Ljudi s ovih prostora često imaju zazor od odlaska psihijatru, najčešće zbog predrasuda ili straha od osude okoline. Kada ih stisnu problemi, a njih je u suvremenom ritmu življenja sve više, najčešće se tek tada odluče na posjet, donosi Slobodna Dalmacija.
Nažalost povremene afere sa psihijatrima vrate kotač predrasuda poprilično unatrag. To bi se moglo dogoditi s doista skandaloznim slučajem u beogradskome Domu zdravlja "Dr Milutin Ivković" u kojem su pacijentima bez njihova znanja upisivane brojne nepostojeće dijagnoze. One su im stvorile značajne probleme pri dobivanju posla i u drugim životnim situacijama.
Sve to je, nakon višemjesečnog istraživanja, donio BIRN Srbije, portal nevladine, neprofitne organizacije. Konkretno novinarka Jelena Zorić, uz suradnju Radmila Markovića i Alekse Tešića.
Osim što je otkrio tamnu stranu i sivu zonu zdravstva, slučaj je pokazao i krizu sustava, gdje su ravnatelj bolnice i sporni liječnik članovi iste stranke, od koje traže zaštitu, Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije ne reagira, vidi se i da se preskakala procedura i pri pokretanju projekta i pri brisanju dijagnoza, da se besramno laže i ne komunicira s javnošću, a da su pacijrnti prepušteni sami sebi u zaštiti svojih temeljnih prava.
Evo velike BIRN-ove priče, od koje su za sada izašla dva teksta:
‘Saša‘ pun dijagnoza
Početkom siječnja 2021. u Dom zdravlja "Dr Milutin Ivković" na Paliluli u Beogradu ušao je nervozni mladić i povišenim tonom tražio hitan razgovor sa čelnicima ustanove i psihijatrom Aleksandrom Miljatovićem. Mladić, kojega ćemo u daljnjem tekstu zbog zaštite privatnosti zvati Saša, bio je pacijent Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, a ranije je dolazio psihijatru zbog uobičajenih problema, u obitelji i na poslu.
Nekoliko dana ranije u DZ Palilula dobio je potvrdu o zdravstvenom stanju koja mu je potrebna da bi dobio posao visokog rizika. Ono što Saša tada nije znao jest da je na toj potvrdi cijeli popis ozbiljnih neuroloških i psihičkih poremećaja od kojih nije bolovao, a koje mu je u elektronički zdravstveni karton upisao dr. Miljatović. Dijagnoze su upisivane pod šiframa, uz koje nije stajalo objašnjenje što znače.
Saša nije dobio posao. Nadležni u tvrtki nisu mogli vjerovati da gledaju osobu koja je, barem prema dokumentaciji, bila toliko bolesna. Nesuđeni poslodavci čak su mu preporučili da zatraži državnu pomoć, s obzirom na teško neurološko i psihičko stanje.
Mladić je od Doma zdravlja zatražio hitno objašnjenje. Liječnici s kojima su razgovarali novinari BIRN-a kazali su da su letimičnim uvidom u Sašin zdravstveni karton primijetili da te dijagnoze nije imao prije prosinca 2019. te da su se čudne stvari počele događati svakim novim posjetom dr. Miljatoviću kada su nove bolesti prijavljene Saši, piše BIRN.
Čim je zaprijetio da će o svemu obavijestiti novinare i odvjetnike, dr. Aleksandar Miljatović odmah je izbrisao dio svojih dijagnoza – kasnije su izbrisane i ostale. Pravnici DZ Palilula pravdali su se pacijentu da je došlo do greške, da je riječ o pojedinačnom slučaju i da će ona biti odmah ispravljena brisanjem dijagnoza iz zdravstvenog informacijskog sistema Heliant.
Navala pacijenata s multipliciranim dijagnozama
Poslije tog burnog zimskog dana na Paliluli, rad u zdravstvenoj ustanovi je nastavljen uobičajenim tokom, pravna služba nije reagirala, a psihijatar Miljatović nastavio je primati pacijente.
Možda bi se na tome sve i zaustavilo da se idućih dana i mjeseci veliki broj pacijenata koji su bili kod dr. Miljatovića, nije javljao u DZ Palilula da se požali na isti problem - zbunila ih je činjenica da su imali desetke dijagnoza pod šifrom i da su od početka 2019. počeli množiti svoje dijagnoze. Nekim je pacijentima postavljeno čak 30 dijagnoza.
Manipulacija dijagnozama koincidira s razdobljem kada je dr. Miljatović pokušao provesti kliničko ispitivanje lijeka pimavanserin koji se koristi za poboljšanje funkcije mozga kod osoba s degenerativnim i progresivnim oštećenjem mozga.
Višemjesečno istraživanje BIRN-a, koje se temelji na prikupljenoj dokumentaciji, razgovorima s izvorima i pacijentima, pokazalo je da se ne radi o jedinstvenom slučaju – sugovornici BIRN-a navode da je i prije bilo primjera dopisivanja ili ispravljanja dijagnoza u kliničkim ispitivanjima, posebice kod psihijatrijskih bolesnika... ali nikad u ovoj mjeri.
"Pacijente nije lako pronaći. Moraju vam vjerovati. Ovo je posebno važno kod psihijatrijskih bolesnika. Stoga se često uključuju pacijenti koji nisu adekvatni. Dijagnoze se krivotvore kako bi liječnici mogli prikupiti dovoljan broj pacijenata za klinička ispitivanja", rekao je za BIRN jedan liječnik koji je želio ostati anoniman.
Koliko je takvih pacijenata bilo u DZ Palilula kojima su postavljene dijagnoze? Ravnatelj Doma zdravlja dr. Aleksandar Stojanović kaže za BIRN da će se tek formiranjem posebne komisije moći utvrditi koliko je ljudi oštećeno evidentiranim teškim psihijatrijskim bolestima koje nemaju.
– To nitko ne zna. Možda ih je 10, možda 1000. Ako je radio dvije godine u Domu zdravlja i ako je radio po proceduri - to znači da mogu primiti pet do osam pacijenata, ne više, jer njihov pregled traje sat vremena. svaki. Računajte 365 dana za pet pacijenata, ne znamo je li za svakog bilježio dijagnoze", kaže Stojanović.
I brisanje dijagnoza nezakonito, psihijatar i dalje radi
Uslijedilo je ništa manje problematično - kako bi smirili pacijente, Dom zdravlja je počeo brisati njihove dijagnoze na način koji nije propisan zakonom. Iako je ravnatelj Doma zdravlja isprva tvrdio da se dijagnoze mogu brisati samo sudskim nalogom, praksa je u ovom slučaju pokazala da su liječnici i to činili bez prethodne odluke pravosudnih tijela i bez nalaza vještačenja, prema potrebi.
