Svi zaziru od GMO hrane, voća, povrća, žitarica. Rijetki će se odlučiti za konzumaciju GMO-a ako znaju o čemu se radi. Jedino ako im se podvali nešto genetski modificirano pod izvorno, prirodno i domaće. GMO je reguliran sa različitim zakonima i uredbama od nacionalnog pa do EU zakonodavstva. Sukus svega je da GMO mora biti označeno, jasno napisano na proizvodima pa tko voli neka izvoli.
Kako je objavila Slobodna Dalmacija, Europska komisija upravo priprema novu uredbu kojom će se regulirati novu generaciju genetski modificiranih organizama (GMO) proizvedenih takozvanim novim genomskim tehnikama. Bojazan je da će takva nova uredba razvodniti postojeći regulatorni režim za GMO koji se ionako nije pravilno primjenjivao, odnosno izigravao se na svakom koraku od poljoprivrednika i proizvodnje pa do trgovaca poljoprivrednim proizvodima na bazi GMO-a.
Zelena akcija tako apelira na relevantne institucije u Hrvatskoj i hrvatske predstavnike u EU da odbace ovakav prijedlog te da kao minimum zahtijevaju zadržavanje postojećih standarda na ovom području.
Pojašnjavaju da će se, ako nacrt nove uredbe prođe, na našim poljima i tanjurima pojaviti proizvodi novih, još uvijek nedovoljno istraženih tehnologija, a koje neće biti moguće detektirati, niti će krajnjim potrošačima biti osigurana informacija da se radi o novom genetski modificiranom proizvodu koji je proizveden primjenom novih genomskih tehnika (NGT).
Komisija takav potez pokušava opravdati potencijalom NGT-a da doprinesu održivosti i prilagodbi poljoprivrede na klimatske promjene. No, takve se tvrdnje više temelje na obećanjima biotehnološke industrije, nego na stvarnim proizvodima s karakteristikama zanimljivim s aspekta održivosti, a koji bi bili spremni za stavljanje na tržište u dogledno vrijeme, upozorava Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije.
S druge strane, glavna motivacija biotehnoloških korporacija i dijela znanstvene zajednice koji guraju ove tehnologije je činjenica da je NGT proizvode, za razliku od konvencionalnih kultura, moguće patentirati i tako ostvarivati značajnu dobit na račun patentnih prava. Predložena deregulacija ubrzat će stavljanje takvog patentiranog sjemena na tržište te doprinijeti daljnjoj koncentraciji moći u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane u rukama nekoliko velikih biotehnoloških korporacija koje putem patenata kontroliraju ovu tehnologiju.
Prema trenutno važećim pravilima, svi GMO-i prije ispuštanja u okoliš i/ili stavljanja na tržište EU-a moraju proći postupak odobrenja koji uključuje relativno detaljnu procjenu rizika za zdravlje i okoliš te mora biti osigurana mogućnost praćenja (sljedivost) i označavanje takvih proizvoda.
Nacrt nove uredbe sada predlaže da se NGT proizvodi podijele u dvije kategorije. Prvu kategoriju činili bi GMO-i proglašeni "ekvivalentnim" konvencionalnim kulturama, dakle oni koji sadrže modifikacije koje su teoretski "mogle nastati prirodnim putem ili konvencionalnim metodama oplemenjivanja".
Pritom se za utvrđivanje ovog statusa ekvivalencije predlaže niz kriterija upitne znanstvene utemeljenosti poput stavljanja naglaska na broj i veličinu modifikacija dok se istovremeno u potpunosti ignoriraju neke specifičnosti novih tehnika (npr. mogućnost modificiranja regija genoma u kojima se mutacije rijetko događaju prirodno zbog toga što ih stanice posebno štite, ili pak mogućnost istovremene izmjene više/svih kopija istoga gena, a što je vrlo teško postići konvencionalnim metodama oplemenjivanja).
Nakon što se utvrdi da biljka zadovoljava ove kriterije, takav GMO se izuzima iz prethodno navedenih pravila, tj. moguće ga je uvesti u okoliš i/ili staviti na tržište bez procjene rizika, osiguravanja sljedivosti i označavanja (uz iznimku označavanja sjemena), ali i bez obaveze dostavljanja pouzdane metode za detekciju takvih biljaka/proizvoda. Jedina obaveza koja postoji je upisivanje takvih varijeteta u posebni registar kako bi se uzgajivačima pružila informacija da se radi o NGT varijetetu. S obzirom na to da će vjerojatno velika većina NGT proizvoda upasti u prvu kategoriju, ovo zapravo predstavlja znatno razvodnjavanje EU pravila o GMO-ima.
Svi ostali proizvodi dobiveni novim genomskim tehnikama koji ne zadovolje kriterije za uvrštavanje u prvu kategoriju morat će proći postupak odobrenja, uključujući i procjenu rizika (čija će detaljnost ovisiti o "profilu rizika" svakog pojedinog varijeteta) te će za njih i dalje vrijediti (većina) pravila kao i za "stare" genetski modificirane proizvode. Važnu iznimku u tom pogledu predstavlja činjenicu da, za razliku od "starih" GMO-a, države članice neće moći ograničiti ili zabraniti uzgoj NGT (novim genomskim tehnikama) biljaka iz druge kategorije ako one dobiju odobrenje za uzgoj na razini EU-a.
Podsjećamo da sve relevantne ankete pokazuju kako većina ljudi u Hrvatskoj i EU ne želi konzumirati GMO hranu, a prošle je godine više od 420.000 građana i građanki EU-a potpisalo peticiju protiv deregulacije GMO proizvoda.