Zapanjujući rezultati novog istraživanja: većina onih koji prebole Covid-19 imat će antitijela i do dvije godine, ali neki ih neće razviti uopće, evo i zašto

Novo istraživanje britanskih znanstvenika pokazalo je da će antitijela nakon zaraze koronavirusom trajati od godinu i pol do dvije. Međutim, to se ne odnosi na sve koji su preboljeli, jer kako je istraživanje pokazalo kod 24 posto ljudi antitijela se nakon zaraze nisu zadržala.

Odgovor na pitanje koliko traju i kako uopće  izgleda odgovor antitijela nakon preležane bolesti dat će nam informacije o tome kako možemo smanjiti rizik od ponovne infekcije. Na to pitanje odgovor je dalo jedno istraživanje provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu na 7.256 ispitanika koji su bili pozitivni na virus u periodu od travnja 2020. do lipnja 2021. godine.

Tim ispitivanjem pokazalo se da 24 posto testiranih nije razvilo antitijela, a da će oni kod kojih su se razvila prosječno trajati, vjerojatno, od godinu i šest mjeseci do dvije godine, dok će od teške infekcije onoga tko je preležao virus štititi i nekoliko godina. Autori istraživanja naveli su da procjene do kojih su došli na osnovi rezultata koji su odbili mogu poslužiti za planiranje strategije pojačavanja cijepljenja, piše Nature.

Naime, do lipnja 2021. godine u svijetu je prijavljeno 170 milijuna slučajeva s teškim oblikom zaraze i preko 3 milijuna slučajeva koji su od nje preminuli.

Ono što se pokazalo jest da je u prvim mjesecima nakon infekcije njezino ponavljanje neuobičajeno, a to trajanje imuniteta daje važne podatke o tome kako bi politika vakcinacije u budućnosti trebala izgledati.

Kako se razvijaju antitijela?

Antitijela se obično formiraju od prvog do trećeg tjedna, a potpuno se razvijaju, odnosno dostižu svoj vrhunac za četiri do pet tjedana. Međutim, postoje i one osobe kod kojih se ne razvijaju antitijela, što je češća pojava nakon bolesti s blagim simptomima, nego nakon one s težim, kao i kod asimptomatskih pacijenata nasuprot simptomatskim. O drugim faktorima koji su ovdje značajni ne postoje pouzdani podaci.

U slučaju ovog istraživanja, starost sudionika je bila između 34 i 59 godina, a 53 posto ispitanika činile su žene.

Tri moguća ponašanja antitijela nakon infekcije

Svi varirani parametri u okviru uzorka dali su odgovor da postoje tri moguća ponašanja nakon infekcije:

1) Klasična pojava antitijela

2) Moguća ponovna infekcija

3) Seronegativna, odnosno neformirana antitijela

Prva mogućnost javila se kod 65 posto ispitanih. Tu su sudionici pokazali odgovore s porastom antitijela tijekom četiri do pet tjedana nakon prvog pozitivnog PCR uzorka, nakon čega je uslijedilo opadanje istih.

Druga mogućnost, tj. ona kod koje je moguća ponovna infekcija, također je imala porast razine antitijela, s tim što je ona kod njih najviše rasla u vrijeme dok su bili pozitivni, a onda je počela opadati. Prema navodima autora studije, to bi moglo značiti da se ovakva slika javlja kod pacijenata kod kojih je infekcija otkrivena kasno ili pak može predstavljati ponovnu infekciju s neotkrivenom prvom infekcijom.

Posljednja, treća mogućnost, koja se javila kod 24 posto ispitanih slučajeva, označava one kod kojih se antitijela nisu razvila, kod njih su se ona jedva povećala.

Ovo istraživanje dalo je bitne podatke na osnovi kojih se mogu planirati dodatne 'booster' doze, a nesumnjivo je pokazalo i da će se osobe koje se oslanjaju samo na imunitet stečen nakon infekcije ponovo zaraziti.

I posljednji, i nikako manje važan, jest podatak da 24 posto osoba uopće i ne razvije antitijela, a to je veliki broj ljudi koji su odmah nakon preboljenja opet podložni zarazi. Sve zajedno nesumnjivo upućuje na to da cjepivo treba biti izbor i onih koji su već preležali virus.

Profesor Kamenov: Prirodni imunitet nas može dugo štititi

Profesor Borislav Kamenov rekao je da kod onih ljudi koji imaju dobar imuni odgovor, i zaštita duže traje, bilo da je u pitanju prirodna ili umjetna, prenosi Slobodna Dalmacija.

- Kada je bio SARS prije mnogo godina, tada se govorilo da će zaštita trajati kraće, međutim, kad se pojavio Covid-19, ima onih znanstvenika koji su proveli studiju s ljudima koji su tada bolovali, i pokazalo se da i poslije toliko vremena oni i dalje imaju imunitet. To je neočekivano, ali taj imunitet imaju ljudi koji su prirodno preboljeli i on traje 19 godina - objašnjava profesor Kamenov.

Kada govorimo o prirodnom imunitetu, on ističe da presudnu ulogu ima vitamin D, koji ubija virus kad uđe u organizam. Dakle, za svako razvijanje zaštite, bilo prirodne ili umjetne, važan je dobar imunološki odgovor. Kod onih ljudi koji nisu razvili nikakav odgovor, kako profesor objašnjava, to se dogodilo zbog lošeg odgovora organizma.

- Prirodni imunitet je odlučujući, i jako je važno da se on nadograđuje i da se radi na njemu. Prirodni imunitet je vrlo moćan, ali mi ga zanemarujemo. Kada neko ima težu kliničku sliku, on uključuje mehanizme staničnog imuniteta, i u toj borbi stvara jaku zaštitu, koja moguće traje duže. Mi obično mislimo da je imunitet samo stvaranje antitijela, ali nije tako, to je samo dio odgovora. Antitijela blokiraju ulazak virusa, neutraliziraju ih, ali čak i kada se to dogodi nespecifični imunitet se mora usključiti da bi odradio najveći posao. S druge strane, ako imamo one koji nisu razvili antitijela, definitivno govorimo o lošem imunitetu. Dakle, zaključak na studiju bi bio, da, moguće je da prirodno stečeni imunitet dugo štiti, a opet da ponovimo, koliko će to dugo trajati ovisi o stanju organizma, odnosno o imunološkom odgovoru- zaključuje profesor Kamenov, prenosi Slobodna Dalmacija.