Kao posljedica svega toga, pojedini liječnici Službe za mentalno zdravlje Doma zdravlja Palilula rekli su za BIRN da je jedan dio pacijenata izgubio povjerenje u psihijatre i odustao od liječenja čak i kod drugih psihijatara. "Osjećaju se izdano i više ne vjeruju da je namjera liječnika pomoći im. Posljedice ovog skandala bit će dugoročne", kaže jedan liječnik iz ovog Doma zdravlja.
Prema istraživanju novinara BIRN-a, psihijatar Aleksandar Miljatović još uvijek radi s pacijentima, trenutno u privatnoj ordinaciji na Čukarici u Beogradu. U njegovoj biografiji na web stranici Zavoda nije navedeno da je radio u Domu zdravlja Palilula, već je predstavljen kao bivši načelnik Dnevne psihijatrijske bolnice KBC Zvezdara, koji ima 20 godina iskustva u liječenju depresije, anksiozno-fobičnih poremećaja i demencije. Do trenutka objave ovog teksta policija i tužiteljstvo ga nisu ni pozvali na informativni razgovor. Psihijatar Aleksandar Miljatović nije odgovarao na poruke i pozive novinara BIRN-a.
"To je vrlo jednostavna stvar. Izmišljao je dijagnoze i farmaceutima pokazivao lažne podatke da on daje taj lijek i da oni imaju te i te simptome. Ni farmaceutska tvrtka to ne može otkriti jer neće zvati pacijente. Ima pacijenata, to je za farmaceute ako mu vjeruju, a vjerovali su mu itekako. To je idealna osnova da prođe", rekao je za BIRN direktor Doma zdravlja dr. Aleksandar Stojanović odgovarajući na pitanje je li kliničko istraživanje lijeka pimavanserin povezano s manipulacijom dijagnozama.
Direktor Stojanović tvrdi da nijedan pacijent koji je išao kod psihijatra Miljatovića nije dobio neistražen lijek pimavanserin. Lijek se koristi kod bolesnika s Alzheimerovom ili Parkinsonovom bolešću, a može se koristiti i kod težih oblika epilepsije, shizofrenije, mentalne retardacije, demencije, teških depresivnih epizoda ili psihopatskih poremećaja osobnosti.
Ravnatelj i psihijatar članovi Srpske napredne stranke
Dr. Miljatović je pacijentima propisivao upravo one dijagnoze koje se poklapaju s onim za što je lijek namijenjen, a koji je u fazi kliničkog ispitivanja. Kako doznajemo od bivših kolega dr. Miljatovića, on je još dok je radio u KBC Zvezdara godinama sudjelovao u kliničkim istraživanjima lijekova, ali kao dio medicinskog tima. Inače, od kliničkih studija lijeka ne zarađuje samo ustanova u kojoj se lijek ispituje, već se u projektima osiguravaju i novčane naknade istraživačima.
Ravnatelj Doma zdravlja kaže da su u početku imali tegobe od jednog pacijenta mjesečno. "Odjednom počinju stizati pisma pacijenata s neuropsihijatrije i psihijatrije, gdje kažu: ‘Pa doktor nam piše nešto u kartonu, što mi nemamo‘. Nisam obraćao pažnju na to, jer nitko nije dolazio osobno, slali su mailove. Jednom je napisao da je narkoman, a čovjek to nije. Neki su fotografirali svoje kartone, jer oni imaju pravo ući u svoj karton, a ja nemam, i tu stvarno vidim da se sve nakalemilo."
Direktor Stojanović je u razgovoru za BIRN rekao i da je nakon prvih pritužbi pacijenata pozvao psihijatra Miljatovića na razgovor.
"Pitao sam o čemu se radi, rekao da imam neke prijave: On je rekao: ‘Ne, to je njihova situacija, ja ništa ne radim."
Nakon tog razgovora, prema riječima direktora Aleksandra Stojanovića, koji je jedan od osnivača SNS-a, pozvali su ga iz vladajuće Srpske napredne stranke kako bi intervenirali za Miljatovića.
"Malo se uplašio i počeli su me zvati neki prijatelji da ga ne mobingiram, neki su zvali i iz SNS-a, on je naš član dugi niz godina... Nisam uopće reagirao na to i rekao sam: ‘Ako je prekršio pravilo, bit će posljedica‘. E, kad je to kulminiralo, u hodnik je ušlo nekoliko ljudi s Medicine rada i reklo: "Nećemo više dolaziti na preglede". Neki sasvim normalni ljudi kažu: ‘Mi tražimo jedno, on nama drugo‘. I to se ponovilo", kaže Stojanović.
Pokretanje disciplinskog postupka
Sve češće pritužbe pacijenata dovode do toga da direktor Doma zdravlja Palilula, kako pokazuje dokumentacija u koju su novinari BIRN-a imali uvid, 6. svibnja 2021. godine pokreće disciplinski postupak protiv psihijatra.
"Protiv djelatnika dr. Aleksandra Miljatovića pokrenut je disciplinski postupak zbog osnovane sumnje da je djelatnik zlouporabio položaj i prekoračio ovlasti nesavjesnim obavljanjem poslova neutemeljeno propisujući kronične dijagnoze pacijentima. Za navedeni zahvat djelatnik nije imao ovlaštenje Ustanove, niti suglasnost pacijenata."
Žalbe pacijenata nisu prestajale, pa se grupa liječnika Doma zdravlja 28. svibnja 2021. putem odvjetničkog ureda pismeno obratila ravnatelju Doma zdravlja Aleksandru Stojanoviću.
U dopisu navode da su pacijentima postavljene kronične dijagnoze koje su "nedvojbeno upitne valjanosti", kao i da zakonski ne odgovaraju za rad ostalih kolega, a ujedno su zabrinuti jer će njihovi potpisi također naći pod tim spornim dijagnozama u budućem radu. Nadalje u dopisu navode da će poduzeti sve radnje kako ne bi bili izloženi kaznenom progonu ili tužbama za naknadu štete od oštećenih pacijenata te da će te radnje "nedvojbeno biti pokrenute", a pozivaju ravnatelja Doma zdravlja da odgovori na njihova pitanja zbog kojih su zabrinuti.
Psihijatar podnio zahtjev za sporazumni raskod ugovora
Prema dokumentaciji u koju su novinari BIRN-a imali uvid, psihijatar Aleksandar Miljatović podnio je zahtjev za sporazumni otkaz u Domu zdravlja istog dana kada se odvjetnička kancelarija koju je angažirala grupa zdravstvenih radnika obratila upravi Doma zdravlja. U tom trenutku disciplinski postupak protiv dr. Miljatovića je obustavljen, a odluka o sporazumnom raskidu ugovora donesena je 31. svibnja 2021. godine.
Istog dana ravnatelj Doma zdravlja odgovara odvjetničkom uredu koji je angažirala grupa liječnika. U dopisu, između ostalog, navodi: "Dijagnoze se ne mogu brisati, one kao takve stoje u informacijskom sustavu Heliant, ali iza tih dijagnoza stoji liječnik koji ih je postavio, pa djelatnik koji preuzima takvog pacijenta ne može biti odgovoran za njih."
