StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetZahtjevan projekt

Uskoro od srca Dalmacije do srca Hercegovine za samo sat i pol! Pogledajte kako izgleda impresivan most koji niče nad Neretvom

Piše damirtolj/sd
2. travnja 2023. - 20:45

Onda gledaj, lafčino, vidiš ga, to je most na Neretvi...

Ništa nam drugo, osim parafrazirane replike s kraja čuvenog filma, svojevremeno možda i najpopularnijeg u Bosni i Hercegovini, “Valter brani Sarajevo”, ništa nam drugo, dakle, nije palo na pamet kad nas je metalna košara dolje, s obale čudesno tirkizne rijeke, podigla sto metara u vis, pa nas spustila na beton, piše Slobodna Dalmacija.

A gore u zraku, gdje se čisti eter diše, gdje se grade il’ padaju karijere, Ismet Hajduk (živi vječno!), doktor građevinskih znanosti i mostarski sveučilišni profesor, ovako nam kaže:

– Gledaj, bolan, to ti je sad ko igralište široko 22 metra, dugo kilometar...

Zbilja, pružio se pred nama čitav most. Armiranobetonski. Čitav u zavoju. Propeo se na šest elegantnih stupova, sto metara nad vodom, poput nebodera na 25 katova, svladavši kanjon, pa se s njega dobro vide visoravni na objema obalama. O i sada snježnim vrhovima Čvrsnice i Veleža, na sjeveru, da i ne govorimo.

Profesor Hajduk i natuknice

S profesorom smo prethodno, što se pokazalo mudrim, sjeli u parter. Da nam dr. Hajduk, profesorski, kako bi drugačije poslije 42 godine nastave, objasni sve što o mostu zna. A vjerujte da zna! Još je pripremio i natuknice – sve tehnički detalji o mostu. Do u bobu!

Džaba smo mu pokušavali isticati da mi ne pišemo za list inženjera i tehničara, već za običan, svakodnevan svijet. Za ljude koje zanima jedino kada će most, koliko će koštati, tko to sve plaća, koliko će skratiti put iz Sarajeva u Dalmaciju ili iz Splita u Mostar. I kakav će s njega sutra biti selfie.

image

Nadzorni inženjer Ismet Hajduk ponosno pozira uz zdanje kakvo BiH još nije vidjela

Tom Dubravec/Cropix

– Neka, bolan, treba nešto i naučit. Evo vako: poprečni presjek mu je sanduk. Imat će dvije vozne trake u svakom smjeru i bez zaustavne trake. Projektiran za brzinu do 130 kilometara na sat. Specifičnost kod ovog mosta je da se čitava širina raspona nalazi na jednostrukom nizu stupova. Odnosno, kolnici nisu fizički odvojeni, pa da svaku stranu nose njezini stupovi. Ne, samo je jedan red stupova nad kojima je onda trebalo razviti svu onu širinu buduće ceste od 22 metra...

Profesor je glavni nadzorni inženjer za mostove i objekte, na mostu Počitelj (LOT1 i LOT2) dionice Počitelj – Zvirovići, autoceste na europskom koridoru Vc, koja prolazi Bosnom i Hercegovinom, od Save na sjeveru do granice s Hrvatskom na samom jugu, gdje se spaja s hrvatskom autocestom A1 (Dalmatinom), između Novih Sela (HR) i Bijače (BiH). Koridor će povezivati Mađarsku, Hrvatsku i BiH.

Komad mrcine

Nadzor projekta dobila je talijanska tvrtka IRD, asistira joj sarajevski PPG, koji je uposlio baš našeg sugovornika Hajduka.

Komad je to mrcine. Ne samo most, nego i prilazi.

Sa zapada, tamo od Međugorja, gotovo do pred most – jedan kilometar prije – vodi tunel dug 1100 metara, a izvode se i dva manja mosta. Teška mehanizacija morala je razgrnuti krševita brda: na jednom mjestu kosina usjeka u stijeni visoka je 75 metara, kopano i minirano odozgo prema dolje.

image
Tom Dubravec/Cropix

Na istočnoj strani rijeke, iznad kanjona, gradi se petlja Počitelj, koja će služiti i kao interkonekcijski čvor, odnosno spoj europskog koridora Vc na buduću trasu Jadransko-jonske autoceste. Uzduž 1100 kilometara, ona bi povezivala sedam zemalja: Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Grčku. Ako doživimo.

