Veliki rentijeri možda bi trebali imati veći porez na nekretnine, ne može se sve prebacivati na male iznajmljivače

Treba razlikovati i odvojiti obiteljski smještaj od privatnih iznajmljivača rentijera. Obiteljski mali smještaj je iznajmljivanje jedne do dvije nekretnine, a privatno rentijersko iznajmljivanje odnosi se na tri i više nekretnina. Svi mi plaćamo isto, isti paušal, i u tome leži problem.

U Grčkoj je obiteljski smještaj odvojen od iznajmljivača rentijera, zna se što je obiteljski smještaj i koliko jedinica imaju, a zna se koliko ih imaju rentijeri, odnosno privatni iznajmljivači.

Rekla nam je to Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, komentirajući prijedlog iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) koji traži od države da uvede porez na iznajmljivače od 10 posto.

PAUŠALNI POREZ

U HUP-u navode da iznajmljivači plaćaju paušalni porez od 300 kuna po postelji, i to su im gotovo sva davanja, čak i ako zarade po 300.000 kuna, dok je rad pod znatno većim opterećenjem. Njihov je prijedlog da se osobni odbitak podigne na 663,61 euro ili 5000 kuna, spuštanje niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto i pomicanje granice za obračun stope poreza na dohodak od 30 posto s 3981 eura ili 30.000 kuna na 6636 eura ili 50.000 kuna porezne osnovice.

Jasno je da bi od tog prijedloga najviše koristi imali oni s velikim plaćama pa bi onima sa 6000 eura plaća samo zbog pomicanja veće porezne stope porasla za 1265 eura poreza i prireza od 15 posto. Rijetki su oni s tako visokim plaćama, a među njima su upravo najobrazovaniji i najtalentiraniji zaposlenici, poručili su iz HUP-a, uvjereni da će se takvom promjenom porezne politike u Hrvatskoj zadržati najbolji i privući strani talenti. Inače, podaci državne statistike kažu da samo 10 posto zaposlenih ima plaće veće od 1620 eura.

Gubitak prihoda poreza na dohodak, koji je prihod općina i gradova, namirio bi se porezom na dohodak od 10 posto za iznajmljivače. Neki su ekonomisti pozdravili takav prijedlog, a na društvenim su se mrežama polarizirala stajališta, s tim da mnogi vjeruju da se u obalnim dijelovima države lijepo živi od minimalnog rada i gotovo nikakvih plaćanja poreza.

U Hrvatskoj je oko 95 tisuća iznajmljivača, a 26 tisuća u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prema podacima Ministarstva turizma, u zemlji je više od 700 tisuća postelja u privatnom smještaju, a preklani je Zagreb bio grad s najviše turista, njih 634 tisuće, što je više od Rovinja, Dubrovnika ili Splita. Najviše noćenja na listi 10 gradova i općina u zemlji s najvećim turističkim prometom imao je Rovinj, i to više od 3,3 milijuna, slijede Poreč, Medulin, Umag i Dubrovnik. Split je šesti sa 1,7 milijuna, dok je Zagreb deveti s 1,3 milijuna noćenja. Ispada ipak da turističko vrhnje ne bere samo obala.

Za sve vrijede ista pravila, paušal poreza na dohodak u iznosu od 19,91 do 199,08 eura (od 150 do 1500 kuna) po postelji na godišnjoj razini plaćaju oni koji imaju najviše 20 postelja i manje od 300 tisuća kuna godišnjeg prometa, a ako premaše taj, ulaze u sustav PDV-a. Iznos paušala u tim okvirima utvrđuju svaki grad i općina za sebe, a godišnji paušalni porez na dohodak i prirez poreza na dohodak plaća se tromjesečno, bez obzira ima li iznajmljivač promet ili nema. Od ove godine Split je podigao paušale po krevetu na maksimalnih 199 eura.

NIJE TO JEDINI TROŠAK

- Što se tiče udruge poduzetnika, ja njih razumijem, porez na dohodak je velik, ali činjenično stanje je kad treba nešto dodatno platiti, svi se okreću malim iznajmljivačima. Računaju da je paušal jedini jednokratni trošak iznajmljivača, a ne računaju da su te nekretnine ljudi kupili i imaju niz troškova uz taj paušal, u te se objekte treba ulagati, neki vraćaju kredite za te nekretnine, komunalci nas svrstavaju u poslovne jedinice a ne u stambene, što mi jesmo. Razumijem HUP u njihovim frustracijama što se cijena tiče, ali ne može se na male iznajmljivače uvijek prebacivati sve, ima i drugih grana industrije – kaže nam Barbara Marković.

Ističe da zastupa mali obiteljski smještaj i ljude koji imaju jednu do dvije nekretnine, kojima od prihoda ostaje oko polovice novca nakon što plate struju, vodu, provizije platformama... Dodaje da misli da bi veliki rentijeri možda trebali imati veći porez na nekretnine jer više zarađuju i diktiraju cijenu nekretnina na tržištu, a cijene divljaju, što nije dobro ni za koga.

- Mogli biste reći da sam u sukobu interesa jer sam mali iznajmljivač kad komentiram da je besmislen prijedlog da se oporezuju mali iznajmljivači, ali imam pravo reći da je to besmisleno. Plaćamo paušale, boravišnu pristojbu, imali goste ili ne, bila sezona jaka ili slaba. Kad se radi o Splitsko-dalmatinskoj županiji, onaj tko ima sezonu od 80 dana može skakati od sreće. Dirati u to znači uništavati mali oblik kućne radinosti koji opstaje jer je u nekom privilegiranom položaju s paušalnim porezima. Trebalo bi napraviti razliku između onih koji rade milijune od malih obiteljskih iznajmljivača. Dobro je rekao Marko Primorac, ministar financija, da su paušali prihodi lokalne zajednice, a ako se to dira, onda će biti povika na gradove, općine i županije – rekao nam je prof. dr. Drago Jakovčević.

DIGLI SU MARŽE

Na našu konstataciju da je cijela priča s većim porezima iznajmljivačima krenula od HUP-a, koji traži od države da spusti porez na dohodak kako bi podigli plaće, osobito malobrojnom bolje plaćenom mladom i obrazovanom kadru, prof. dr. Jakovčević kaže da HUP neće reći zašto su neki njihovi članovi podigli cijene u većoj mjeri nego što su im narasli inputi i troškovi, a nisu povećali plaće, nego maržu i imaju profite. Na to kažemo prof. dr. Jakovčeviću da u HUP-u navode da su povećali plaće, i to više od stope inflacije.

- Povećali su plaće tako da će svi zajedno jesti sarme, ali će neki jesti kupus, a neki meso. Oni su povećali plaće onima koji jedu meso, upravi i odabranima. Zato se zalažem za oporezivanje ekstraprofita, a to znači da bih oporezivao one koji su podigli cijene više od naraslih troškova, ili ako su zadržali cijene kada je država spustila PDV – veli prof. dr. Drago Jakovčević.