Umirovljenici čekaju energetski dodatak kao ozebli sunce, a sad će neki ostati bez njega: ‘Koja sramota, a sve zbog 80 lipa‘

Zašto Vlada nije prije usklađivanja mirovina odobrila i isplatila umirovljenicima energentski dodatak jer svih muče inflacija i male mirovine i teško preživljavaju iz mjeseca u mjesec.

Pitaju se tako umirovljenici koji su ovog mjeseca dobili za 6,18 posto veće mirovine nakon srpanjskog usklađivanja s inflacijom i plaćama zbog čega će neki primiti manji jednokratni energetski dodatak ili ostati bez njega.

Vlada će za gotovo 690 tisuća umirovljenika isplatiti, ovisno o visini mirovine, od 400 do 1200 kuna energetskog dodatka za što će iz proračuna osigurati 450 milijuna kuna. Neki će kazati kako će manje novca od dodatka dobiti svih 690 tisuća umirovljenika nego je na računu samo jednog umirovljenika otkriveno u aferi s plinom u Ini i upitati se hoće li i taj umirovljenik dobiti energetski dodatak.

Mirovine se usklađuju s inflacijom i plaćama dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja. S posljednjim srpanjskim usklađivanjem mirovine su porasle 6,18 posto. Prvu usklađenu mirovinu, onu za kolovoz, umirovljenici su dobili ovog mjeseca i to sa srpanjskim zaostacima. Koliko su točno porasle mirovine nakon usklađivanja se ne zna jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) još nije objavio podatke, a iz podataka o mirovinama u kolovozu izračunali smo da je 278 tisuća umirovljenika koji primaju najnižu mirovinu određenu temeljem zakona o mirovinskom osiguranju zbog usklađivanja dobilo 113 kuna veće mirovine pa su im mirovine porasle s 1836 kuna na 1949 kune.

Ostali bez 300 kuna, ali...

Zato će u listopadu umjesto 1200 kuna energetskog dodatka primiti 900 kuna pa su zbog porasta mirovine od 113 kune izgubili 300 kuna od energetskog dodatka. Ipak, znajući kako stvari stoje, čovjek može reći kako je 900 kuna jednokratnog dodatka više od ničeg.

Prosječne radničke mirovine, njih 1,1 milijuna, iznose 2707 kuna i porast će u rujnu zbog usklađivanja za 167 kuna na 2876 kuna. I s usklađivanjem i bez njega ta prosječna mirovina donosi 600 kuna energetskog dodatka.

Kada se iz prosječnih radničkih mirovina izuzmu mirovine iz međunarodnih ugovora, onda prosječna mirovina koju prima 953 tisuće umirovljenika u Hrvatskoj iznosi 3051 kunu i u rujnu će porasti 188 kuna na 3239 kuna, a u oba slučaja isplaćuje se dodatak od 600 kuna.

Najmanji dodatak od 400 kuna primit će oni s mirovinama od 3350 kuna do 4360 kuna, a to znači da će svi koji su do kolovoza primali po 4107 i više kuna ostati bez energetskog dodatka jer su im nakon usklađivanja mirovine preskočile granicu od 4360 kuna. Tako je mirovina od 4107 kuna porasla 253,8 kuna na 4360,8 kuna što znači da dodatka u listopadu – nema. Istini za volju, s obzirom na visinu energetskog dodatka i činjenicu da je jednokratan nemaju mnogo razloga za žalost.

Zbog usklađivanja mirovina najviše su profitirali oni s najvećim mirovinama, poput umirovljenika koji su bili saborski zastupnici, članovi Vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizori. Njih 687 u kolovozu je primilo 10.696 kuna prosječne mirovine koje su u rujnu trebale porasti na 11.357 kuna. Ukupno se radi o povećanju od 661 kune. Njima, kao i svima s mirovinama preko 4360 kuna nema energetskog dodatka na mirovine, no lako će im to pasti jer su s usklađivanjem dobili toliki porast mirovine da svaka dva mjeseca prime više nego vrijedi jedan najveći energetski dodatak, donosi Slobodna Dalmacija.

Vlada je ovom prilikom, za razliku od posljednje isplate energetskog dodatka koji je odobrila u svibnju, podigla granice razreda za isplatu i više nego su to tražile umirovljeničke udruge i sindikati. U svibnju je granica za isplatu bila postavljena na 1600 kuna, a sada je na 1850 kuna, pravo na dodatak od 400 kuna u svibnju su imali umirovljenici s 4100 kuna, a sada oni s 4360 kuna. Tijekom te posljednje isplate energetskog dodatka iz proračuna je izbrojeno 411 milijuna kuna za 633 tisuće umirovljenika.

Dolazi li teška zima?

Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske krajem kolovoza tražile su od Vlade hitnu promjenu modela usklađivanja mirovina i da se mirovine usklađuju u stopostotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta cijena ili plaća.

Od Vlade su tražili hitne mjere za zaustavljanje siromaštva umirovljenika i sve većeg pada realne vrijednosti mirovina te su ukazali da je pred 75 posto umirovljenika razdoblje gladi i smrzavanja, da je položaj umirovljenika očajan i ponižavajući, a stope smrtnosti visoke zbog pandemije i teških socijalno-ekonomskih uvjeta života. Važeći model i formule izračunavanja stope usklađivanja mirovina s bruto plaćama i inflacijom je takav da mirovine nemaju šanse uhvatiti rast cijena. Inflacija je u srpnju težila 2,3 posto i bila je dvaput veća od najnovijeg usklađivanja mirovina.

Najveći problem s mirovinama nije koliki je dodatak nego to što su većini tolike da jedva preživljavaju, a mirovine ispod 2000 kuna prima 20 tisuća ljudi od čega mirovine do 500 kuna 2848 ljudi.

Njima će mirovina porasti 1200 kuna samo jednom u listopadu s energetskim dodatkom, a teško bi živjeli da takav dodatak primaju svakog mjeseca. Za jednočlano kućanstvo mjesečni prag rizika od siromaštva je 3038 kuna, a prosječne radničke mirovine su ispod tog praga rizika.

I to najbolje govori o mirovinama u Hrvatskoj. Radiš cijeli život da bi u starosti preživljavao od boca koje tražiš po kontejnerima.