Vladimir Putin će pokrenuti treći svjetski rat ako mu se dopusti da proglasi pobjedu u Ukrajini, smatra šef jedne od najvećih ukrajinskih kompanija.
Jurij Riženkov, izvršni direktor Metinvesta, koji je vodio čeličanu Azovstal u Mariupolju gdje su se vodile teške borbe na početku invazije 2022., upozorio je da bi u slučaju pobjede Kremlja, posljednice mogle biti strašne, piše britanski Telegraph.
‘Ne vjerujem da će Putin stati ako pobijedi u Ukrajini‘, rekao je Riženkov. Sljedeće bi mete mogle biti Baltičke zemlje, Poljska, Rumunjska, Mađarska i Slovačka. Riženkov je dao ovaj komentar samo nekoliko dana prije nego što je Putin zaprijetio ‘globalnim ratom‘ koji će ‘dovesti čovječanstvo na rub‘ ako SAD rasporedi trupe u Ukrajini. Putinov ‘željezni stisak‘ ponovno je izašao na vidjelo prošli tjedan kad je stigla vijest da je u zatvoru na sjeveru Rusije umro oporbeni čelnik Aleksej Navaljni prenosi Jutarnji list.
Njegovo navodno trovanje označeno je kao prijelomni trenutak za modernu Rusiju jer Kremlj sve nesigurniji pa na ovaj način pokušava ugušiti svako neslaganje.
Riženkov, koji već više od 10 godina vodi međunarodnu metaluršku i rudarsku kompaniju, rekao je kako povijest sugerira da je jedini način da se Rusija zaustavi poraz na bojnom polju. Upozorio je da će neuspjeh u tome imati ogromne posljedice.
‘Mislim da je to onda definitivno treći svjetski rat. (Putin) neće stati. Zapravo je sve ovo što vidimo u zadnjih možda 10 godina, test za međunarodna pravila koja su razvijena nakon 1945. godine.‘
Voditi tvrtku čiji su pogoni u ratnoj zoni, nije lako, ali Riženkov pokušava zadržati osjećaj normalnosti. Ovaj 47-godišnjak živi između Kijeva, Londona i kontinentalne Europe, a nakon intervjua, žuri da pokupi svoju kćer na treningu.
Riženkov je opisao kako se suočio s velikim izazovima kad je pokranuo transformiranje poslovanja. ‘Nakon dvije godine smo se prilagodili‘, rekao je misleći na promjene u tvrtki koja je bila prisiljena premjestiti svoje sjedište i čijih se 9000 od 60.000 zaposlenika otišlo boriti u rat.
‘U početku je bilo teško, posebno s bombardiranjem i granatiranjem i velikom vjerojatnošću raketnog napada, posebno na nekim našim mjestima koja su doslovce 35 do 40 kilometara udaljena od prve crte. I nekoliko su nas puta pogodili.‘
Riženkov je rekao da je održavanje proizvodnje bilo posebno izazovno. Osoblje sada nosi pancirne prsluke i kacige na poslu, a tvrtka je izgradila zaklone kako bi ih zaštitila od izravne vatre.
Neki također izrađuju alate za korištenje na prvoj crti. Tvornice koje su nekada proizvodile čelik za sportske stadione, mostove i nebodere, uključujući londonski Shard, sada proizvode pancirne prsluke i metalne bunkere zahvaljujući Steel Front Military Initiative osnivača Rinata Ahmetova, koja je udala 5 milijardi grivni (malo više od 100 milijuna eura) za pomoć Ukrajini u ratu. Riženkov kaže da je važno da tvrtka i dalje ostane otvorena, čak i ako to znači da jedva ostvaruje prihode.
‘Naše čeličane rade s kapacitetom od 65 do 75 posto. I dalje smo ispod optimalnog. U industriji čelika trebali biste biti iznad 80 posto ako želite biti profitabilni, ali barem možemo zadržati svoje ljude ovdje i možemo zadržati objekte netaknutima. Možemo nastaviti pružati usluge našim klijentima.‘
Nepredvidljivi Trump
Donald Trump je ovog tjedna izazvao bijes u Europi nakon što je izjavio da ‘neće zaštititi‘ nijednu članicu NATO-a koja ne ispuni svoj cilj potrošnje od 2 posto BDP-a na obranu. Ovo se trenutno odnosi na polovicu članica NATO-a uključujući Njemačku, Italiju i Belgiju.
