Uređaji ova dva kineska diva nadziru policijske i vladine zgrade diljem svijeta. Što Peking radi s tim podacima?

Imate li sigurnosnu kameru kod kuće? Ako da, velike su šanse da su ju proizveli Hikvision ili Dahua, dvije kineske tvrtke koje dominiraju tržištem videonadzora. Prema aktualnim podacima agencije za istraživanje tržišta IDC, ova dva su proizvođača u 2021. pokrivala više od trećine svjetskog tržišta, vrijednog trenutno oko 32 milijarde eura, piše DW.

No, dok se kineske tvrtke poput Huaweija sve više doživljavaju kao sigurnosna prijetnja u europskim zemljama, ova dva diva prolaze gotovo nezapaženo – unatoč tome što njihovi uređaji nadziru zračne luke, željezničke stanice, pa čak i vladine zgrade širom svijeta. Deseci tisuća Hikvision uređaja trenutno se koriste u Njemačkoj, čak i u policijskim zgradama i ministarstvima.

Nisu svi baš sretni zbog toga. Kineska vlada posjeduje udjele u obje tvrtke i kritičari upozoravaju na opasnosti od špijunaže. Nije isključeno da bi u njihove sustave mogla biti ugrađena stražnja vrata, kroz koja bi Peking mogao neotkriveno pregledavati i prikupljati osjetljive podatke. 

Takve rupe teško je otkriti. Međutim, kinesko državno i stranačko vodstvo ima i lakšu i svima vidljivu mogućnost pristupa podacima koji ih zanimaju.

„Ako pogledate kineske zakone, to je vrlo jasno", kaže Antonia Hmaidi, istraživačica na berlinskom Mercator institutu za kineske studije (MERICS). „Svaka kineska tvrtka mora surađivati ​​s vladom i objaviti podatke kada se to od njih zatraži. To se također odnosi na podatke pohranjene u Narodnoj Republici koji su prikupljeni u inozemstvu."

Stoga mnoge zemlje poduzimaju mjere protiv kineskih tvrtki. Telekomunikacijski operateri Huawei i ZTE najistaknutiji su slučajevi, ali zapadne vlade sve više pokušavaju ograničiti i djelovanje Hikvisiona i Dahua.

Krajem 2022. Australija i Velika Britanija odlučile su zabraniti proizvode tih tvrtki na vladinim zgradama i drugim osjetljivim mjestima. SAD je potpuno zabranio uvoz i prodaju proizvoda Hikvisiona i Dahua, navodeći kao razlog „neprihvatljiv rizik za nacionalnu sigurnost".

Osim bojazni zbog moguće špijunaže, tu su optužbe za omogućavanje povreda ljudskih prava: nekoliko nezavisnih istraga ustanovilo je da Hikvision isporučuje videotehnologiju korištenu u progonu ujgurske manjine u Kini.

Kineski divovi su usprkos svemu tako dominantan položaj osigurali prije svega cijenama: Hikvision uređaji su do deset puta jeftiniji od konkurencije. To je razlika u cijeni koju je teško objasniti zakonima tržišta. 

„Postoji sumnja da, budući su tako blisko povezani s vladom, nude subvencionirane cijene svoje tehnologije", rekao je Mike Jude, analitičar tržišta videonadzora u IDC-u. To im onda omogućuje veliku preddnost pred zapadnom konkurencijom, prije svega u siromašnijim zemljama globalnog juga, gdje Jude vidi veliki potencijal za tržište videonadzora.

Samo za Latinsku Ameriku analitičari očekuju porast tržišta narednih godina za više od 13 posto godišnje. Vlade diljem tog kontinenta već šire mogućnosti videonadzora, uključujući biometrijsku identifikaciju. A s druge strane zakoni o zaštiti podataka u mnogim zemljama nisu dovoljni za kontrolu vlasti i tvrtki. To predstavlja prijetnju privatnosti ljudi, strahuju u nevladinoj organizaciji za zaštitu digitalnih prava Access Now za DW. 

U nastojanju da prošire javni nadzor, vlade u regiji često su se obraćale kineskim proizvođačima. Osim jeftinim cijenama, Hikvision je svoju prisutnost pokušao povećati i na druge načine: neke su zemlje besplatno dobile uređaje u svrhu testiranja ili otkrivanja infektivnih puteva tijekom pandemije korone. Tvrtka se također širi na manje suptilne načine, otvarajući tvornicu za sklapanje u Brazilu i preuzimajući najveću meksičku tvrtku za sigurnosne sustave, izvještava istraživačka grupa IPVM.

Očekuje se da će tržište tehnologije nadzora nastaviti rasti širom svijeta. I dok je s jedne strane teško procijeniti utjecaj zapadnih sankcija na poslovanje Hikvisiona i Dahue, ukupna potražnja za njihovim proizvodima vjerojatno se neće smanjiti u dogledno vrijeme.

U zaštiti podataka prikupljenih sustavima videonadzora mogle bi pomoći zabrane i sankcije koje isključuju kineske tvrtke. Osim toga bi, smatra stručnjakinja za kibernetičku sigurnost Antonia Hmaidi, trebalo redovno nadzirati nadzorne sustave. U Njemačkoj se, primjerice, većina tih sustava trenutno ne ažurira redovito, objašnjava ona - bez obzira na to gdje su proizvedeni. To ih čini ranjivima na cyber napade. „A znamo da su državni i privatni akteri koji djeluju iz Kine vrlo aktivni u ovom području", kaže Hmaidi.

Dugoročna rješenja za poboljšanu kibernetičku sigurnost, dodaje ona, morali bi ići u pravcu obveze svih pružatelja usluga videonadzora da svoje uređaje redovno ažuriraju, a idealno bi bilo da serveri budu izvan dosega autoritarnih režima. No, trenutni globalni trendovi još ne idu u tom smjeru.