Najljepša zanimacija za ljeto je zbrajanje turista, noćenja i eura, kako u Vladi, tako i u kućama i stanovima onih koji ovih vrućih dana dočekuju i ispraćaju goste.
Iz Ministarstva turizma kažu da smo sada na 95 posto turističkog prometa iz 2019. i da ćemo u rujnu nadmašiti 28 milijardi kuna vrijednosti fiskaliziranih računa iz 2019. godine, piše Slobodna Dalmacija.
Ti su se fiskalizirani računi nametnuli kao neko mjerilo od izbijanja pandemije, a nitko ne govori da se iz računa ne vidi tko je građanin, a tko turist. I iz Hrvatske narodne banke (HNB) prognoziraju da ćemo ove godine uprihoditi oko sedam posto više ili 800 milijuna eura više nego u 2019. i da bi ovogodišnji prihodi od turizma mogli dosegnuti 11,3 milijardi eura.
Koliko u tim povećanim prihodima i vrijednostima fiskaliziranih računa imaju svoj utjecaj inflacija i poskupljenja, zašto smo toliko fokusirani na zbrajanje eura i što rezultat tih matematičkih operacija znači za proračun i za obične građane, pitali smo dvojicu ekonomista.
Dr. Damir Novotny kaže da je jedino egzaktno u tim podacima koji se navode dolasci i noćenja, a sve je drugo procjena. Ističe da se dobar dio turističke potrošnje odvija u sivoj ekonomiji, a da su multiplikacijski učinci tih velikih brojki na ukupnu ekonomsku aktivnost nejasni, a ono što je jasno su golemi troškovi turizma za lokalne zajednice. Dr. Petar Vušković navodi da sada imamo dobar turistički rezultat, ali da još uvijek ne možemo reći da smo ostvarili rekordnu turističku godinu. Smatra da možemo odahnuti jer dok god rastu osobna i turistička potrošnja, nema mjesta ekonomskoj krizi.
Kontinentalni turizam pomaže
- Ako sada pogledamo intenzitet turističke potražnje, vrlo je izgledno da ćemo dosegnuti očekivani cilj od 20 milijuna gostiju, 100 milijuna noćenja te prihod od 12 milijardi eura.
Uistinu se čini da smo fokusirani na zbrajanje eura jer bi se Hrvatska s rekordnim rezultatom mogla potvrditi kao mediteranski prvak, ali i prvak u Europi ako gledamo udio prihoda od turizma u BDP-u.
Nitko neće zaraditi od turizma kao mi. Ono će biti garant stabilnosti nacionalnoj blagajni. Novi ministar financija može zadovoljno trljati ruke – kaže dr. Vušković.
Naglašava da je pozitivno što raste kontinentalni turizam kojim možemo produljiti i “podebljati” turističku sezonu, a pogotovo domaću potražnju koja je od izuzetne važnosti.
- Upravo nas je pandemija naučila da je dobro ovisiti o domaćoj potražnji, u koju ubrajam i onu iz regije. Ona je spašavala turizam u 2020. godini, kada su strani gosti zakazali.
Rast turističke potrošnje nažalost sa sobom nosi rast i inflacije. To je danak koji plaćamo dobroj turističkoj sezoni, pogotovo građani na obali. Ukupan prihod fiskaliziranih računa je za 30 posto viši nego prošle godine. Razlog tome je rast osobne potrošnje, a tek manji razlog rast inflacije. Dakle, inflacija u tom smislu nije toliko signifikantna.
S druge strane možemo odahnuti jer dok god osobna i turistička potrošnja rastu, nema mjesta ekonomskoj krizi za koju sam i ranije govorio da se oko nje pretjeruje – ističe dr. Petar Vušković.
Dr. Novotny kaže da se jedini egzaktni podaci o turizmu mogu dobiti iz sustava eVisitor o turističkim dolascima i noćenjima i tu nema pogreške. Ukazuje da nije egzaktan podatak o tome koliko turisti troše, Hrvatska narodna banka radi anketu, odnosno istraživanje o potrošnji turista.
HNB je temeljem istraživanja za 2019. procijenila da je ostvareno oko 10,3 milijarde eura satelitskih prihoda, znači ukupne potrošnje stranih turista u Hrvatskoj, a oni čine 90 posto noćenja.
- To je pitanje istraživanja i nagađanja kolika je to potrošnja, nije to statistički podatak. To su podaci koji nisu osobito pouzdani, a posebno ne znamo koliko se od turističke potrošnje odnosi na sivu ekonomiju a koliko je u službenim poreznim tokovima i koliki je doprinos za porezne prihode.
Nepouzdani podaci
Logično je kad su cijene porasle da će porasti potrošnja, inflacija je bila za neke proizvode 15 posto, a za gorivo i 20 posto pa je jasno da će porasti iznos fiskaliziranih računa, što nisu relevantni podaci za analizu učinaka turizma. Ali, to ništa ne govori o kvalitativnim aspektima turizma u Hrvatskoj, pogotovo ne o tome kakve koristi imaju stanovnici.
Dobar dio turističke potrošnje odvija se u sivoj ekonomiji koja se ne prikazuje. Zapravo, multiplikacijski učinci tih velikih brojki na ukupnu ekonomsku aktivnost su nejasni, to je više, rekao bih, politički korisno naglašavati turizam kao jako važnu granu.
Ekonomski je to upitno jer imamo jaku negativnu stranu direktnih troškova turizma, a to je uvoz roba i usluga koje se ne proizvode u Hrvatskoj i indirektni eksterni troškovi utjecaja na okoliš i na komunalnu infrastrukturu, a godinama se upozorava na te ogromne troškove za lokalnu zajednicu – ukazuje dr. Novotny koji dodaje da se lokalnim zajednicama stvaraju veliki troškovi oko uklanjanja otpada, potrošnje vode, zagađivanja okoliša.
Kao mali izolirani primjer kakvih vjerojatno ima mnogo uzduž obale, ovaj ekonomist navodi općinu Sali na Dugom otoku koja zimi ima 1200 stanovnika, a ljeti naraste na 20.000 ljudi. Dr. Novotny kaže da hotela tamo nema, nego su turisti zapravo najčešće vlasnici u kuća u Salima.
Nakon ljeta općini ostaje ogroman trošak zbrinjavanja ilegalnih deponija, vodovoda nema, pa se ljeti moraju organizirati vodonosci s tim da se potroši mnogo vode iz tamošnjeg slatkog jezera, što dovodi u pitanje poljoprivrednu proizvodnju, komunalna infrastruktura je preopterećena...
- Na zbrinjavanje ilegalnih deponija otpada je općina potrošila 20 milijuna kuna, što je previše za njezin proračun, a u prihodima se turizam uopće ne vidi.
Tamo gdje su hoteli dominantni lakše se kontrolira trošak koji izaziva turizam, a kad apartmani dominiraju, kao što je slučaj u ponudi u Dalmaciji, to je nevjerojatan trošak. Uz to imamo ponovni rast kruzera koji stvaraju dodatne troškove – ističe dr. Damir Novotny.