijenta.

image
zagreb, 180805
ilustracija vitamini
foto biljana gaurina
-desk-
Biljana Gaurina/CROPIX


- Ti dodaci mogu pomoći, ne kažem da se ne trebaju proizvoditi, trebaju nam u određenim situacijama npr. kad je utvrđen nedostatak određenog nutrijenta u organizmu, u nekim životnim razdobljima, ali ne preporuča se suplementacija bez savjetovanja sa stručnjakom, bilo nutricionistom, liječnikom ili farmaceutom. Posegnuti za nekim multivitaminima samoinicijatvino i misliti da ćemo biti otporniji, to ne. Dapače, višak nekih nutrijenata može opet djelovati štetno, čak ozbiljno ugroziti zdravlje – upozorava Vezilić koja je uvijek za to da se, ukoliko se utvrdi da je jednolična, najprije promijeni prehrana. Danas je nažalost prehrana jednolična i najčešće se jede krumpir, riža i tjestenina, a vrlo malo voća i povrća, mahunarki i ribe.
- Zastupljenost voća i povrća u prehrani je vrlo niska. Ako ne unosimo dovoljno tih namirnica sigurno može, kroz određeni period, doći do nedostatka nekih od nutrijenata. Možemo u tom momentu posegnuti za nekom nadopunom, ali to ne bi trebalo biti kroz cijelu godinu. Bilo bi pametnije ići u promjenu prehrambenih navika nego kupiti kutijicu u kojoj su dovoljne količine nekog nutrijenta. Uz prehrambene navike tu je i životni stil. Na imunitet uz prehranu utječe i spavanje, boravak na zraku, fizička aktivnost... – tvrdi nutricionistica pa podsjeća na to kako svako godišnje doba donosi neke sezonske namirnice koje su nam potrebne baš u tom periodu.

image
Ilustracija


- Sad su citrusi poput limuna, naranača, narančina, sve su to namirnice bogate vitaminom C, ali ima tu i kalcija, betakarotena. U proljeće kreću laganije namirnice i namirnice koje su bogate mineralima i vitaminima poput šparoga, važne za rad jetre i bubrega. Ljeti su tu namirnice bogate vodom, beta-karotenom. Zbog toga se i preporuča hraniti sezonski, koristiti lokalne namirnice, a ne posezati za nekim skupim namirnicama koje jesu sad trend i misliti da činimo dobro organizmu uzimajući ih stalno. Ne treba pretjerivati u unosu tih tzv. „super“ namirnica chia, avokado, aronija, kosovo ulje, iako nemam ništa protiv toga tko voli nek koristi. Osobno mislim da je mediteranska prehrana na prvome mjestu i da bi nam ona trebala biti vodilja pri planiranju naših jelovnika – zaključuje Marija Vezilić.

image
Ilustracija
Biljana Gaurina/CROPIX


- Sve vezano za imunitet u našim ljekarnama je u prosjeku poraslo četiri puta – kaže ravnateljica 'Ljekarni Dubrovnik' Marina Svilokos. Što se najviše kupuje – vitamin D ali i svi ostali vitaminski pripravci. Cijena?
- Kvalitetniji vitaminski pripravci su od 100 do 120 kuna, oprilike kuna dnevno što nije puno za zadravlje. Recimo vitamin D jednog proizvođača je 90 kuna za 100 kapsula. Što se imunoglukana tiče sve zavisi koji se uzima. Ima beta glukan od 500 miligrama koji košta 630 kuna 60 kapsula, a ima ih i po 100-njak kuna. Zavisi sve od kvalitete, koncentracije, proizvođača – kaže Svilokos koja smatra kako suplementi ipak pomažu da virus lakše prođe, neki možda uspiju i spriječiti zarazu ovisno o izloženosti virusu i otpornosti organizma.

Nadomjestak je dobar u ovim momentima samo što se treba izregulirati s prehranom, mišljenja je vlasnica ljekarne 'Čebulc' Maja Čebulc.
- Uglavnom se traži D i C vitamin. Masu je tih članaka o D vitaminu na facebooku pa neki traže baš veće koncentracije. U ovim vremenima i inače je izraženo uzimanje C vitamina. Prije 15 dana smo otvorili nuticionističko savjetovalište baš potaknuti time što se ljudi trpaju tim mineralima, vitaminima, magnezijem... kako bi ih se savjetovalo o ispravnim dozama. Jer ako se uzima nešto za imunitet recimo betaglukane, kombinacije cinka, seleni, onda ne treba nešto drugo uzimati – kaže Čebulc.

image
.
Luka Gerlanc/CROPIX



Tolika psihoza nije potreba
U čudnom vremenu više ništa nije začuđujuće pa ni to da po internetu kruže savjeti o tome kako bi bilo dobro u koronavremenu kod kuće imati pulsni oksimetar za mjerenje zasićenosti kisikom. U ljekarnama potvrđuju kako se ljudi interesiraju no kupnja nije toliko porasla. Možda zbog cijene, od 350 do 450 kuna. Ono što su prodali više je bilo za osobe koje imaju zdravstvenih problema.
- To ne treba kupovati, tolika psihoza nam stvarno nije potrebna. Prvo to treba znati koristiti. Mislim kako je ipak puno bitnije da se nose maske jer ako dođu u kontakt s virusom biti će izloženi manjoj količini, a manja količina virusa znači i blaža klinička slika – poručuje liječnica obiteljske medicine dr. Katarina Šošić Šilje i dodaje kako bi ih u kućnim uvjetima mogli imati pacijenti koji boluju od astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti i znaju se njime služiti.

 
15. studeni 2024 04:40