Samo u 2019. godini 2999 žena u Hrvatskoj suočile su se s dijagnozom karciooma dojke, a godinu dana od raka dojke umrle su 722 žene. Stravični su to podaci Zavoda za javno zdravstvo. Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete, a svakoj jedanaestoj ženi u Hrvatskoj prijeti ta životno opasna dijagnoza. Pritom se očekuje i daljnji trend porasta oboljelih, piše Slobodna Dalmacija.
Kako bi se smanjio mortalitet, Vlada je još 2006. godine usvojila Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, pa se svake dvije godine u okviru programa probira na mamografski pregled pozivaju žene u dobi 50 do 69 godina i na taj način sebi puno povećaju šanse za izlječenjem. Naime, 90 posto bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi na vrijeme i ispravno liječi.
No, iako im je pregled besplatan i dobiju odmah i termin, odazove ih se svega 60 posto. Splićanka M. (51), se odazvala, uredno došla u KBC Split na zakazani termin, ali uslugu nije dobila.
Poziv je, kako nam je ispričala, dobila preko sustava e-Građani, odnosno Portala zdravlja.
- Kad sam došla i sestri na šalteru RTG ambulante pokazala rezervirani termin na zaslonu mobitela, te navela svoje ime, ona me odmah našla u računalu i provjerila moj datum rođenja, te ustvrdila da sam naručena u 16 sati na mamografiju. Pitala me da joj ‘sad dam papire‘ - prepričava nam žena.
Kakve papire, začudila se. One koji su vam došli na kućnu adresu, odgovorila joj je sestra. Ženi, međutim, nikakvi papiri nisu stigli u poštanski sandučić, samo u elektronički.
- Ali kako ću vas ja sad uvesti u sustav? - na mukama je sad već bila i sestra.
- Ali ja sam već uvedena u sustav, pa maloprije ste pročitali moje ime, prezime i sve podatke, te da sam naručena u 16 sati na mamografiju u vašem računalu - odgovorila joj je.
- Znam da jesam, ali meni trebaju papiri, ja vas bez njih ne mogu uputiti na snimanje - sestra je jasna.
- Sestro, molim vas, pa nećete mi valjda reći da ja sad, s poslanom uputnicom i rezerviranim terminom u sustavu e-Građani, ne mogu obaviti mamografiju?
- Pa ne možete. Moraju vam doći papiri kući u poštanski sandučić.
Drži, nedaj, iako naručena, Splićanka nije uspjela otići na pregled "bez papira", sestra je i dodatno provjerila to s kolegama i zaključak je bio - "ne može".
Čemu služe ‘papiri‘?
Jel‘ moguće da ovaj ženama životno važni Program ranog otkrivanja raka dojke pada na "papirima"? Zbog čega se ženama koje su dobile online uputnicu za mamografiju u KBC-u Split taj pregled uskraćuje jer nisu donijele papirnatu uputnicu, koju nisu ni dobile? Što da naprave kad im ubuduće poziv za mamografiju ne dođe poštom u sandučić, nego na računalo putem sustava e građani? Sva ova pitanja uputilo smo resornom Ministarstvu i KBC-u Split, a u međuvremenu se iskristaliziralo kako je medicinska sestra na šalteru zaista bila u pravu kad je kazala da ženu ne može poslati na pregled bez "papira".
Naime, u pisanom odgovoru koji nam je poslao prof.dr.sc. Krešimir Dolić, predstojnik Kliničkog zavoda za radiologiju KBC-a Split, stoji kako bez "papirologije“ nije moguće zaključiti nalaz.
Pojašnjava kako pozive na mamografiju šalje Nastavni zavod za javno zdravstvo i to putem pisma na kućnu adresu. U omotnici bi, navodi profesor Dolić, trebao biti poziv s terminom i mjestom pregleda, brošura o preventivnim programu, upitnik kojeg treba ispuniti da bi liječnik koji piše nalaz imao uvid u stanje, tri kupovnice (jedna za korisnicu usluge, druga za radiološku ordinaciju i treća za HZZO, a ta ujedno služi za naplatu navedene usluge), te kuvertu s napisanim imenom, prezimenom i kućnom adresom na koju se šalju napisani nalazi s CD-om.
Sad je dakle jasnije zašto je medicinska sestra na HZJZ-u inzistirala na "papirima", ali gdje je zapelo u konkretnom slučaju? Odgovor smo potražili u županijskom Nastavnom zavodu za javno zdravstvo.
Dr. Diana Nonković, voditeljica Službe za epidemiologiju, nam je potvrdila kako preko sustavu e-Građani pacijentice dobivaju samo informaciju, ali bi "pravo" pismo zaista trebalo stići na kućnu adresu kako bi se sve odradilo kako treba. Govori nam i kako su zbog loših iskustava s Hrvatskom poštom uveli praksu da pacijenticama pismo pošalju čak tri tjedna prije zakazanog termina.
Gdje je onda zapelo u konkretnom slučaju? Ispostavilo se na koncu da joj je pismeni poziv poslan već dva puta, ali na adresu na kojoj već godinama ne živi. HZZO, iako ima njezinu novu adresu, iz nekog razloga u sustav "spušta"šalje na staru... (provjerite, dakle, imaju li na HZZO-u vaše prave kontakt podatke, katkad bi to moglo biti i od životne važnosti!)
I što sad?
- Neka se gospođa i svi koji se nađu u sličnoj situaciji javi na naš besplatni broj 0800 600 707 ili na e-mail Nastavnog zavoda i dobit će novi termin i pismo na pravu adresu. Najvažnije da se pregled napravi - poručila je dr. Nonković.
Na koncu, ne možemo se oteti dojmu da ova priča ipak neodoljivo podsjeća na ono čuveno " A gdje je pečat?", jer prije samo nekoliko dana Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva predstavio uvođenjem platforme za e/m-Potpis i e/m-Pečat, ali vidimo da se neke usluge teško mogu realizirati bez dobrog starog papira. Pritom su najmanje krive medicinske sestre i osoblje na šalterima, koje redovito ni krive ni dužne dobiju jezikovu juhu. Sva ta digitalizacija se u zemlji gdje je birokratizacija jedan od krucijalnih problema presporo prima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....