Kada su u pitanju zahtjevi pacijenata za brisanje dijagnoza, kako ne bi imali problema u drugim zdravstvenim ustanovama koje nisu upoznate sa slučajem neutemeljenog upisivanja dijagnoza, ravnatelj Stojanović je naveo: "Ako pacijent traži brisanje dijagnoza iz Helijanta, ono je moguće samo po nalogu suda, a u slučaju nejasnoća treba se obrati pravnoj službi ili pacijenta uputiti na istu."
Iskustvo pacijentice ‘Ranke Simić‘
U Domu zdravlja i dalje inzistiraju da se samo odlukom suda mogu brisati dijagnoze iz elektroničkog sustava, što je potvrdila i jedna od pacijenata dr. Miljatovića s kojim su razgovarali novinari BIRN-a, a koju ćemo radi zaštite privatnosti u daljnjem tekstu nazivati pseudonimom Ranka Simić.
"Kod psihijatra Aleksandra Miljatovića sam išla od lipnja 2018. do kraja prosinca 2020. godine. Tada sam bila napeta, slabije sam spavala, a povremeno me bolio trbuh na nervnoj bazi. Nikada nisam imala ozbiljnih zdravstvenih problema sa psihičkim, neurološkim ili endokrinološkim bolestima."
Ranka kaže i da ju je dr. Miljatović u jednom trenutku, kao i mnoge druge pacijente, poslao na psihološke pretrage. Lijekovi koje joj je propisao nisu pobudili sumnju da ima ozbiljnih zdravstvenih problema. No bilo joj je neobično što je od 2019. godine broj dijagnoza koje joj je liječnik postavio počeo rasti. No, kako su dijagnoze upisivane pod šiframa, Ranka se nije obazirala.
"Prvi put sam primijetila da se nešto čudno događa tijekom travnja 2021., kada sam otišla kod svog izabranog liječnika opće prakse. Liječnik mi je tada zabrinuto rekao da sam prema popisu dijagnoza u mom zdravstvenom informacijskom sustavu teško bolesna i da bih trebala otići u prijevremenu mirovinu."
Ranka kaže da ju je ta informacija potpuno zbunila, budući da je bila vrlo aktivna na poslu i nije ni pomišljala na mirovinu. Uostalom, nije joj ni pozlilo.
Upisao joj Alzheimera i epilepsiju
"Kolegama na poslu pokazala sam svoja zdravstvena izvješća. Bili su začuđeni brojnim šiframa koje mi je dr. Miljatović upisao. Počeli smo pretraživati na internetu značenje kodova. Ispostavilo se da sam dobila više od 20 dijagnoza za koje nisam ni slutila da ih imam, niti su mi to ikada rekli. Između ostalog, dobila sam šifru G30.0 i G30.9, što je značilo da imam neizlječivu Alzheimerovu bolest, zatim sam dobila šifru G41.0, što je značilo da imam tešku epilepsiju s velikim napadajima. Dobila sam i šifre koje su označavale teške upale i bolesti štitnjače, a ispisane su mi i brojne šifre koje su označavale komplicirane psihijatrijske dijagnoze."
Ranka kaže da je odmah otišla i platila magnetsku rezonancu, kao što je iz svog džepa plaćala i razne preglede kod endokrinologa. Nitko od liječnika kod kojih je išla nije ustanovio da boluje od bilo kakve neurološke ili endokrinološke bolesti, što joj je propisao psihijatar Aleksandar Miljatović.
Ranka se u travnju 2021. godine obratila Domu zdravlja, gdje je tražila objašnjenje, ali i brisanje spornih dijagnoza. Kako kaže, u lipnju 2021. nazvali su je iz Doma zdravlja i rekli da dijagnozu može riješiti sudskim putem, ali da će svakako morati platiti sudske vještake. U tom razgovoru rečeno joj je i da je dr. Miljatović dao otkaz pod pritiskom uprave.
Kako su sporne dijagnoze i dalje stajale u zdravstvenom kartonu Ranke Simić, ona se u jesen 2021. godine obratila Ministarstvu zdravlja. Ranka je od republičkog zdravstvenog inspektora dobila odgovor da su se obratili Domu zdravlja gdje joj je rečeno kako su zaključili da postoje nepravilnosti u postavljanju kroničnih dijagnoza pacijentima.
Početkom prosinca 2021. pacijentica Ranka Simić ponovno je od uprave Doma zdravlja zatražila brisanje dijagnoza. Nakon nekoliko dana tadašnja voditeljica Odjela za zaštitu mentalnog zdravlja dr. Ana Veljković Đorđević obavijestila je Ranku da je dala suglasnost za brisanje devet kroničnih psihijatrijskih dijagnoza, koje je upisao psihijatar Miljatović, s obzirom na to da nisu prethodno spomenute u psihijatrijskim izvješćima pacijentice i da su upisane bez jasne osnove.
Pacijentici izbrisano čak 15 dijagnoza
U dokumentu u koji su novinari BIRN-a imali uvid, dr. Veljković Đorđević predlaže brisanje još 15 dijagnoza iz elektronskog kartona koje je unio psihijatar Miljatović, iz oblasti endokrinologije i neurologije, ako te bolesti nisu potvrdili specijalisti tih polja.
Nejasno je kako nakon tvrdnji direktora Stojanovića iz svibnja 2021. godine da samo sud može odlučiti o brisanju dijagnoza, da je o brisanju velikog broja dijagnoza u slučaju Ranke Simić u prosincu 2021. odlučila tadašnja voditeljica Službe za mentalno zdravlje u toj ustanovi dr. Ana Veljković Đorđević.
Inače, nekoliko dana nakon što je dr. Veljković Đorđević podnijela izvještaj, ravnatelj Stojanović osobno je pacijentici poslao obavijest da će Dom zdravlja izdati nalog za brisanje dijagnoza iz područja mentalnog zdravlja, te da im je potrebna suglasnost izabranog liječnika pacijentice vezano uz dijagnozu iz područja endokrinologije i neurologije.
U prosincu 2021. ravnatelj Stojanović odgovorio je drugom pacijentu da je odobreno brisanje, kako stoji u dokumentu, neopravdanih dijagnoza i brisanje istih iz zdravstvenog kartona pacijenta, temeljem izvješća voditeljice Odjela za zaštitu mentalnog zdravlja.
Slučaj pacijentice N.N.
Riječ je o pacijentici N.N., s kojom su razgovarali i novinari BIRN-a. Izbrisane su joj četiri psihijatrijske dijagnoze.
