U slučaju da se Vladimir Putin ipak odluči na vojnu invaziju Ukrajine, NATO sigurno neće krenuti u otvoreni obračun s Rusijom i poslati svoje vojnike u tu zemlju. Jasno je to iz svih poteza i izjava predstavnika NATO-a, ali i čelnih ljudi ključnih članica, piše Jutarnji list.
"Spremni smo nametnuti sankcije i, naravno, razmišljamo i o povećanju raspoređenih vojnika NATO-a u istočnom dijelu saveza", poručio je prije nekoliko dana glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i jasno naznačio što će u tom slučaju učiniti.
"Smatram kako vojnog sukoba neće biti, ali ako do toga i dođe, NATO sigurno neće vojno intervenirati u Ukrajini. Prije svega jer Ukrajina nije članica Saveza te nema razloga za aktiviranjem članka 5 zbog napada na jednu od članica. Nadalje, s angažiranjem NATO snaga konsenzusom bi se morale složiti sve članice, a to je u ovom trenutku gotovo nezamislivo", ističe vojni analitičar Robert Barić.
Stavovi i interesi
U ovom trenutku ne postoji dogovor među velikim članicama saveza oko jedinstvenog angažmana protiv Rusije. SAD i Velika Britanija zagovaraju oštar pristup prema Rusiji i naoružavaju Ukrajinu, a Francuska i Njemačka su za blažu varijantu i razgovor s Putinom. Dapače, njemački kancelar Olaf Scholz odbio je prije nekoliko dana otići u Washington na razgovor s američkim predsjednikom, a Njemačka je službeno objavila da neće slati oružje Ukrajini nego će ju opskrbiti terenskom bolnicom.
Geopolitički analitičar Vlatko Cvrtila smatra kako postoje šanse za diplomatskim rješenjem i deeskalacijom situacije.
"Putin je postavio ultimatume koji su za NATO neprihvatljivi. Prije svega oko pismenog jamstva NATO-a da Ukrajina nikad neće ući u taj Savez. No, primjerice, već i obećanje da Ukrajina u recimo sljedećih 10 godina neće postati članica zasigurno bi smirilo situaciju", smatra Cvrtila. Hrvatska kao članica NATO-a i EU zasad šuti i ne iznosi svoje stavove, ne opredjeljuje se ni za SAD, ni za Njemačku.
"Poznata je ona izjava Vlatka Mačeka: Kad se veliki tuku, mali su po stolom." Hrvatska politika u ovom trenutku šuti i to je dobro. No, Hrvatska je dio Europe i čini mi se kako je bliža stavovima Njemačke i Francuske negoli SAD-u i V. Britaniji", naglašava Cvrtila.
Prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva vanjskih poslova, Hrvatska podržava stav da svaka država, pa tako i Ukrajina, ima suvereno pravo odabrati želi li biti članica NATO-a ili ne, ali s druge strane treba razgovarati i s Moskvom oko njenih stavova i interesa. O situaciji u Ukrajini u Hrvatskoj se dosad izjasnio samo predsjednik Zoran Milanović. On je prije mjesec dana kritizirajući posjet premijera Plenkovića Ukrajini jasno poručio: "Hrvatski vojnici tamo neće ići".
I dok pojedine članice Saveza najavljuju slanje aviona i brodova kao pomoć istočnim saveznicama, u Ministarstvu obrane saznajemo kako prema Hrvatskoj u ovom trenutku nisu pristigli zahtjevi za bilo kakvim sudjelovanjem u pomoći saveznicima.
U sklopu operacije ojačane prednje prisutnosti NATO-a Danska šalje fregatu u Baltičko more te četiri aviona F-16 u Litvu. Španjolska šalje brodove koji će se priključiti pomorskim snagama NATO-a te razmatra slanje borbenih aviona u Bugarsku. Francuska je izrazila spremnost da pošalje borbene avione u Rumunjsku koji će biti pod zapovjedništvom NATO-a.
Nizozemska šalje brod i kopnene snage koje će biti u sastavu pripremnosti za "snage reakcije", a u travnju će poslati dva aviona F-35 u Bugarsku. Hrvatska u sklopu prednje prisutnosti u ovom trenutku ima 80 vojnika u Poljskoj koji se nalaze nedaleko od rusko-bjeloruske granice.
NATO je u tom području ojačao svoje snage u cilju jačanja obrane saveza na najistočnijim točkama svojeg strateškog interesa prema ruskoj sferi utjecaja, i to kroz uvježbavanje interoperabilnosti i spremnosti za kolektivnu obranu. Prema najavama, u sklopu iste operacije Hrvatska je već uvježbala 100 vojnika za odlazak prema ruskoj granici u Litvi te se još očekuje politička odluka o tome.
Paket pomoći
U slučaju da dođe do ratnog sukoba, prema mišljenju Roberta Barića, Hrvatska bi NATO-u na raspolaganje mogla staviti između 1000 i 1500 vojnika koji bi se mogli uklopiti u vojni sastav neke od većih vojnih nacija u sklopu pomoći nekoj od istočnih članica Saveza.
Glavni tajnik NATO-a je još ranije pojasnio kako pojačana prednja prisutnost u istočnom dijelu Saveza nije zamišljena da izazove, nego spriječi sukob. I dok NATO ojačava svoje istočne saveznike, SAD, V. Britanija i Češka u Ukrajinu šalju naoružanje i streljivo. Samo je SAD u Kijev poslao prvi paket pomoći vrijednost 200 milijuna dolara. No, naši sugovornici tvrde kako je to zapravo zanemarivo.
"To je kikiriki. To jednostavno neće pomoći Ukrajincima da se obrane od ruske invazije", smatra Barić.
Osim na istoku, Rusi i zapadni saveznici odmjeravaju i snage na Mediteranu. U taj prostor dolazi ruska raketna krstarica i raketni razarač, u sirijskoj luci je nekoliko ruskih brodova, a Mediteranom plove barem tri moderne ruske podmornice.
Istovremeno u Mediteran na vojnu vježbu dolazi američki nosač Truman s pratećim brodovljem Truman. Netom iza te vježbe i Francuska planira vojnu vježbu s čak tri nosača aviona. Robert Barić ističe kako je tu riječ o odmjeravanju mišića.