Veća satnica hrvatskog jezika i matematike, kao i umjetničkih predmeta poput likovne i glazbene kulture, dok će u četvrtom razredu osnovne škole biti i više sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture, piše Slobodna Dalmacija.
Uvode se novi školski predmeti poput “Praktičnih vještina” te “Svijet i ja”, ali i obavezno učenje drugog stranog jezika od četvrtog razreda osnovne škole, koji je dosad bio izborni. Dosadašnji predmet koji se od prvog do četvrtog razreda zvao priroda i društvo ‘cijepa’ se na dva zasebna predmeta: prirodoslovlje te društvo i zajednica. Također, prirodoslovlje će u petim i šestim razredima zamijeniti dosadašnji predmet priroda, pa će se pod terminom “prirodoslovlje” nastava tog predmeta zapravo provoditi od 1. do 6. razreda. Nastavu tjelesne kulture u nižim razredima osnovne škole, kao što je dosad objavljeno, umjesto učitelja razredne nastave predavat će magistri kineziologije.
Obavezna nastava
Djeca će obveznu nastavu imati do 14 sati, poslije toga, prema dogovoru, različite aktivnosti koje su se dosad nazivale izvanškolskima ili izvannastavnima, a u školi će moći pisati i domaće zadaće. Imat će drukčiji raspored odmora, neki će biti i duži od sadašnjih budući da će učenici u školi moći pojesti doručak i ručak. Dužina školskog sata od 45 minuta ostaje ista.
Od jeseni i nove školske 2023./2024. godine napokon se uvodi cjelodnevna nastava, i to najprije eksperimentalno u 50-ak osnovnih škola koje trenutačno rade u jednoj smjeni, a ovo su njezine glavne konture! Novosti ovoga važnog projekta koji bi u svim ostalim osnovnim školama trebao zaživjeti od 2027./2028. školske godine i prelaska svih škola na rad u jednoj smjeni djelomično je otkrio ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u srijedu u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.
Doznali smo još nekoliko detalja, a ministar je najavio da će cijeli koncept cjelodnevne nastave javnosti biti predstavljen uskoro. Idućih dana očekuje se i raspisivanje javnog poziva na koji će se moći javiti zainteresirane škole koje se od jeseni žele eksperimentalno uključiti u taj projekt, i to, kao što smo naveli, isključivo one koje trenutno rade u jednoj smjeni. Dodatni mamac za prijavu bi mogla biti izdašna novčana potpora.
- Osnovne škole koje od jeseni krenu s cjelodnevnom nastavom dobit će financijsku stimulaciju u iznosu od 300 tisuća eura svaka, kako bi mogle nabaviti dodatnu opremu i učiniti potrebne prilagodbe za izvođenje takve nastave – najavio je Fuchs te dodao kako će se eksperimentalni program u tim školama provoditi četiri godine. Za sve ostale osnovne škole osigurano je oko pola milijarde eura kako bi u istom razdoblju mogle učiniti sve potrebne zahvate – poput izgradnje, dogradnje, preuređenja i opremanja školskih zgrada – te od 2027./2028. školske godine osigurati preduvjete za rad u jednoj smjeni, a time i uvođenje cjelodnevne nastave.
Sve novosti koje su planirane za cjelodnevnu nastavu, dakle, od jeseni će vrijediti samo za škole i učenike koji se uključe u eksperimentalnu provedbu.
Jedan dan u školi
Kako bi trebao izgledati jedan “radni” dan u cjelodnevnoj nastavi? Iako se pojedinosti još ‘bruse’, ugrubo to bi izgledalo ovako: djeca dolaze u školu u jutarnjim satima i imaju obveznu nastavu najmanje do 14 sati. Obvezna nastava sastojat će se od dva dijela: najprije slijedi ono što sada zovemo izravna predavanja i podučavanje. Nakon toga dolazi dio “podrška u nastavi”, namijenjen dodatnom utvrđivanju gradiva, što uključuje i pisanje domaćih zadaća i slično. Kada to završi, djeca će vjerojatno na malo duži odmor, a onda bi od 15 sati krenule, uvjetno rečeno, ležernije aktivnosti koje se sada nazivaju izvanškolskima i izvannastavnima. One će se moći dogovarati između škole i roditelja te učenika, ali uglavnom to je vrijeme predviđeno za izvedbu dopunske i dodatne nastave, rada s nadarenom djecom, glazbene, sportske i druge ‘slobodne’ aktivnosti.
Doći će i do ‘pretumbacija’ u nekim predmetima te njihovoj satnici, kao i zaduženjima, prije svega učitelja razredne nastave. Što se tiče predmeta, u uvodu smo već naveli neke promjene, a doznajemo još pokoji detalj: na primjer, satnica hrvatskog jezika i matematike od 1. do 8. razreda povećava se za jedan sat tjedno. U nižim razredima od prvog do četvrtog učenici će imati i nešto više sati likovne i glazbene kulture, ali još se raspravlja u kolikom obimu će to biti. Povećanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture s dosadašnja dva na tri sata tjedno predviđeno je samo za četvrte razrede osnovnih škola. Izborni predmet i dalje ostaje vjeronauk, a svi oni koji ga ne izaberu morat će upisati novi izborni predmet “Svijet i ja” (koji je u javnosti dosad bio predstavljen kao “Kritičko mišljenje”), a koji će se predavati od 1. do 8. razreda. Od četvrtog razreda postaje obvezno učenje drugog stranog jezika.
Ostali predmeti, barem zasad, neće se bitnije mijenjati, osim terminoloških izmjena vezanih za predmet prirodoslovlje od 1. do 6. razreda. Od sedmog razreda i dalje će se podučavati biologija, kemija i fizika.
Dodatne stimulacije
Predviđeno je da učitelji razredne nastave ubuduće predaju i novi izborni predmet “Svijet i ja”, ali i potpuno novi predmet “Praktične vještine”, po sadržaju nalik nekadašnjem domaćinstvu. Nastavu tjelesne kulture u nižim razredima umjesto njih preuzimaju magistri kineziologije, ali ministar Fuchs kaže da zbog toga neće trebati zaposliti dodatnih 1500 kineziologa, kao što se dosad špekuliralo u javnosti. Također, potvrdio je da zbog svih predviđenih promjena neće doći do pada satnice učitelja razredne nastave. Naprotiv, čekaju ih nova, kreativna zaduženja u radu s djecom.
- Osim toga, svi učitelji u eksperimentalnoj fazi bit će dodatno stimulirani, a ovisno o zaduženjima, njihove će plaće rasti između 15 i 25 posto – najavio je ministar Fuchs značaj porast ‘bušti’ prosvjetara koji od jeseni kreću s cjelodnevnom nastavom. Dodajmo i da će nakon izbora 50 škola koje ulaze u eksperimentalnu provedbu cjelodnevne nastave biti organizirana dodatna edukacija za njihove učitelje i nastavnike.