"Budući da sam u obitelji imala tri smrtna slučaja u roku od godinu dana, a još nisam imala posao, nekoliko puta sam odlazila kod psihijatra u Dom zdravlja Palilula. Kada je moj psihijatar otišao na bolovanje, upućena sam dr. Miljatoviću. Bila sam najmanje tri puta na pregledu kod njega i uvijek mi je propisivao terapiju koju mi je davao prethodni psihijatar, tako da nisam primijetila ništa čudno."
Pacijentica N. N. kaže da, budući da su joj dijagnoze bolesti bile u šiframa, nije znala što one znače, niti joj je padalo na pamet sumnjati u namjere liječnika. Prijelomni trenutak događa se u lipnju 2021. kada odlazi na operaciju specijalistu za druge bolesti.
"Prilikom sastanka s liječnicom koja mi je rekla da će biti potrebna manja operacija, kakvu sam već imala u prošlosti, vidjela sam njeno čudno ponašanje. Iznenada je inzistirala da se rutinska operacija, koja se dosad radila u lokalnoj anesteziji, sada obavi u općoj i u bolničkim uvjetima. Dok je tipkala moje nalaze i doktorica i sestra čudno su i upadljivo gledale u računalo i u mene. Takvo njihovo ponašanje me zbunilo".
Pacijentica N. N. rekla je za BIRN da joj je ponašanje liječnika postalo jasnije kada je nakon izlaska iz ordinacije pročitala liječnički nalaz.
Saznala da ima ‘mentalnu retardaciju‘
"Među kroničnim dijagnozama na prvom je mjestu navedena blaga mentalna retardacija - značajan poremećaj ponašanja koji zahtijeva pažnju i liječenje F 701, ispod toga je bilo nekoliko drugih psihijatrijskih bolesti, koje zapravo nikada nisam imala."
Laku mentalnu retardaciju karakterizira niska razina inteligencije (IQ od 59 do 69), mentalna zrelost djeteta između 9 i 12 godina, ljudi se s njom najčešće rađaju ili je dobiju u iznimno ranoj dobi života. To je neizlječivo. Pacijentica N. N. završila je IV. stupanj stručne spreme i cijeli život radila je na ekonomsko-pravnim poslovima. Ona također ima obitelj i nikada joj prije nije dijagnosticirana mentalna retardacija.
Zbog toga je, prema njezinim riječima, odmah po primitku takve prijave otišla u pravnu službu Doma zdravlja. Tamo joj je, kako kaže, rečeno da je informacijski sustav Heliant tijekom pregleda kod drugog specijalista izbrisao kronične dijagnoze koje joj je prethodno unio psihijatar Aleksandar Miljatović.
– Nikada mi nije kazano zašto mi je to napravio, zašto je pisao takve dijagnoze. To mi nikad nije objašnjeno."
Nakon nekoliko mjeseci pacijentica N. N. je poštom obaviještena da su joj sporne dijagnoze izbrisane. Ipak, kako kaže, i dalje osjeća strah.
Tužila bi, ali nema novca
"Čula sam da Heliant, kompjuterizirani zdravstveni sustav, ne može trajno izbrisati dijagnoze i da bi ih elektronički program ponekad mogao ponovno izbaciti. Toga se bojim. Nemam novca da sama podnesem tužbu protiv dr. Aleksandra Miljatovića, ali bih to učinila u vidu grupne tužbe."
Pacijentica također kaže da je uznemiruje pomisao da joj Heliant za nekoliko godina više neće pokazati sporne dijagnoze i da, primjerice, neće dobiti adekvatnu terapiju i njegu u starosti.
Takvo razmišljanje nije bez temelja. Medicinski djelatnici koji su željeli ostati anonimni tvrde da je psihijatar Miljatović jednoj pacijentici neopravdano dao više od trideset dijagnoza, među kojima i šifru mentalne retardacije, zbog čega joj je u ožujku ove godine zabranjeno korištenje inzulinske pumpe. Riječ je o sofisticiranom uređaju za koji su pacijenti obučeni i koji im tijekom nošenja omogućuje regulaciju šećera u krvi tijekom 24 sata.
Svi pacijenti koji su tražili brisanje spornih dijagnoza sami su otkrili nelogičnosti u svojoj medicinskoj dokumentaciji, najčešće tijekom posjeta drugim liječnicima, zbog drugih bolesti. Kad je riječ o mlađim pacijentima, oni su doznali da su evidentirane bolesti koje nemaju i od kojih se nikada nisu liječili, najčešće dok su se pokušavali zaposliti ili kad bi polagali vozačke ispite.
Tijekom istraživanja novinari BIRN-a uočili su četiri modela brisanja dijagnoza: to je učinio sam psihijatar Miljatović pod pritiskom pacijenata, ili voditeljica psihijatrijske službepo nalogu Pravne službe Doma zdravlja, ili je brisanje ravnatelj ustanove Aleksandar Stojanović osobno nalagao liječnicima, a zabilježeno je i da su voditeljice psihijatrijske službe samoinicijativno brisale dijagnoze koje su im bile sumnjive.
Skok ravnatelja Stojanovića u vlastita usta
Direktor Stojanović prvo je novinarima rekao da nikada nije naredio brisanje neutemeljenih dijagnoza i da se te one mogu brisati samo kada se formira posebna republička komisija koja će se time baviti. Kada smo mu rekli da su nam brojni pacijenti potvrdili da su im neke dijagnoze izbrisane, on je za BIRN rekao da je psihijatar Miljatović to sigurno učinio na svoju ruku, a moguće je i da to sada, bez njegovog znanja, samoinicijativno rade drugi psihijatri u ustanovi kojom rukovodi.
Međutim, kada smo direktoru Stojanoviću pokazali dokument koji dokazuje da je on osobno naredio brisanje dijagnoza za pojedine pacijente, direktor se konzultirao sa sadašnjim načelnikom Službe za mentalno zdravlje na Paliluli. Tada je naveo da je zaboravio kako je ipak naredio da se u slučaju četvero pacijenata izbrišu sporne dijagnoze, budući da su ti pacijenti to tražili preko odvjetnika kojega su angažirali.
U Službi za mentalno zdravlje DZ-a na Paliluli liječnici koji su željeli ostati anonimni kažu da brisanje dijagnoza nije jasno definirano zakonom i da je dr. Aleksandar Miljatović, po zvanju prim. mr.sc. med dr. sc., što znači da je magistar znanosti, a prethodno je radio kao voditelj Dnevne psihijatrijske bolnice KBC Zvezdara, te da brisanje dijagnoza koje je upisao mora odobriti tim stručnjaka koji je kompetentniji od njega.
Naime, ističe sugovornik, dijagnoze mogu brisati samo stručna povjerenstva sastavljena od iskusnih liječnika, psihijatara, kada je riječ o dijagnozama iz područja psihijatrije. Sugovornik BIRN-a kaže da se u cijeli proces trebalo uključiti i Ministarstvo zdravstva kako bi se formirale komisije neurologa i endokrinologa, s obzirom na to da su pacijentima, osim psihijatrijskih, neopravdano postavljane i dijagnoze iz oblasti neurologije i endokrinologije.
