Parlamentarna skupština Vijeća Europe u četvrtak je pozvala na osnivanje „ad hoc međunarodnog kaznenog suda“ kako bi se sudilo „počiniteljima zločina u agresiji nad Ukrajinom“ koju je prije dva mjeseca napala Rusija.
Skupština tog tijela sa sjedištem u Strasbourgu priopćenjem je pozvala 46 „država članica i promatrača Organizacije“ da „hitno uspostave“ takav sud s „mandatom za istraživanje i kazneni progon“ za zločine agresije „koje su navodno počinili politički i vojni čelnici Ruske Federacije".
Sud bi trebao „primjenjivati definiciju ratnog zločina“ određenu međunarodnim pravom te bi sjedište trebao imati u Strasbourgu zbog „sinergije postojanja uz Europski sud za ljudska prava (ECHR)“, pravosudni dio Vijeća Europe, smatra skupština tog tijela.
Vijeće će ovaj tjedan održati proljetno zasjedanje posvećeno „posljedicama agresije Rusije na Ukrajinu“.
Predloženi sud trebao bi imati ovlasti izdavati „međunarodne tjeralice bez ograničenja imunitetom“ država ili čelnika, poručila je skupština, „užasnuta“ ratom u Ukrajini i zgrožena informacijama o „zločinima nad civilima“.
„U jednoglasno usvojenoj rezoluciji“ skupština je također izrazila „zaprepaštenost brojnim izvješćima o korištenju silovanja i mučenja kao ratnog oružja“, praksama koje su „prema međunarodnom kaznenom pravu prepoznate kao ratni zločini“.
Od isključenja Rusije iz Vijeća Europe 16. ožujka ono ima 46 članica. Parlamentarna skupština ima 306 članova iz nacionalnih parlamenata. Okuplja se četiri puta godišnje u okviru plenarne jednotjedne sjednice u Strasbourgu.
Ukrajinska državna tužiteljica u četvrtak je objavila da je podignuta optužnica protiv desetero ruskih vojnika zbog zločina u ukrajinskom gradu Buči.
Inače, ukrajinski istražitelji identificirali su "više od 8000" mogućih ratnih zločina od početka ruske invazije u veljači, rekla je u četvrtak glavna ukrajinska tužiteljica Irina Venediktova.
"Sada imamo više od 8000 slučajeva", rekla je Venediktova u razgovoru za Deutsche Welle.
"Riječ je zapravo o 8600 slučajeva koji se odnose strogo na ratne zločine i više od 4000 slučajeva koji su povezani s ratnim zločinima", precizirala je.
Mogući zločini uključuju "ubojstva civila, bombardiranje civilne infrastrukture, mučenja" i "seksualne zločine" na "okupiranim područjima Ukrajine", rekla je.
Tužitelji istražuju i "korištenje zabranjenog oružja", dodala je.
Rekla je da je u istragu uključeno više od 8000 ljudi.
"Uspostavili smo zajednički istražiteljski tim na platformi Eurojusta. Četrnaest država otvorilo je vlastite kaznene dosjee u vezi s agresijom Ruske Federacije", naglasila je.
Istražitelji ne mogu obići više područja na istoku zemlje kao što su Mariupolj, Donjeck i Luhansk. "Nemamo pristup tim područjima, ali možemo raditi svoj posao", rekla je.
"Možemo ispitati osobe koje su evakuirane s tih teritorija", rekla je.