Što Hrvatska i njezini građani dobivaju s izvjesnim skorim ulaskom u Schengenski prostor? Da bi se to lakše shvatilo valja ukratko objasniti što Schengen zapravo jest. A on je jedan od temelja europskog projekta, donosi Slobodna Dalmacija.
Od osnivanja 1995. godine, kada su na tom području ukinute kontrole granica, sloboda kretanja diljem Europske unije postala je stvarnost. Građani mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi svoje umirovljeničke dane bilo gdje u Europskoj uniji. Ovo pravo olakšava putovanja mnogim turistima i poslovnim ljudima.
Schengenski prostor obuhvaća 26 država: 22 države Europske unije i četiri izvan nje.
Samo pet država članica Europske unije nije dio Schengena: Irska, koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom s Ujedinjenom Kraljevinom, te Bugarska, Cipar, Rumunjska i Hrvatska, koja uskoro ulazi.
Schengenu su se priključile i četiri države izvan Europske unije: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Evo deset prednosti konačnog ulaska unutar strože nadziranih "vanjskih granica" Europske unije, nakon što se "zidine" s kratke granice između Hrvatske i Slovenije prebace na našu jako dugačku granicu s BiH:
1. Schengen, uz euro, znači završetak hrvatskog procesa europskih integracija. S jedne strane "verificira" povjerenje drugih zemalja u Hrvatsku, a s druge – ulazak u Schengenski prostor i eurozonu znači da se građani Hrvatske baš u svim aspektima izjednačuju sa zemljama jezgre Europe odnosno "starim" članicama Unije. Prihvaćajući ovaj najviši međusobni stupanj obveza, Hrvatska se s "periferije" – bez obzira na geografsku poziciju – pomiče prema tom europskom centru.
2. Specifična je prednost – manje važna za uređenije države – u tome što će s "kompletiranjem" integracija hrvatski građani biti mnogo sigurniji da buduće političke garniture, koje će oni izabrati, neće moći napraviti preveliku štetu u zemlji jer će ih standardi ovakve, pune integracije, u tome kočiti. Ta je prednost, doduše, naglašenija kod ulaska u europrostor, više nego u Schengen.
3. Tko zna što budućnost nosi! Ako se Europa ponovno jako zatvori – ekonomski, granično ili na bilo koji drugi način – ipak je bolje biti unutar zidina Europe, a ne pod njima i s vanjske strane. U kriznim situacijama, zemlje Schengena imat će viši stupanj sigurnosti. Čak i ako se Schengen uruši, zemlje koje su bile članice međusobno će bliže surađivati, nego s onima koje nisu.
4. Punom integracijom postiže se bolji položaj u svim dogovorima oko bilo koje odluke. Glas Hrvatske u Europskoj uniji u tom je trenutku "teži". Neformalno, politički, svakako vrijedi više.
5. Povoljnija situacija za biznis, jednostavno zbog bolje percepcije zemlje koja je u Schengenu, a time sigurnija i za ulaganja.
6. Znatno poboljšan nadzor nad putovima organiziranog kriminala u EU. (Rezerviranost koju je nadavno pokazala Nizozemska oko ulaska Hrvatske u Schengen ima veze upravo s činjenicom da je Hrvatska na balkanskoj ruti krijumčarenja droge i oružja.) To znači i jaču prepreku ulasku ozbiljnog organiziranog kriminala u zemlju. Država će u svakom slučaju biti manje "porozna" za kriminalne tokove.
7. Nešto bolja pozicija zemlje kad je riječ o ulasku ilegalnih migranata, a samim time i u suzbijanju organiziranog kriminala trgovine ljudima. Pritom, kao i u prethodnoj "točki", instrument od kapitalne važnosti je Schengenski informacijski sustav (SIS), opsežni "sabirni centar" informacija koji podupire kontrole vanjskih granica i međusobnu suradnju u provedbi zakona.
8. Nadzor nad vanjskim granicama dijelit će se s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), koja u ime EU-a nadzire prekogranični kriminal – od terorizma do trgovine ljudima. To će značiti i veću kontrolu granica, kao i nadzor postupaka hrvatske granične policije, koja se dosad nalazila na meti kritika.
9. Hrvatska će i dalje biti u mogućnosti postaviti privremene interne granične kontrole prema Sloveniji i Mađarskoj, ako to ocijeni potrebnim, a naši granični policajci moći će kontrolirati strana vozila na teritoriju Hrvatske.
10. Ne toliko presudno, ali "običnim" građanima nikako najmanje važno: na zimovanje, ili nekim drugim povodom – u Sloveniju, Austriju i dalje – ulazit će se bez ikakvog zastoja i kontrole, kao da putujemo unutar Hrvatske. Graničarima nećete morati ni mahnuti.
Iz ovog proizlazi da u Europskoj uniji najbolje prolaze oni koji su si međusobno najbliži, a u to društvo napokon ulazi i Hrvatska, kada ćemo i mi postati europski "naši".