Kroz BiH, prolazila bi smjerom Počitelj – Trebinje. Kroz istočnu Hercegovinu, prema Crnoj Gori. A ne kroz uzani pojas samog juga Dalmacije.

Drugim riječima, ako iz Budimpešte krenete na jug, kroz Slavoniju i Bosnu, pa u Hercegovinu, pokraj Počitelja ćete birati želite li dalje na jugoistok prema Grčkoj ili ćete Dalmatinom na zapad. Jednom, nekada...

A tek će se vidjeti gdje je Dubrovnik u svemu tome, kako će se i gdje priključivati na te puste koridore.

– Most Počitelj najveći je objekt na tom koridoru kroz BiH. Gradi se metodom slobodne konzolne gradnje: izlije se stup, a onda se gradi rasponska konstrukcija simultano na lijevu i desnu stranu, sa svakog srednjeg stupa – tumači profesor Hajduk.

Probijeni rokovi

Vrijednost mosta je oko 36 milijuna eura. Kada bude gotov – iako je već trebao biti, ali zahtjevnost projekta i terena, uz razne druge tegobe, izazvali su kašnjenje – skratit će put u Dalmaciju ili Bosnu i Hercegovinu.

Naprimjer, iz Splita već sada možete autocestom doći nadomak Međugorja. Ostaje dovršiti još mrvicu do mosta, pa još mrvu mosta, a s one strane Neretve u različitim fazama građenja još je 25 kilometara do Mostara.

image
Tom Dubravec/Cropix

– Kad se dovrši most, ja vjerujem do jeseni, na istočnoj obali izvest će se spojna cesta do postojeće magistrale M17, uz Neretvu. A kad se dovrši i dionica autoceste od počiteljskog mosta do Mostara, iz srca Hercegovine do srca Dalmacije vozit ćemo se sat i pol vremena – govori nadzorni inženjer.

Gore, na nebeskom betonskom igralištu – uzduž rasponske mosne konstrukcije – graditelji imaju pune ruke posla. Zeničani, naprimjer, vezuju armaturu. Još malo pa će raspon biti gotov u cijelosti. S nama su dvojica mladih inženjera:

– Oko 120 ljudi ima pune ruke posla: tesari, armirači, zavarivači, dizaličari…. Vrlo težak i zahtjevan posao je izvesti ovu fiksnu skelu rasponske konstrukcije od istočnog upornjaka prema prvom stupu. Rađena je nad strmom krševitom stijenom i tunelom nad postojećom magistralom uz Neretvu, radnici se nam morali biti vezani iz sigurnosnih razloga. Izazovi su veliki i traži se puna koncentracija, ali je i prava prilika za prikupljanje iskustva, posebno nama mladima, na ovako velikim objektima u našoj zemlji – kaže nam Marko Cvitković, inženjer u “Heringu”, širokobriješkom podizvođaču radova.

Kolega mu Abdurahman Halebić, nadzorni inženjer i asistent profesora Hajduka, ističe da na mostu bude udara bure brzine preko sto kilometara na sat, ali i da vjetar ne bi smio stvarati veće tegobe u odvijanju prometa:

– Most, odnosno rasponska konstrukcija i stupovi, projektiran je da primi opterećenje naleta vjetra i da se, po potrebi, može postaviti zaštita od vjetra. Predviđeno opterećenje, ono koje je projektirano, možda je i veće od stvarnog, ali brzine vjetra mjere se posebnim uređajima, anemometrima, i tek kada se naprave usporedne analize, vidjet će se treba li dodati burobrane.

image

Inženjer Abdurahman Halebić

Tom Dubravec/Cropix

Promjena trase

Profesor Hajduk dodaje kako vjetar ne bi trebao zatvarati počiteljski most upravo zato što je projektiran tako da može primiti jake udare i da se mogu postaviti burobrani. Za razliku od Masleničkog mosta u Hrvatskoj, naprimjer, čije projektno rješenje nije takvo.

