U jednom danu obavljeno 600 pregleda na Pelješcu i Korčuli, u deset slučajeva potvrdile se najgore slutnje!

Nedavno je na Pelješcu i Korčuli preventivnim pregledima među 600-tinjak građana u samo jednom danu pronađeno čak 10 melanoma i utvrđene su 62 sumnje. S melanomom se nije za šaliti, a kako se samopregledati i reagirati u slučaju da posumnjate u nešto neuobičajeno na vašoj koži, razgovarali smo s dermatovenerologinjom, dr. Adrianom Mariom Camino Varelom:

- Maligni melanom je zloćudni tumor pigmentiranih stanica tzv. melanocita koji se nalaze u donjem sloju kože. Osim na koži, melanom se može pojaviti i na drugim mjestima na tijelu, kao što su srednja očna ovojnica, ili na sluznicama - opisuje doktorica, koja je nedavno sa suprugom Diegom, kirurgom, otvorila dermatološko-kiruršku ambulantu Varela u Župi dubrovačkoj.

Oprez s opekotinama

- Broj oboljelih u posljednje vrijeme u stalnom je porastu. Melanomi se mogu naći u svakom uzrastu, iako su kod male djece rijetki - ističe liječnica.

- Od čimbenika koji dovode do njegovog razvitka najznačajniji je ultraljubičasto zračenje, osobito izmedu 11 do 15 sati kada djelovanje UVB zraka utječe na mjesto gdje se nalaze melanociti. Važni faktor je tip kože. Prema poznatom dermatologu Fitzpatricku, postoji šest tipova kože od kojih su tip od jedan do 4 najčešći tipovi u kojih se može razviti maligni melanom, dok su u petom i šestom tïpu rjeđi.

- Za istaknuti je da maligni melanom može nastati na svim djelovima kože, zato je važno biti u cijelosti i temeljito pregledan od strane dermatologa. Potrebno je maksimalno izbjegavati mogućnost sunčanih opekotina kod djece, a posebno je bitno obratìtì pažnju na broj i težinu opekotina, posebice u dobi od 12 do 15 godina jer je razmnožavanje pigmentiranih stanica kože u tom razdoblju najintezivnije - naglašava dr. Varela.

- U manjem postotku postoji i obiteljska predispozicija, dakle lakši razvoj melanoma u osoba s već pozitivnom obiteljskom anamnezom melanoma.

Važno je preventivno pratiti promjene madeža

/Shutterstock

- Broj madeža također je povezan s rizikom razvitka malignog melanoma, pa tako u slučajevima gdje je povećan broj ‘čudnih’ ili atipičnih madeža (sindrom displastičnih madeža) taj je rizik puno veći - upozorava.

- Prema izgledu mogu biti na razini kože, blago plosnati ili čvorasti, pa su prema klasifikaciji malignih melanoma česti Lentigo maligni melanoma (koji se najčešće pojavljuju u skupini ljudi starijih od 60 godina, posebice u predjelu lica). Najagresivniji je čvorasti melanom koji se razvija na svim fotoeksponirajućim dijelovima kože. Od najučestalijih je površinsko šireći melanom koji se također može razviti na svim područjima kože izloženim suncu. Poseban je oblik amelanotični melanom koji se pojavljuje u obliku blijedo rozaste ili rozaste promjene - opisuje.

- S obzirom na agresivnost malignog melanoma, važni su redoviti pregledi madeža kod dermatologa upravo radi ranog otkrivanja, a prije nego se infiltrira u regionalnim čvorovima i tako metastazira (ili se proširi na druge organe).

- Redovnim samopregledom tijela na madežima tražimo promjene u obliku i granicama (jesu li djelomično oštre, kakve su boje, jesu li šareni itd.), kakve su građe, sastoje li se od više dijelova, koji su ravni ili podignuti u istoj promjeni, ima li ranice na površini. Važno je i je li se vremenom proširio u odnosu na prijašnju veličinu - upozorava liječnica Varela.

Kombinacija dermatoskopa

- Melanom metastazira uglavnom preko limfnih putova, a i preko krvi. Najčešće metastazira u płućima, koži, jetri, mozgu, bubregu i na kostima.

- Za preglede madeža se koristi dermatološko pomagalo, dermatoskop koji pokazuje strukturu madeža i gdje možemo primijetiti ili posumnjati na prve promjene u madežu. Postoje dva tipa dermatoskopa; ručnï koji uvećava strukture do 10 puta te digitalni koji uvećava strukture i do 150 puta.

- Najtemeljitiji pregled madeža je kombinacija ručnog i digitalnog dermatoskopa, gdje digitalni upotpunjuje ručni i time pruža mogućnost pravovremenih strukturalnih promjena u madežu - kaže dr. Adriana Varela, čija ambulanta u Čibači nudi i pregled digitalnim dermatoskopom.

- U svom dosadašnjem kliničkom iskustvu u otkrivanju melanoma uočila sam njegove različite manifestacije i odstupanja od strogih kliničkih okvira i opisa, te primijećujem važnost trajnih edukacija i usavršavanja u dermatoskopiji. Tako su mojem iskustvu pridonijeli učestali pregledi madeža populacije iz cijele naše županije, kao i samo članstvo u Ligi protiv raka koje je započelo 2013. godine, rad u Domu zdravlja Korčula te Domu zdravlja Vela Luka, ali i edukacije i usavršavanja kod prof. Giuseppea Argenziana, te prof. Aimiliosa Lallasa, svjetskih stručnjaka u području dermatoskopije, te prof. Neire Ivić iz KBC Split te prof. Mirne Šitum, pročelnice dermatološkog odjela KB Sestre Milosrdnice - zaključila je dr. Varela.