Zadužen za ruske oligarhe u Hrvatskoj: Može li im se oduzeti imovina?

Dubrovčanina Frana Matušića, državnog tajnika za političke poslove Ministarstva vanjskih i europskih poslova u jeku ukrajinske krize dopala je zadaća kakvoj se teško mogao nadati. Sredinom ožujka imenovan je na čelo stalne skupine koja primjenjuje mjere ograničavanja, odnosno sankcija ruskim tvrtkama i oligarsima u Hrvatskoj, a o aktivnostima tog tijela progovorio je za Dubrovački:

Kako ste se kao akademski glazbenik snašli u svijetu financija i EU zakonodavstva? Postupci blokade vlasništva nisu nimalo jednostavni, a uključuju i niz institucija, MUP tako nadzire vozni park, Lučke kapetanije plovila, Burza dionica magnata...

Stalna skupina za praćenje i provedbu međunarodnih mjera ograničavanja u svom sastavu ima predstavnike svih ministarstava i tijela s javnim ovlastima koji su dužni primijeniti sankcije a sukladno Zakonu o međunarodnim mjerama ograničavanja. U skladu s tim, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koordinira radom Stalne skupine, a s obzirom da sam ja imenovan u Stalnu skupinu automatski sam postao koordinator skupine. Dakle, nije mi potrebno neko posebno znanje o financijama jer o tome brinu predstavnici Ministarstva financija. Što se pak tiče poznavanja EU zakonodavstva, tu imam ogromno iskustvo s obzirom da sam u tri mandata bio zastupnik u Hrvatskom saboru. Što se tiče glazbe, ona nažalost ne može pomoći u radu Stalne skupine, ali pomaže da navečer u san ne nosim svakodnevne izazove s kojima se Skupina suočava.

Državni tajnik Frano Matušić zadužen je za sankcije ruskim oligarsima

Cropix

Dokle se stiglo s popisivanjem imovine oligarha? Kakva je 'imovinska kartica' ruskih magnata u Hrvatskoj, dominiraju li nekretnine, proizvodni pogoni ili nešto treće?

Što se tiče same imovine, nažalost zbog zakona koji se odnose na zaštitu i tajnost podataka, ne možemo govoriti o konkretnim slučajevima niti o konkretnoj imovini. Ono što možemo reći je da se sva imovina koja se zamrzne u procesu rada određenih ministarstava objavljuje u Zbirci podatka koja se vodi pri MVEP-u, a u kojoj je precizno navedeno o kojoj je imovini riječ. Samo onim tijelima, kojima je to dostupno sukladno zakonima o zaštiti i tajnosti podataka, može se dozvoliti pristup tim informacijama, tako da u tom smislu vam ne mogu dati konkretan odgovor. Ono što mogu reći je da je identificiran dovoljan broj nekretnina, pokretnina i pravnih osoba, i u tom kontekstu najbitnije da sva tijela koja su dužna provoditi mjere ograničavanja, svakodnevno rade na tome i da smo postigli već određene rezultate.

Na crnoj listi oligarha u EU nalazi se oko 700 pravnih i fizičkih osoba, a u Hrvatskoj ih je pak najmanje 80, kažu neslužbeni podaci Ministarstva financija. U kojim su sektorima najprisutniji?

Špekulacija je da se njih najmanje 80 nalazi u Hrvatskoj, međutim konkretni podaci govore da je riječ ipak o manjem broju oligarha i onih koji su na listi sankcija. Jedan dio je i pravnih osoba, tako da u tom smislu nije riječ o tako velikom broju, ali s obzirom da se sankcijska lista gotovo svakodnevno dopunjava (sada ide već 5. paket dopuna sankcijske liste s imenima fizičkih osoba i entiteta), onda je teško reći zapravo na kojem će broju završiti. Iako je taj broj u ovom trenutku veći nego što ste Vi naveli, odnosno nije riječ o 700 fizičkih i pravnih osoba, nego brojka prelazi 900. Što se tiče prisutnosti po sektorima, na taj dio nažalost ne mogu odgovoriti, ponovno se pozivajući na zakone o zaštiti i tajnosti podataka.

Jahte ruskih oligarha pod posebnom su prismotrom

AFP

Na meti sankcija su i nekretnine ruskih bogataša, od Kvarnera do Dubrovnika. Mogu li se i kako one fizički zaplijeniti i po kojem pravnom uporištu?