Na pitanje tko je stručniji od magistra Miljatovića da pacijentima briše i ispravlja psihijatrijske dijagnoze, direktor Stojanović kaže da u Domu zdravlja na Paliluli rade liječnici, profesori i asistenti psihijatrije. No, uvidom u popis psihijatara na web stranici bolnice "Dr. Milutin Ivković" vidjeli smo da u toj ustanovi nema zaposlenih doktora znanosti.
Vrh MUP-a Srbije ne daje odobrenje za istragu
Iako je prva pacijentica upravi Doma zdravlja "Dr. Milutin Ivković" u siječnju 2021. prijavila manipulaciju dijagnozama, a potom se broj prijava i zahtjeva za brisanje dijagnoza samo povećavao, problemu se nije pristupilo organizirano do travnja 2022.
Kako piše BIRN, tek kada je cijeli slučaj prijavljen policiji u veljači ove godine, Dom zdravlja Palilula se ozbiljnije zabrinuo. Izvor BIRN-a iz policije kaže da je sve prijavljeno Službi za borbu protiv organiziranog kriminala MUP-a Srbije. Međutim, policija do sada nije provela ozbiljnu istragu, navodno jer, kako kaže izvor BIRN-a, nije dobila odobrenje iz vrha MUP-a.
Cijeli slučaj ispitalo je Ministarstvo zdravstva, a kako su za BIRN rekli u tom ministarstvu, protiv dr. Aleksandra Miljatovića tek je ovih dana podnesena prekršajna prijava koja je proslijeđena Liječničkoj komori Srbije.
Očekivanja svih pacijenata koji su evidentirani s neutemeljenim psihijatrijskim dijagnozama, a s kojima je BIRN razgovarao, jesu da psihijatar Aleksandar Miljatović ostane bez licencije za rad. Ravnatelj Doma zdravlja ističe da se ne osjeća odgovornim za rad psihijatra Miljatovića, te naglašava da pacijenti trebaju tužiti liječnika, a da je tužitelj jedini koji može pokrenuti neko svojevrsno rješenje za ovaj slučaj. Ravnatelj Stojanović kaže da bi psihijatar Miljatović trebao izgubiti licenciju, ali da vjeruje kako se to neće dogoditi zbog korumpiranog sustava.
– Neće je izgubiti. Znam da su u Srbiji dvojica izgubila dozvolu u proteklih 20 godina. Da ste ovo radili u Americi, ne biste ni čuvali ovce", kaže redatelj Stojanović.
Očekuje se navala tužbi
Nakon što je slučaj prijavio policiji, kako pokazuje uvid u dokumentaciju, Aleksandar Stojanović, ravnatelj Doma zdravlja, u travnju 2022. obratio se Republičkom stručnom povjerenstvu Ministarstva zdravstva. Unatoč tome što su do tada već imali popriličan broj pacijenata koji su se žalili, na što je ravnateljica ranije izjavila da samo sud može naložiti brisanje dijagnoza, iako su neki psihijatri već brisali neke dijagnoze pacijentima uz ravnateljevo odobrenje, ravnatelj Stojanović u prijavi navodi:
"Molim Vas za upute za daljnji pravni postupak u vezi slučaja vezanog za psihijatra dr. Aleksandra Miljatovića, spec. psihijatrije, zaposlena u Domu zdravlja Palilula do 28.05.2021. Situacija je izuzetno ozbiljna i Dom zdravlja ne može sa sigurnošću utvrditi niti broj pacijenata kojima su u rubrici kroničnih dijagnoza upisane dijagnoze koje nemaju.
U navedenim slučajevima zahtjeva pacijenata (čiji se priljev tek očekuje) pitanje je može li Dom zdravlja sam formirati Povjerenstvo za interni stručni nadzor koje bi postupalo po podnesenim zahtjevima pacijenata ili je potrebno provesti izvanredni vanjski nadzor kvalitete stručnog rada. Sporne dijagnoze nisu samo iz područja psihijatrije, već i iz nadležnosti koje nisu u domeni Doma zdravlja, poput endokrinologije. Molim upute tko je nadležan za razmatranje spornih dijagnoza, kao i kako ih brisati."
Kako doznajemo, Republičko stručno povjerenstvo za mentalno zdravlje naložilo je formiranje Povjerenstva za izvanrednu provjeru kvalitete stručnog rada. Prema saznanjima BIRN-a, Povjerenstvo je imenovano 11. svibnja 2022. godine, a broji sedam članova, liječnika specijalista različitih grana medicine i informatičara kao stručne podrške u radu. Prema dokumentaciji do koje su novinari došli, ravnatelj Stojanović obavijestio je djelatnike da je povjerenstvo počelo s radom tako što je najprije od službe za informiranje zatražilo uvid u broj pacijenata koji su posjetili dr. Aleksandra Miljatovića od siječnja 2019. do siječnja 2020. godine. "Nakon što dobijemo tražene podatke, odredit će se postotak pacijenata koji će poslužiti kao uzorak."
Ukoliko ste bili pacijent dr Aleksandra Miljatovića u DZ Palilula u periodu od 2019. do 2021. godine i želite provjerite da li su u vaš zdravstveni karton upisivane lažne dijagnoze, obratite se Uredu za zaštitu prava pacijenata, Tiršova 1 ili mailom.: savetnik.pacijenata@ beograd.gov.rs, zaključno je u prvom tekstu pozvao BIRN.
Priča ide dalje, evo i nastavka
Beogradski nezavisni istraživački medijski portal nije stao na gore navedenoj velikoj priči koju je objavio jučer. Danas je ponovno izašao s većim tekstom, koji je također dio višemjesečnog rada BIRN-a, novinarke Jelena Zorić i suradnika Radmila Markovića i Alekse Tešića.
Pročitajte kako se sve odvijalo:
Više od dvije godine psihijatar Doma zdravlja Palilula dr. Aleksandar Miljatović svojim je pacijentima u elektroničke kartone upisivao brojne dijagnoze teških psihičkih i neurodegenerativnih bolesti, iako od njih nisu bolovali.
Nakon što je BIRN jučer objavio prvi dio istraživanja u kojem smo naveli da se upis dijagnoza poklopio s pokušajem kliničkog ispitivanja lijeka pimavanserin, javili su nam se brojni čitatelji s pitanjem kako je moguće da tijekom tog dugog razdoblja to nitko nije primijetio.
Isto pitanje postavili su i novinari BIRN-a - prije nekoliko mjeseci kada su krenuli u ovo opsežno istraživanje, tijekom kojeg su došli do brojnih propusta u radu na svim razinama - od Doma zdravlja, preko Ministarstva zdravstva, Agencije za lijekove i medicinske proizvode - omogućio da se ovaj skandal razvije do neslućenih razmjera i da ostane zataškan.
