Udruga Franak održala je u petak u Zagrebu, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, konferenciju za novinare na temu "Presuda Suda EU C-567/20 o pravima korisnika kredita koji su konvertirali kredite iz valute CHF u EUR". Sudjelovali su akteri sudskog postupka na Sudu EU u predmetu C-567/20, odvjetnik Srđan Kalebota i tužiteljica Ana Herman te aktivisti Udruge Franak Jasna Čekada, Vlado Iljkić, Elvis Sudar i Goran Aleksić, piše Slobodna Dalmacija.
Na početku konferencije Goran Aleksić pojasnio je dosadašnji tijek postupka i presudu u ovom predmetu, koja nije donijela ništa novo vezano za pitanje obeštećenja potrošača s konvertiranim kreditima, njih 55.000 već je praktički sve vraćeno u 2020. godinu kada je zahtjev za odgovor na prethodna pitanja poslan na Sud EU.
Kako je istaknuto, Sud EU zaključio je kako je nadležan odgovoriti na pitanja samo u dijelu u kojemu se ona odnose na ugovorne odredbe koje su u originalni ugovor naknadno unesene putem aneksa u skladu sa Zakonom o konverziji. Nadalje, zaključio je o pitanju ravnoteže prava i obveza te pitanju restitucije na temelju izuzeća ništetne valutne klauzule i promjenjive kamatne stope moraju odlučiti nacionalni sudovi. Nadalje, kako ističu u udruzi Franak Sud EU je na sofisticirani način proglasio svoju nenadležnost za konkretna pitanja, a da je pritom ipak djelomično odgovorio na jedno od pitanja te je time potpuno prebacio odluku o pitanju pune restitucije potrošača s konverzijama na Vrhovni sud RH.
- Vjerujem da će Vrhovni sud donijeti odluku u neko skoro vrijeme. Mi očekujemo da će to biti riješeno do ljeta – kazao je Aleksić.
U Udruzi Franak nisu zadovoljni takvim postupanjem Suda EU, ali kako napominju neće odustati od afirmacije prava potrošača na punu restituciju.
-Pravo na restituciju može se dokazati isključivo vještačenjem i matematičkim izračunima – naglasio je Aleksić i to ilustrirao primjerom tužiteljice Ane Herman iz postupka C-567/20.
Na temelju izračuna, kakvi se inače rade na sudovima kod izrade tužbenih zahtjeva, utvrđeno je sljedeće: Ana je podigla kredit u švicarcima koji je u kunama iznosio 1.358.000 kuna. Na dan konverzije, nakon punih 8 godina redovne otplate kredita, Ana je bila dužna preostalu glavnicu u iznosu 1.729.000 kuna odnosno 27% više nego što je dobila. Na temelju Zakona o konverziji njezina je glavnica smanjena na 1.134.000 kuna.
Izuzećem ništetnih odredaba na temelju kolektivne presude njezina bi glavnica bila smanjena na 1.059.000 kuna, a to znači da je glavnica iz konverzije veća za 7% od glavnice na temelju izuzeća ništetnih odredaba. Kada bi se od te pravilne glavnice na temelju kolektivne presude oduzeli još i preplaćeni iznosi s pripadajućim zateznim kamatama (296.000 preplaćenih kuna i 121.000 zateznih kamata) njezina glavnica na dan konverzije iznosila bi 642.000 kuna, a to je za 40% manje od konvertirane glavnice, pojasnio je Aleksić.
Zaključno se može reći da je efekt konverzije financijski lošiji za 40% od efekta koji se postiže punom ravnotežom prava i obveza uz punu restituciju na temelju kolektivne presude. Taj efekt, ističu u udruzi Franak, mora se ostvariti da bi se ostvarila ravnoteža prava i obveza, jer se ta ravnoteža ostvaruje isključivo onda kada se ostvari sljedeće: izuzeće ništetne valute i promjenjive kamatne stope, i utvrđenje glavnice na temelju toga izuzeća; povrat svih koristi koje je banka stekla na temelju ništetnih odredaba, a povrh tih koristi potrošač ima pravo i na zatezne kamate, jer je banka nepošteni stjecatelj.