U međuvremenu, američki Senat konačno je ovaj tjedan odobrio novu pomoć od 60 milijardi dolara za Ukrajinu kao dio paketa od 95 milijardi dolara dogovorenog nakon višemjesečnog političkog prepucavanja.
Kijev očajnički traži više vojne pomoći nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio da će pojačati svoje napade.
Međutim, paket pomoći još mora odobriti Zastupnički dom, gdje se suočava s većim protivljenjem.
Trump je kritizirao paket jer u njega nije uključena gotovina za osiguranje granice između SAD-a i Meksika.
Razumije se da su mnogi dužnosnici G7 zabrinuti zbog onoga što bi eventualni drugi Trumpov mandat u Bijeloj kući mogao značiti za Ukrajinu pa traže načine kako pooštriti sankcije uoči izbora u studenom.
Ali sve veći broj republikanaca vjeruje da si SAD ne može priuštiti nastaviti financirati obranu Ukrajine. Senator Rand Paul rekao je da bi zastupnici trebali ‘prvo popraviti vlastitu zemlju‘ prije nego što pošalju pomoć nekoj stranoj zemlji.
Govoreći prije dogovora u Senatu o novom paketu pomoći, Riženkov je priznao da će biti teško uvjeriti SAD da nastavi financirati ratne napore Ukrajine.
‘To je veliki izazov jer politička borba koja se već odvija, odgađa slanje potpore. To stvara mnogo poteškoća na bojnom polju i u ukrajinskom gospodarstvu.‘
Ali bio je diplomatičniji kada su ga pitali bi li više volio Bidena ili Trumpa u Bijeloj kući, pohvalivši obojicu za podršku.
‘Trebamo se sjetiti da je Donald Trump bio predsjednik koji je započeo isporuku oružja Ukrajini. Prvi projektili stigli su kad je Trump bio u Ovalnom uredu. Mislim da postoji velika šansa da on iskreno želi zaustaviti rat. Nisam siguran je li to moguće bez potpune kapitulacije Ukrajine, što je protiv naših interesa i interesa naših saveznika. Dakle, postoji šansa da će Trump, kada to shvati, promijeniti mišljenje i nastaviti s podrškom ili je možda čak povećati.‘
No Riženkov je ipak priznao da je sve što je rekao samo njegovo nadanje, a ne i očekivanje.
‘Nadam se da će tako biti. Ali vidim da je vjerojatnost za to prilično velika‘, rekao je. ‘Mislim da Trump vidi da ako se Rusiji dopusti da pobijedi, onda je to veliki problem za sve, uključujući i SAD. I Rusija neće stati.‘
Riženkov je rekao da su pravila Saveza zastarjela, ali je dodao da NATO mora jasno dati do znanja da načelo kolektivne obrane ostaje snažno. ‘Ne vjerujem da će Putin stati ako porazi Ukrajinu. Baltičke zemlje, Poljska, Rumunjska, Mađarska, Slovačka - to su sljedeće mete. I to će trajati sve dok se Rusija ne zaustavi. A to su članice NATO-a pa Trump neće moći samo stajati i reći: ‘Ma ne, nećemo ništa napraviti.‘ Trenutačno se ukrajinski vojnici bore za Europljane. Ali ako Ukrajina izgubi onda će se američki vojnici i europski vojnici morati boriti. Nisam siguran da je to ono što Donald Trump želi ako postane predsjednik.‘
Riženkov je također pohvalio britanske političare.
‘Sastao sam se već s tri britanska premijera u ovom kratkom vremenskom razdoblju u Velikoj Britaniji. Ali podrška nije pala. Ona i dalje samo raste‘, rekao je.
No osoba koju je manje hvalio, predsjednik je njegove vlastite zemlje. Na pitanje radi li Volodimir Zelenski svoj posao dobro, Riženkov je rekao da baš i nije u poziciji to procijeniti.
Tek je diplomatski sugerirao da bi Zelenski trebao razmotriti vladu nacionalnog jedinstva ‘gdje okupljate svoje saveznike, ali i svoje protivnike, slično kao što je Winston Churchill napravio kad je oformio ratni kabinet 1940-ih‘.
Tek na taj način, mogle su se donijeti ‘teške odluke koje je trebalo donijeti‘, dodao je, uključujući kontroverzne zakone o vojnom roku u zemlji.
Riženkov smatra da je upravo jedinstvo ključno ako zemlja želi izdržati dugi rat.
‘Nema mira pod ruskim uvjetima. Svi bismo to trebali shvatiti. I ako Rusija ne bude kažnjena za ono što je učinila, svijet još dugo neće biti siguran‘, kazao je Riženkov.