Do danas nije utvrđeno koliko je oboljelih dijagnosticirano - novinari BIRN-a razgovarali su s više od deset oboljelih, a zaposleni u Službi za zaštitu mentalnog zdravlja DZ Palilula kažu da strahuju da se radi o stotinama slučajeva manipulacije dijagnozama.
Psihijatar Aleksandar Miljatović nije odgovarao na poruke i pozive novinara BIRN-a da čuje njegovu stranu priče. MUP Srbije, koje posjeduje svu dokumentaciju o malverzacijama, nikada nije vodio istragu ni protiv psihijatra Aleksandra Miljatovića, ni protiv nadležnih iz Doma zdravlja Palilula. Oštećeni pacijenti prepušteni su sami sebi, upućeni su da pravdu traže osobnim tužbama, ako slučajno doznaju da je liječnik grubo zlorabio njihovu zdravstvenu knjižicu.
Kronološki prateći događaje, analizirajući stotine dokumenata i razgovarajući s brojnim izvorima i pacijentima, BIRN je složio mozaik koji daje odgovore na pitanje kolika je bila odgovornost svih u lancu odlučivanja u ovom složenom slučaju.
Velike farmaceutske tvrtke i ispitivanje lijeka
Sredinom prosinca 2018. beogradska podružnica tvrtke Worldwide Clinical Trials, koja je vodeći svjetski pružatelj usluga kliničkih istraživanja, uputila je Domu zdravlja Palilula zahtjev za odobrenje kliničke studije za lijek pimavanserin u fazi 3b, u ime sponzora, odnosno proizvođača lijeka, farmaceutske tvrtke ACADIA Pharmaceuticals Inc.
Worldwide Clinical Trials je u svom zahtjevu, u dokumentu u koji su novinari BIRN-a imali uvid, napisao da za lijek pimavanserin traže 52 tjedna ispitivanja lijeka u Domu zdravlja Palilula kod starih i odraslih s neuropsihijatrijskim simptomima, povezanim s neurodegenerativnim bolestima, piše BIRN.
U istom dokumentu WCT-a stoji da će glavni istraživač ove kliničke studije biti dr. Aleksandar Miljatović, tada stalni psihijatar u tom Domu zdravlja. U prijavi se također navodi da je antipsihotik pimavanserin odobren u SAD-u od travnja 2016. od Uprave za hranu i lijekove (FDA) za liječenje halucinacija i deluzija povezanih s psihozom kod Parkinsonove bolesti i za psihozu povezanu s demencijom. WCT u svom zahtjevu Domu zdravlja Palilula navodi da je u kliničku studiju potrebno uključiti oko 300 odraslih i starijih ispitanika.
Dodaju da je primarni cilj kliničke studije procijeniti sigurnost i podnošljivost dugotrajne terapije pimavanserinom u populaciji odraslih i starijih ispitanika s neuropsihijatrijskim simptomima povezanim s neurodegenerativnom bolešću. Iz priložene dokumentacije vidljivo je da je dr. Miljatović još u studenom 2018. svoju biografiju dostavio tvrtki WCT koja ga je imenovala glavnim istraživačem.
Dr. Miljatović od siječnja 2018. radi kao psihijatar u DZ Palilula, a prije toga je bio zaposlen u KBC Zvezdara gdje je, prema riječima kolega, dao otkaz. Prema svjedočenjima zaposlenih u Domu zdravlja Palilula, po njegovom dolasku u tu ustanovu, u Službu za mentalno zdravlje javio se veliki broj starijih pacijenata koje je dr. Miljatović već liječio u KBC Zvezdara.
Oko 600 starijih pacijenata uputio na test za demenciju
Ono što je zaposlenima u Službi za zaštitu mentalnog zdravlja DZ Palilula zapalo za oko je da je dr. Miljatović tokom 2018. oko 600 pacijenata starije životne dobi uputio na neuropsihološko testiranje kognitivnih funkcija s ciljem da se utvrdi boluju li pacijenti od demencije. Prema riječima sugovornika BIRN-a, takve testove po pravilu rade neurolozi i psiholozi, ali kako Dom zdravlja Palilula nema neurologa, testove su radili psiholozi.
Prema riječima zaposlenih u Službi za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Palilula, dr. Miljatović je na završnom sastanku krajem prosinca 2018. svojim kolegama priopćio da su oni prva zdravstvena ustanova u Srbiji koja je dobila kliničku studiju o lijeku i da će on voditi njegovo istraživanje.
Brojna pitanja njegovih kolega tada su ostala neodgovorena, a ticala su se kako mjesto za klinička studijska istraživanja, za koja i sam naziv govori da se provode unutar klinika, može, unatoč zakonskim propisima, postati Dom zdravlja. Postavilo se i pitanje što će biti s redovnim pacijentima, ako dr. Miljatović radi istraživanja tijekom radnog vremena.
Da je psihijatar Miljatović planirao kliničko ispitivanje lijeka, potvrdio je i direktor Doma zdravlja Palilula dr. Aleksandar Stojanović, koji kaže da mu je Miljatović s tim prijedlogom došao ubrzo nakon što se zaposlio u toj ustanovi.
"Nakon šest mjeseci doktor Miljatović mi je dao prijedlog, napisao je, dobro se sjećam, da odobrim jednoj farmaceutskoj kući da radi neke pretrage u Domu zdravlja. Pitao sam ga o čemu se radi, rekao je da je to nešto interno. ‘Ja sam u farmaceutskoj industriji, radim za farmaceute na nekim lijekovima da vidim neke nuspojave, kontraindikacije i to‘. Ja sam mu prvo rekao: ‘Vidi, ja ću ti potpisati ako mi navedeš farmaceutsku tvrtku. Ne želim imati problema‘. Nisam mu to odobrio. Ništa mi nije donio i počeo je raditi svoj posao, nisam znao".
Istraživanje lijeka pimavanserin čas je odobreno, čas nije
Direktor Stojanović najprije je novinarima rekao da nikada nije odobrio klinička istraživanja lijeka pimavanserin. Suočen s informacijama o dokumentaciji koja pokazuje suprotno, ravnatelj Stojanović je rekao da je ipak odobrio odluku o istraživanju, ali samo na nekoliko dana.
– Ja sam to odobrio i stopirao. Ali kada sam saznao da iza toga stoji Miljatović i kada su me pozvali iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva i rekli da on stoji iza toga, odbio sam. Jer postojao je samo lijek, a ne tko će to učiniti.
To je trebala biti studija, da dođu neki liječnici, pa da rade na pacijentima koji koriste taj lijek. Bilo je to korištenje pacijenata u svrhu znanosti – (onih) koji već uzimaju taj lijek, da se vidi kakvi su njihovi rezultati. Da vidimo liječi li taj lijek sve to.
