StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetCRNOGORCI POČETKOM 2020. GODINE INTENZIVIRAJU POTRAGU ZA NAFTOM

U siječnju prva bušotina u susjedstvu!

Piše Ahmet Kalajdžić Foto: Ahmet Kalajdžić
6. listopada 2019. - 14:44
Nekako previše tiho i bez reakcije ekologa, već u siječnju iduće godine italijansko- ruski konzorcijum Eni- Novatek te grčka kompanija Energean u akvatoriju crnogorskog dijela Jadranskog mora počinju s radovima na prvoj podmorskoj bušotini nafte. Potraga za tečnim zlatom je započela lani, a početkom iduće godine se očekuje i odgovor ima li u tom dijelu Jadrana nafte i plina te, ako ima, kolike su im rezerve.

Zanimljivo je kako ekolozi ovaj put nisu reagirali, za razliku od 2015. godine kada je bivša hrvatska Vlada kojoj je premijer bio Zporan Milanović, najavila slične aktivnosti u hrvatskom Jadranu. Dapače, šira je javnost burno reagirala na samo najavu mogućnosti da na horizontu osvanu naftne platforme.Prisjetimo se, nije to bilo davno, govorilo se kako će platforme otjerati turiste, kako će nafta zagaditi more i uništiti riblji fond, navodilo se protiv toga projekta štošta, pa čak i to da plin "zaudara" do te mjere da će gosti s naših otoka bježati glavom bez obzira. Svjedočili smo i prosvjedima koje nisu smirile ni (istinite) tvrdnje kako su u Italiji, Crnoj Gori i Albaniji - koje s nama dijele isto Jadransko more – davno započeli s istim istraživanjima...Nije pomogao ni podatak kako Italija već ima 1358 istražnih bušotina naspram 133 koliko ih ima Hrvatska koja će, po svemu sudeći na tom broju i ostati. Barem još neko vrijeme, vjerojatno do mogućeg pozitivnog rezultata bušenja u crnogorskom podmorju.

Kako javlja Deutsche Welle, prva istražna bušotina bit će izvan teritorijalnih voda Crne Gore, na oko 22 kilometra od obale. Inače, istraživanje nafte i plina u moru krajnje je je neizvjestan posao koji može da donese ogroman profit, ali se može dogoditi da utvrđenih zaliha nafte i plina ne bude u ekonomski isplativim količinama. Kako smo doznali, do sada su Eni i Novatek u snimanje podmorja uložili čak šest miljuna eura, a Energean 3,5 milijuna, ali će se tek nakon bušenja prve geološke strukture znati kakva je stvarna perspektiva eksploatacije ugljikovodika iz južnog Jadrana.

Ekoaktivisti su za DW izjavili kako je Institut za biologiju mora kao jedina znanstvena institucija te vrste još 2003. godine, kad su obavljena slična istraživanja, bio protiv tih aktivnosti a sada ih- podržavaju! Crnogorski ekoaktivisti ističu kako ostale zemlje postupno napuštaju potragu za naftom bušenjem podmorja i podsjeća na katastrofalne posljedice izlivanja nafte u Patagoniji i Meksičkom zaljeu, te navode primjer Norveške koja se ove godine odlučila za radikalni zaokret i odustajanje od „naftnog rudarenja“. Posebno naglašavaju kako "nigdje u svijetu ne postoji primjer davanja istražnih koncesija tako blizu obali" te pitaju mogu li naftne platforme i turizam zajedno.

Ekolozi iz susjedne države tvrde: naftne platforme nisu donijele korist Italiji. Sjever Jadrana su "ubili" a na jugu su morali uvesti restrikcije u istraživanju, dok im predstavnici državnih institucija odgovaraju kako je "Crna Gora jedina država s izlazom na Jadran koja ima turizam a ne i naftnu industriju".





 
24. studeni 2024 03:27