Volontiranje je pohvalno, ali u pandemiji postoje pravila kojih se dobročinitelji moraju držati

Iz Volonterskog centra Dubrovnik poručuju kako ih raduje činjenica da u cijeloj Europi raste solidarnost, broj građanskih inicijativa i građana koji se uključuju u pomoć i podršku ranjivim skupinama, ali upozoravaju da kod pandemije ne vrijedi izreka “Dobro je činiti dobro”, nego: “Samo odgovorno, sigurno, pametno i s postojećim sustavom uvezano je dobro i prihvatljivo činiti dobro.”

Kao pozitivan primjer navode navijačku skipinu Torcida koja se putem križnog stožera Splita, a ne samostalno, stavila na raspolaganje i koordinirano pomogla u preseljenju bolnice Križine.

Podsjećaju na Zakon o volontiranju koji u čl. 32. kaže: "Organizator volontiranja je obvezan volonterku ili volontera osigurati od profesionalne bolesti i posljedica nesreće za vrijeme volontiranja u slučaju:
– volontiranja u uvjetima opasnim za život i zdravlje volonterke ili volontera;
– kad je tako ugovoreno".

Kršenje ove mjere povlači za sobom kaznu od 5.000 do 25.000 kuna za organizatora volontiranja koji ovo ne poštuje. Volontiranje povezano s povećanim rizicima za zdravlje i sigurnost nije dozvoljeno maloljetnim osobama.

"Upravo zato što u izvanrednim situacijama vladaju izvanredne okolnosti, postoji sustav (od Nacionalnog stožera civilne zaštite do JRS I JLS i njihovih stožera te organizacija poput HCK i HGSS koja je već stavljena u stanje pripravnosti kao i ostalih koje su posebno kapacitirane i imaju znanja i resursa) za pametno i odgovorno uključivanje svih onih koji imaju kapaciteta i žele i mogu pomoći onima kojima je potrebno pa tako i volontera.

U Dubrovniku, npr. Gradsko društvo Crvenog križa osim što je dio mreže koja je uspostavila i stručnu educiranu telefonsku podršku osobama u samoizolaciji aktiviralo je i preko 25 svojih educiranih volontera koji su i provjereni - da nisu kažnjavani, i educirani te adekvatno zaštićeni da na pametan i siguran način, ako treba, dostave hranu i/ili lijekove onima kojima je potrebno.

Ako ste volonter i želite biti na raspolaganju za eventualnu pomoć, javite se e-mailom organizaciji u kojoj svakako već volontirate, ako ste žitelj zgrade javite se mobitelom vašem predstavniku stanara koji bi trebao dobiti upute od civilnog stožera DNŽ o postupanju, ali nemojte se uključivati u bilo kakve spontane inicijative ako niste sigurni da su svi uvjeti predostožnosti ispunjeni. Nažalost, svjedoci smo i prijevara i nerazumnog ponašanja pa apeliramo još jednom, sve što nije on-line volontiranje neka se uveže u postojeći sistem koji nije tu bez razloga. Ako bude još veće potrebe za volonterima, sigurno će biti poziva u medijima", upozoravaju iz Volonterskog centra Dubrovnik.

Nadalje, "ako ste organizator volontiranja, pripremite podatke o tome kakvom ljudskom podrškom raspolažete (broj volontera – posebno onih za koje već imate izvadak iz kaznene evidencije) imate li u timu nekoga sa posebno korisnim znanjima (prva pomoć, krizno upravljanje, psiholog, socijalni radnik, dobrovoljni vatrogasac itd…) te imate li vozila i/ili neku opremu koja bi mogla biti od koristi (netko možda ima zaštitne opreme i sl.) i javite nam se na ured.vcd@gmail.com pa ćemo vas povezati dalje sa sustavom. Isto vrijedi i za poslovni sektor koji bi mogao staviti svoje kapacitete na raspolaganje".

Prenose i preporuke Hrvatskog centra za razvoj volonterstva:
1. Najvažnija mjera koju ljudi pojedinačno mogu poduzeti je društvena distanca i samoizolacija. Ako želite volontirati, najvažnije je da budete odgovorni prema sebi i drugima, da ste zdravi i da ne spadate u rizičnu skupinu (osobe starije od 65 godina, kronični bolesnici, onkološki bolesnici, osobe s kardiovaskularnim i respiratornim poteškoćama).

2. Sve aktivnosti treba poduzimati u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ili Stožera civilne zaštite RH.

3. Svatko tko organizira volonterske aktivnosti, bilo u formalnom ili neformalnom obliku, treba biti svjestan odgovornosti za sigurnost svih uključenih, kako volontera tako i korisnika. Organizator je dužan upoznati volontere s mogućim rizicima.

4. Volontiranje je dobrovoljna aktivnost svakog pojedinca, odluka koju svatko donosi za sebe, i koja jedino tako može snažno doprinijeti kvaliteti ljudskih veza i našem društvenom kapitalu. Prema Zakonu o volonterstvu samostalnu odluku o volonterskom angažmanu mogu donijeti sve punoljetne osobe. Osobe od 15 do 18 godina trebaju pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika. Mlađi od 15 godina volontiraju u organiziranim oblicima s ciljem odgoja i obrazovanja za volontiranje.

5. Iskreno se nadamo da će lokalne samouprave pronaći način uspostavljanja organiziranih službi pomoći i podrške u suradnji s organizacijama civilnog društva, a koje će na odgovoran način uključivati volontere i smanjiti rizike.

6. U ovim okolnostima najbolji oblik pomoći je pomoć poznatim i bliskim osobama, obitelji i susjedima. U trenutcima ograničenih socijalnih kontakata, razmislite o tome da kontakte s bliskim ljudima održavate telefonom i da im na taj način pružite socijalnu podršku kroz razgovor.

7. Facebook i druge neformalne grupe okupljaju ljude koji žele pomoći drugima, ali teže dopiru do onih kojima je pomoć potrebna, zato je korisno da prije svega spremnost na volontiranje iskažete lokalnim stožerima civilne zaštite ili nekoj od organizacija koje su već uključene u pomoć i podršku u vašoj zajednici (najčešće se radi o društvima Crvenog Križa, volonterskim centrima i sl.).

8. Osim podrške u nabavci životnih potrepština, važno bi bilo osigurati i psihološku podršku za sugrađane. Ovo je jedna od aktivnosti koja također može biti organizirana na razini lokalne samouprave, a u koju se mogu uključiti volonteri stručni za ovu vrstu podrške.

9. Hrvatski centar za razvoj volonterstva i volonterski centri mogu poslužiti kao dobar resurs u podršci kvalitetnom organiziranju volontera, povezivanju sa sustavom i poduzimanju najboljih strategija za smanjenje svih vrsta rizika.