Pravo je umijeće bilo, kažu naši sugovornici, razviti čitavu širinu rasponske konstrukcije od 22 metra na jednostrukom nizu od šest šupljih betonskih stupova poprečnog opsega šest puta sedam metara.

Osmerokutni su na dnu, četvrtasti pri vrhu. Stupni zidovi debeli su 60 centimetara, a iznutra je izvedeno metalno stubište s podestima, da se možete uspeti ako treba.

Zanimljivo, most je izvorno trebao biti građen nekoliko kilometara južnije, prema Počitelju. No zalaganjem aktivista, ljubitelja prirode i kulturne baštine, trasa autoceste i pozicija mosta – promijenjeni su.

Tako da Počitelj – biser stare orijentalne arhitekture, nacionalni spomenik BiH, to okamenjeno čudo uz riječnu obalu, koje s vrha glavice čuva Kula Gavrankapetanovića i koje svakako morate vidjeti – tako, dakle, da tvrdi grad, za koji se vjeruje da ga je podigao srednjovjekovni bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić, i najviši most u BiH dijeli zavoj na Neretvi. Da se nikada ne vide!

– Možda će se mrvu Počitelja vidjeti s onog manjeg mosta, na zapadnoj obali rijeke, kojim se prilazi ovom velikom mostu. Ali putnici će moći sići s autoceste, tu na istočnoj strani rijeke, na Bivoljem Brdu bit će naplatne kućice i spoj s magistralom, odakle je do Počitelja par minuta vožnje – kažu inženjeri.

image
Tom Dubravec/Cropix

Temelji pod rijekom

Srednjovjekovnim osmanskim prodorima i višestoljetnom vladavinom Počitelj je dobio današnji šarm. Otiđite ga razgledati, nećete se pokajati.

I temeljenje mosta bilo je izazovno, prvi i zadnji stup su na stijeni, pa su im i temelji duboki pet, odnosno devet metara. Pod srednjim stupovima valjalo je ukopati armiranobetonske pilote (stupove, šipove) na dubinu od 15 do 28 metara.      

Pod zapadnim krajem mosta je željeznička pruga, pod istočnim tunel i magistrala, između srednjih stupova teče Neretva, temelji su mu pod rijekom, da bi se uopće moglo pristupiti njegovoj gradnji, valjalo je maticu premostiti privremenim mostom.

U blizini su bogati nasadi vinove loze, žilavke i blatine, neki u plodnom kanjonu prate rijeku, a neki, tzv. kameni vinogradi, nad kanjonom, u Blizancima.

Daleko nije ni raskošna Kravica, polukružni slap na Trebižatu, zapadnom pritoku Neretve, u čiji je ujezereni dio svojevremeno skakala poznata svjetska glumica Monica Bellucci, snimajući film s Emirom Kusturicom.

image
Tom Dubravec/Cropix

Nezaboravan izlet

Međugorje, svetište Kraljice Mira, nadohvat je ruke, začas ste i pred pravoslavnim manastirom Žitomislići, uzvodno uz rijeku, a još mrvu naprijed, čuvena je derviška tekija na vrelu Bune, istočnom Neretvinu pritoku, u mjestu Blagaju, nad kojim je u tvrdom gradu stolovao drevni gospodar hercegovačke i humske zemlje – herceg Stjepan Kosača, kojemu Ercegovina duguje ime.

Proljeće je tu, laste isto, a zerdelije i bajami naveliko beharaju: neradne subote, sat i pol od Splita čeka vas izlet koji zaboraviti nećete.

A probije li se ikada i tunel pod moćnim Prenjom, dug više od deset kilometara, u masivu između Mostara i Konjica, približit će srce Hercegovine i srce Bosne na sat vremena. Nije bezveze Vladimir Nazor, prešavši tu istu Neretvu 1943. godine, nešto sjevernije, u Jablanici, napisao: “Prenj planina nije, divova je kuća, kojom bitka bijesni sve veća i ljuća…” 

14. studeni 2024 05:02