Ne mogu se zaplijeniti, jer ovdje nije riječ o zaplijeni ili oduzimanju imovine, već se određena imovina zamrzava i zabranjuje se raspolaganje njome. To je ono što se i radi trenutno, sukladno Uredbi Europske unije, koja je direktno primjenjiva u svim zemljama članicama. Upravo ta Uredba je glavno pravno uporište i jasno sankcionira osobe koje se mogu povezati s ruskom agresijom na Ukrajinu.

Zbog agresije na Ukrajinu Hrvatska će blokirati šest ruskih jahti i sedam tvrtki, objavili su sredinom ožujka iz Jutarnjeg lista, navodeći da su već blokirana tri broda povezana s pravnim ili fizičkim osobama koje su se našle na europskoj listi sankcioniranih. Ima li još blokada, je li teško dokazati da su jahte vlasništvo oligarha?

Ponovo moram istaknuti da nažalost ne mogu govoriti o konkretnim brojevima i ostalim podacima, ali mogu reći da je istina da je u nekim slučajevima teško dokazati vlasništvo osobe na listi nad određenim pokretninama, kao npr. jahtama. Koristimo se raznim saznanjima, s obzirom da u Stalnoj skupini sudjeluju razna tijela, te djelujemo u skladu sa zakonima i nastojimo povezati predmetne pokretnine sa osobama koje su na sankcijskoj listi. Ograničenja raspolaganja imovinom događaju se svakodnevno, no najvažnije je spriječiti osobe s liste od ostvarivanja bilo kakve imovinske koristi od te imovine, sukladno Uredbi EU, smjernicama Europske komisije te Zakonu o međunarodnim mjerama ograničavanja. Onog trena kada te osobe budu maknute sa sankcijske liste, ta imovina i raspolaganje istom bit će im vraćeno.

Postoji li opasnost da će oligarsi na udaru sankcija zemlji koja im zamrzne imovinu na neki način uzvratiti? Kako bi to uopće mogli izvesti? Putin najavljuje naplatu plina u rubljima, istina ne još u travnju, ali...

Teško da će oligarsi moći uzvratiti na bilo koji način, niti je to u njihovom interesu niti to očekujemo. Ono što je vidljivo, sam ruski predsjednik i Ruska Federacija mogu ići s nekim protumjerama, a neke već i provode, kao npr. ova koju ste spomenuli, plaćanje plina u ruskoj valuti. To naravno nije prihvatljivo državama koje imaju s njima ugovore, jer u ugovoru stoji plaćanje u eurima ili dolarima, tako da nam ostaje jedino pratiti koji će biti konačan ishod i posljedice takve odluke.

Viktor Vekselberg zasad je izuzet iz sankcija EU

Valeriy Melnikov

Među prvim blokiranim tvrtkama je bila Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja iz Slavonskog Broda koja zapošljava domaću radnu snagu. Hoće li i kako država pomoći radnicima koji su se, ne svojom krivicom, našli na udaru međunarodnih sankcija?

Naglasio bih ovdje da intencija sankcija nije zatvaranje kompanija, nego ono što sam već naveo, sprečavanje da se njihov vlasnik okoristi gospodarskim resursima, a s ciljem onemogućavanja financiranja rata u Ukrajini. Što se tiče tvrtke Đuro Đaković TEP, država je tvrtki već pomogla na način da su nadležna ministarstva blokirala sve poveznice prema ruskim vlasnicima i onog trena kada su one zapriječene, tvrtka može nastaviti s normalnim poslovanjem, odnosno isplatom plaća, radom na tržištu, gospodarskim aktivnostima, kao i ispunjavanjem svih obveza koje su dužni ispunjavati prema trećim osobama, a koje ne smiju biti povezane s osobama na sankcijskoj listi.

U Gradu je od 'stacioniranih' ruskih oligarha najpoznatiji Viktor Vekselberg, vlasnik restorana 360° koji je pridonio ugledu destinacije. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako gradske vlasti neće sankcionirati dubrovačke Ruse dok Vlada ne odredi smjernice. No, to je bilo prije osnivanja Radne skupine koju predvodite.

Gradovi i općine nemaju nikakve ovlasti u sankcioniranju već državna tijela, prije svega ministarstva, kao i tijela s javnim ovlastima, a oni su svi članovi Stalne skupine. Što se tiče Viktora Vekselberga, on u ovom trenutku nije na sankcijskoj listi EU, no znamo da je na listi SAD-a. U ovom trenutku ne želim špekulirati hoće li se pojaviti na listi EU, no u slučaju da do toga dođe, sva državna tijela koja imaju instrumente za provedbu sankcija i dužna su ih provoditi, napravit će svoj dio posla, bez obzira o kojoj osobi je riječ.