Dali su mi to kao instituciji koja će brinuti o pacijentima, o preventivi. Kad sam nakon nekoliko dana saznao da se tu spominje Miljatović, nazvao sam ga i pitao što je to. Kaže on: ‘Pa znaš, snašao sam se, propisao sam taj lijek‘. Odmah sam mu rekao da donese taj papir i odmah sam ga poderao. Bilo mi je sumnjivo jer se on pojavljuje, da se pojavi netko drugi, drugi psihijatar ili neka druga osoba, ne bih ni reagirao."
Međutim, dokument u koji su novinari BIRN-a imali uvid, a koji se vodi pod brojem 251 u DZ na Paliluli, pokazuje da je direktor te ustanove Aleksandar Stojanović ipak znao i odobrio klinička istraživanja koja će voditi psihijatar Miljatović.
Naime, 11. siječnja 2019. direktor DZ Palilula Aleksandar Stojanović poslao je obavijest zaposlenima. U tom dokumentu stoji da će se za isti lijek provoditi čak dvije kliničke studije: "Obavještavam djelatnike Službe za mentalno zdravlje da je tijekom 2019. godine u DZ Milutin Ivković, Služba za mentalno zdravlje, provedeno kliničko istraživanje. Provest će se ACADIA- ACP-103-046 i 103-047, na čelu s dr. Aleksandrom Miljatovićem, kao glavnim istraživačem".
Etičko povjerenstvo s dr. Miljatovićem
Kliničko ispitivanje lijeka pimavanserin pod oznakom ACADIA-ACP-103-046 za neurodegenerativne bolesti istovremeno je provedeno na 104 lokacije diljem svijeta, od Amerike do istočne Europe. U Srbiji je, kako se vidi iz popisa objavljenog na internetu, istraživanje rađeno na deset mjesta, u Beogradu, Kragujevcu, Kovinu, Valjevu, Toponici, a istraživanje je uvijek rađeno u bolnicama, nikada u Domu zdravlja.
Kada je riječ o istraživanju pod oznakom ACADIA -ACP-103-047, radi se o ispitivanju pimaversina za Parkinsonovu bolest s psihozom i ta su istraživanja provedena na 135 lokacija diljem svijeta. U Srbiji je istraživanje provedeno na dvije lokacije, u Beogradu i Novom Sadu, no izostavljene su institucije u kojima je istraživanje provedeno.
Nekoliko dana nakon obavijesti koju je ravnatelj Stojanović uputio zaposlenicima, 18. siječnja 2019. sastaje se Etičko povjerenstvo te ustanove, čiji je član i dr. Miljatović. Kao treća točka dnevnog reda donesena je odluka o zahtjevu tvrtke Worldwide Clinical Trials da se u toj ustanovi provede klinička studija za lijek pimavanserin. Na tom je sastanku psihijatar Miljatović kolegama rekao da je cilj istraživanja proširiti primjenu lijeka pimavanserin koji je u Americi u upotrebi već četiri godine.
Također je naveo da će proizvođač lijeka u Europi formirati središnji laboratorij u koji će se slati uzorci. Tijekom sastanka odvjetnik Smiljanić istaknuo je kako Dom zdravlja nije registriran za klinička ispitivanja lijekova te je predložio da se prije konačne odluke Etičkog povjerenstva o tome zatraži mišljenje Ministarstva zdravstva.
Jedna od članica Povjerenstva također je rekla kako se sjeća da je prije nekoliko godina sličan zahtjev bio upućen Ministarstvu, ali da ono Domu zdravlja nije odobrilo provođenje kliničkih studija. Zaključak ovog sastanka bio je da će klinička istraživanja pričekati dok Ministarstvo zdravstva ne odgovori na njihov zahtjev.
Ministarstvo zdravstva, da li se čujemo?
Istog dana, nakon sastanka Etičkog odbora, direktor DZ Palilula Aleksandar Stojanović napisao je zahtev Ministarstvu zdravstva u kojem je, između ostalog, navedeno: djelatnost je navedena u Statutu ustanove, molimo za Vaše mišljenje: Da li Dom zdravlja ‘Milutin Ivković‘, kao ustanova primarne zdravstvene zaštite, može, prema pozitivnim propisima Republike Srbije, vršiti klinička ispitivanja navedenog lijeka uz podršku sponzora ACADIA Pharmaceuticals Inc., SAD, s kojim bi bio zaključen ugovor o sponzorstvu i otvoren devizni račun kod Narodne banke Srbije, za potrebe financiranja programa."
Ministarstvo zdravlja zaprimilo je ovaj zahtjev 28. siječnja 2019., a dva dana kasnije v. d. pomoćnice ministra Dragana Vujičić obavještava Dom zdravlja na Paliluli da Etičko povjerenstvo donosi odluku da li će lijek pimavanserin biti ispitan u toj ustanovi i poručuje da se za lijek koji nije odobren za upotrebu također obrate Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Srbije da bi im odobrila kliničko ispitivanje.
Nakon zaprimanja odgovora ministarstva, Etičko povjerenstvo DZ-a ponovno se sastaje 5. veljače 2019. godine. U zapisniku s tog sastanka stoji da je, nakon mišljenja Ministarstva zdravstva, načelno dogovoreno provođenje kliničkog ispitivanja lijeka pimavanserin u Domu zdravlja "Milutin Ivković" u Palilula. Primjetno je da nitko od članova odbora nije ni spomenuo da treba tražiti suglasnost Agencije za lijekove i medicinska sredstva Srbije.
Već sutradan, nakon sastanka, odnosno 6. veljače 2019., članovi istraživačkog tima Doma zdravlja Palilula otputovali su u Rim na dvodnevni sastanak istraživača iz brojnih zemalja, koji je održan povodom proučavanja lijeka pimavanserina. Skup je organizirala farmaceutska tvrtka ACADIA iz Kalifornije, koja je ujedno i proizvođač antipsihotika pimaversina.
Iz Doma zdravlja "Milutin Ivković" na sastanak u Rim otišli su psihijatar Aleksandar Miljatović kao voditelj istraživanja, još jedan psihijatar i psiholog. S njima su, prema saznanjima BIRN-a, na sastanku u Italiji za stolom sjedili neurolog iz Valjeva, kao i farmaceut zaposlen u tvrtki WCT iz Beograda.
Domovi zdravlja preskočili zakone
Prema zakonu, klinička ispitivanja lijeka odobrava Agencija za lijekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS). Dokumentacija do koje je došao BIRN pokazuje da je ALIMS, kada je u pitanju lijek pimavanserin, odobrio klinička istraživanja za oba protokola u listopadu 2018. godine.
No, to što je mjesto kliničkog istraživanja Dom zdravlja "Dr. Milutin Ivković", a glavni istraživač dr. Aleksandar Miljatović, odobreno je tek naknadno po zahtjevu za izmjenu i dopunu kliničkog istraživanja, i to 13. travnja. 2019. Prošlo je, dakle, samo tri meseca od trenutka kada je direktorica Doma zdravlja na Paliluli obavijestila zaposlene da će djelovanje lijeka pimavanserin biti testirano na pacijentima te ustanove.