- U cijeloj ovoj situaciji razotkrivena je besramna i nečasna uloga Vlade RH. Naime, kao i svaka vlada kad se događa postupak na Sudu EU-a imala je obvezu dostaviti očitovanje. Vlada RH na čelu s Andrejom Plenkovićem dala je svoje očitovanje u kojem je ona rekla da su se 2015., 2016. godine prihvatom konverzije potrošači odrekli svojih prava na potraživanje od banaka. Između ostaloga, rekla je i to da je bilo vrlo vjerojatno već tada da će valutna klauzula biti proglašena ništetnom i da su potrošači trebali znati – izjavio je Aleksić.
Vlada je, ističu u udruzi Franak, svojim očitovanjem Sudu EU zabila nož u leđa 55.000 obitelji s konvertiranim kreditima. Time je htjela, navode, pomoći bankama da se izvuku neokrznute i da zadrže opljačkani novac. Rečeno je da je očitovanje ispred Vlade RH potpisala 18. ožujka 2021. Gordana Vidović Mesarek iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
-Sud EU-a nije odgovorio na ključno pitanje ima li tužiteljica pravo na potpuno obeštećenje – izjavio je odvjetnik Srđan Kalebota koji je zajedno s Patriciom Đurić zastupao tužiteljicu Anu Herman pred Sudom EU-a. Pojasnio je kako se sada taj predmet nastavlja pred Općinskim sudom u Zagrebu, koji će morati sam donijeti odluku ili će u međuvremenu to učiniti Vrhovni sud.
- Isto vrijedi i za ostale potrošače koji su podnijeli tužbe. Zato je važno da Vrhovni sud što prije donese odluku kako ne bismo imali različitu sudsku praksu. Nisu svi sudovi mirovali u međuvremenu, neki su županijski sudovi već zauzeli stav, tako Županijski sud u Zadru smatra da potrošači imaju pravo na obeštećenje nakon konverzije – kazao je Kalebota.
Tužiteljica Ana Herman očekuje pozitivan ishod na Vrhovnom sudu.
- U ovoj našoj državi rijetko kad se dogodi nešto dobro, ali tu i tamo se dogodi, a to je izbor Radovana Dobronića na mjesto predsjednika Vrhovnog suda. Drago mi je da se predmet vratio "na mjesto zločina" i da će odluka biti donesena u Hrvatskoj, i znam da će odluka biti pozitivna. U toj vjeri živimo – kazala je Herman.
Aktivisti udruge Franak nezadovljni su očitovanjem Vlade RH.
-Izgubili smo godinu i pol na Sudu EU. I ne mogu da se ne zapitam što bi bilo da je Vlada RH bila lobist svojih građana. Sramotno je da netko tako može nastupiti – izjavio je predsjednik Upravnog odbora udruge Franak Elvis Sudar.
-Što više upoznajem ljude koji me vode, sve više me strah. Za ovaku Hrvatsku neka mi oproste ljubitelji životinja nije smio poginuti nijedan pas a kamoli čovjek – kazao je Vlado Iljkić, hrvatski branitelj.
- Nemojte nam više pomagati, to je poruka Vladi – kazala je Jasna Čekada.
Poručuju kako kako se očekuje da Vrhovni sud RH vrlo brzo donese konačnu odluku, utemeljenu na hrvatskome pravu i pravu EU, a oba prava su nedvojbeno jasna i ukazuju na to da se pozivanje na ništetnost nikada ne gasi, i da se ništetnost ne može konvalidirati nikakvim naknadnim promjenama ugovora odnosno ugovornih odredaba te da u slučaju ništetnosti i stjecanja bez osnove stjecatelj mora vratiti sve koristi koje je tim stekao, a budući da su banke nepošteni stjecatelji, one moraju platiti i pripadajuće zatezne kamate od dana stjecanja.
Konverzijama, naglašavaju, nije postignut efekt ravnoteže i povrata u stanje bez ništetnih odredaba, nije izvršena restitucija i konverzijom su potrošači dobili za oko 40% manje nego što bi dobili pojedinačnim presudama na temelju kolektivne presude. Također je naglašeno da su sudovi dosad pokazali visoki stupanj razumijevanja prava, visoki stupanj pravičnosti, i jedina mana u radu sudova jest njihova sporost, jer da su bili brži i efikasniji nikada ne bi bilo niti same konverzije, jer bi ništetnost valutne klauzule CHF bila riješena još 2015. godine. Svakako se očekuje da Vrhovni sud RH brzo i neodogodivo riješi to pitanje, kao i pitanje ništetnosti cijelih ugovora s valutnom klauzulom CHF.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....