Odluku o provođenju kliničkog ispitivanja lijeka u Domu zdravlja, Agencija za lijekove i medicinska sredstva inspekcijskim tijelima Ministarstva zdravstva obrazložila je ovlastima Etičkog povjerenstva zdravstvene ustanove "Dr. Milutin Ivković" evaluirati i odobriti tu kliničku studiju u trenutku podnošenja zahtjeva.
Inače, novinari BIRN-a razgovarali su s predstavnicima nekoliko kompanija koje se bave kliničkim istraživanjima, koji tvrde da se ispitivanja lijekova u trećoj fazi ne mogu provoditi u domovima zdravlja. S druge strane, BIRN iz izvora bliskih Agenciji za lijekove i medicinska sredstva neslužbeno doznaje da je veliki broj domova zdravlja u Srbiji uključen u klinička ispitivanja.
Kopernikanski obrat pravnika
Tvrtka Worldwide Clinical Trials poslala je sredinom travnja prijedlog ugovora Domu zdravlja "Milutin Ivković". Tada dolazi do potpunog preokreta. Pravnik Doma zdravlja na Paliluli, koji je i član Etičkog odbora i koji je nekoliko meseci ranije smatrao da se kliničko ispitivanje lijeka pimavanserin treba provesti u toj ustanovi, promijenio je mišljenje 10. svibnja 2019. godine i ukazao da je predloženi ugovor štetan za Dom zdravlja na Paliluli.
Kao razloge za to navodi da bi Dom zdravlja mogao biti izložen velikim troškovima, poput smještaja pacijenata, budući da nije jasno navedeno tko će za to osigurati novac - farmaceutska tvrtka čiji se lijek ispituje ili ustanova u kojoj se ispitivanje provodi.
U analizi prijedloga ugovora odvjetnik Smiljanić između ostalog navodi: "Bez obzira na to što je Ministarstvo zdravstva RS-a dalo mišljenje da ne postoje zakonske smetnje za sklapanje predloženog ugovora, ne mogu se složiti s ovim mišljenjem". Dalje, u nastavku analize kaže: "Statutom kao aktom o osnivanju (niti bilo kojim općim aktom) nije određeno da Dom zdravlja može provoditi kliničko ispitivanje lijekova."
Pet dana kasnije, 15. svibnja 2019., s tim se mišljenjem složila i Dragana Živković, voditeljica pravne službe DZ-a "Milutin Ivković". O tome je dopisom obavijestila tadašnjeg zamjenika ravnatelja Igora Dimitrijeva. Živković u tom dopisu, osim što ističe kako kliničko ispitivanje lijeka nije u skladu sa zakonskim propisima i ne može se provoditi u Domu zdravlja, napominje i da je prijedlog ugovora Worldwida Clinical Trials upitan jer je nejasno koliko bi Dom zdravlja bio izložen tijekom istraživanja.
Šutnja farmaceutskih tvrtki
Worldwide Clinical Trials je 23. svibnja 2019. Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Srbije podnio zahtev za zatvaranje Doma zdravlja Palilula kao mjesta kliničkog ispitivanja lijeka pimavanserin.
O toj odluci Worldwide Clinical Trials obavijestio je i Dom zdravlja Palilula dopisom koji je ta ustanova primila 6. lipnja 2019. U obavijesti o zatvaranju mjesta kliničkog ispitivanja lijekova stoji: "Tvrtka Worldwide Clinical Trials doo Beograd želi u ime sponzora kliničkog istraživanja, tvrtke ACADIA Pharmaceuticals Inc, dostaviti ovu obavijest o zatvaranju jednog mjesta kliničkog ispitivanja lijekova, nakon interne administrativne odluke vaše ustanove."
Kompanije Worldwide Clinical Trials doo Beograd i ACADIA Pharmaceuticals Inc. nisu odgovorili na pitanja BIRN-a o istraživanju lijeka pimavanserin i kako su se uopće odlučili na suradnju s Domom zdravlja Palilula.
Agencija za lijekove i medicinske proizvode do objave ovog teksta nije poslala odgovore na pitanja.
Iskusna doktorica psihijatrije za BIRN kaže da ima brojne zamjerke na rad kliničkih ispitivanja, posebno kada su u pitanju psihijatrijski pacijenti.
"Sada je veliki broj lokacija uključen u istraživanja i liječnici nemaju dovoljnu razinu znanja o mehanizmu djelovanja lijekova. Oni ne razumiju bit kliničkih istraživanja. Pacijente nije lako pronaći. Moraju vam vjerovati. Ovo je posebno važno kod psihijatrijskih bolesnika. Stoga se često uključuju pacijenti koji nisu adekvatni. Dijagnoze se lažiraju kako bi liječnici mogli ‘nabaviti‘ dovoljan broj pacijenata", kaže ovaj liječnik.
‘Nobel za medicinu onome tko pronikne dr. Miljatovića‘
Prema njezinim riječima, izmišljanjem dijagnoza neki liječnici koji sudjeluju u kliničkim ispitivanjima lijekova zapravo pokušavaju stvoriti dovoljan broj pacijenata kako bi studiju prikazali kao valjanu.
Ravnatelj Doma zdravlja "Dr. Milutin Ivković" kaže da on nije odgovoran ni za što te da su vjerojatno i njega pokušali zloupotrijebiti - iako ne navodi točno tko -. Iza svega stoji veliki novac, ističe Stojanović.
Dokumentacija pokazuje da je psihijatar Aleksandar Miljatović nastavio pacijentima davati neutemeljene dijagnoze i nakon što je Dom zdravlja Palilula zatvoren kao mjesto kliničkog istraživanja. Direktor Stojanović kaže da ne zna zašto je to učinio. "Dobit ćete Nobelovu nagradu ako saznate. Pitajte Miljatovića, a ne mene.", piše BIRN ponavljajući poziv gdje pacijenti dr. Miljatovića u periodu od 2019. do 2021. godine mogu provjeriti svoj zdravstveni karton.
S obzirom na opsežno istraživanje i temeljiti pristup BIRN-a može se vjerojatno očekivati i još neki nastavak ove velike afere i otkrivanje novoga kraka zdravstvene i političke hobotnice. Tema to svakako zaslužuje, riječ je o velikoj aferi koja se tiče same psihijatrije, ali i zdravstvenog sustava i prava pacijenata.
Afera koju je otkrio BIRN trebala bi pokrenuti i istragu srbijanskog MUP-a, kao i pravosuđa da se pomogne oštećenim građanima. To bi bilo najbolje jamstvo da se slične stvari neće ponoviti.
A zemljama u susjedstvu ovo bi mogao biti poticaj da preispitaju svoje zdravstvene sustave, da se i njima možda ne dogode ovakve teške povrede.