ZNANOST PROTIV KORONAMJERA / DRAGAN PRIMORAC: ‘Znanstvenici koji se protive strogim mjerama većinom su u pravu, ali neke stvari nisu spomenuli‘

Tisuće znanstvenika i zdravstvenih radnika diljem svijeta podiglo je glas protiv strogih restriktivnih mjera u cilju suzbijanja pandemije koronavirusa, rekavši kako postoje razlozi za ozbiljnu zabrinutost ako se zemlje odluče za "lockdown" u kakvom smo i u Hrvatskoj imali priliku sudjelovati proljetos, piše Jutarnji list.

Kako javlja BBC, oko šest tisuća znanstvenika, među kojima su brojni i iz Ujedinjenog Kraljevstva, potpisalo je izjavu u kojoj se tvrdi da zatvaranje pučanstva može imati goleme štetne posljedice po psihičko i fizičko zdravlje pojedinaca, ali i nanijeti štetu cijelom društvu.

Zaštititi ranjive

Smatraju kako bi pažnja trebala biti usmjerena na zaštitu najslabijih i najranjivijih, dok bi velika većina zdravih ljudi trebala nastaviti normalno živjeti. Potpisana deklaracija podijelila je znanstvenu javnost. Dio znanstvenika ne slaže se s njome te tvrdi da bi ciljaniji pristup mogao otežati zaštitu onih koji su u najrizičnijim skupinama. Ujedno, pribojavaju se da bi mogao porasti rizik za sve uslijed mogućih komplikacija od virusa.

Pobornici liberalnijeg pristupa suzbijanju zaraze tvrde pak kako bi novo zatvaranje populacije moglo nanijeti nemjerljive štete, a među poznatijim potpisnicima deklaracije poznate i kao Deklaracija iz Great Barringtona (imenovana po gradu u američkom Massachusettsu gdje je nastala) su i liječnici angažirani u popularnim televizijskim emisijama poput dr. Phila Hammonda i dr. Rosemary Leonard, kao i brojni visokopozicionirani članovi Britanskog liječničkog društva. Peticiju su još potpisali i dr. Sunetra Gupta, epidemiologinja s Oxforda, zatim psihologinja prof. Ellen Townsend sa Sveučulišta u Nottinghamu, te znanstvenik dr.

Paul McKeigue čija je specijalnost predviđanje modela širenja zaraza.
Kako piše BBC, oni smatraju da bi politika zatvaranja pučanstva sve dok cjepivo ne bude dostupno nanijela nepopravljivu štetu društvu u cjelini, pri čemu bi najsiromašniji bili najviše pogođeni. Među izravnim očekivanim posljedicama zatvaranja mogu se, kažu, očekivati pad procijepljenosti djece te pad kvalitete zdravstvene skrbi za srčane bolesnike i pacijente s karcinomima. Ističu kako je rizik od koronavirusa 100 puta veći kod starijih i dojenčadi, dok je, primjerice, za djecu i mlade obična gripa mnogo opasnija od covida-19. Napominju i kako sve veći broj ljudi razvija imunost na koronavirus, čime se smanjuje rizik i za one najrizičnije.

No, to ne znači da ovi znanstvenici smatraju kako se treba posve opustiti. Predložili su niz mjera koje bi se trebalo pridržavati kako bi rizik ostao na razumnoj razini. Preporučuje se redovito testiranje djelatnika domova za starije kao i zapošljavanje onih koji su dokazano stekli imunitet. Također, umirovljenici koji žive sami trebali bi imati mogućnost dostave namirnica kako bi minimalizirali svoje kretanje na otvorenom. Kad god je moguće, s ostalim članovima obitelji trebali bi se susretati na otvorenom prostoru umjesto u kućama i stanovima. Napominju i esencijalne mjere, poput redovitog pranja ruku te ostanka kod kuće ako se ne osjećate dobro.

Dugotrajne posljedice

Istovremeno, znanstvenici i medicinski stručnjaci tvrde kako bi ostatak života trebao ići dalje. Mladi ljudi koji ne pripadaju rizičnim skupinama trebali bi normalno nastaviti raditi, škole i fakulteti ostati otvoreni, a sportske i kulturne aktivnosti se nastaviti. Ne preporučuju ni zatvaranje kafića i restorana.

Protivnici ovakvih pristupa tvrde kako bi svi trebali ravnopravno sudjelovati u borbi protiv zaraze, aludiravši na to da bi ove mjere bile diskriminatorne "unatoč dobroj namjeri". Dr. Stephen Griffin s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Leedsu kaže kako treba znati da su zabilježeni brojni slučajevi dugotrajnih posljedica po oboljele čak i u slučaju vrlo blagog oblika bolesti, poput duljeg umora i boli u zglobovima, piše Jutarnji list.

Dr. Simon Clarke, molekularni biolog sa Sveučilišta u Readingu, podsjeća pak kako je još uvijek nejasno razvija li se doista imunitet krda.
- Potreban nam je imunitet koji je trajan, a mi još uvijek ne znamo koliko dugo traje imunitet onih koji su prebolili virus - rekao je, dodavši kako je najvjerojatnije da imunitet stečen prebolijevanjem covida-19 nije trajan, već se ponovno javlja infekcija, doduše u slabijem obliku. 

Brojni međunarodni znanstvenici, uključujući niz eminentnih stručnjaka s Oxforda, Cambridgea i drugih velikih sveučilišta, potpisali su deklaraciju kojom traže posve drukčiji pristup u borbi protiv koronavirusa. Kao što smo pisali, podigli su glas protiv strogih restriktivnih mjera rekavši kako postoje razlozi za ozbiljnu zabrinutost ako se zemlje odluče za "lockdown" u kakvom smo i u Hrvatskoj imali priliku sudjelovati proljetos, piše Jutarnji list.

U izjavi se tvrdi da zatvaranje pučanstva može imati goleme štetne posljedice po psihičko i fizičko zdravlje pojedinaca, ali i nanijeti štetu cijelom društvu. Smatraju kako bi pažnja trebala biti usmjerena na zaštitu najslabijih i najranjivijih, dok bi velika većina zdravih ljudi trebala nastaviti normalno živjeti.

Jedan od najcjenjenijih hrvatskih znanstvenika i član Znanstvenog savjeta Vlade RH prof. dr. Dragan Primorac komentirao je deklaraciju tijekom gostovanja u emisiji RTL Direkt.
- Radi se o eminentnim znanstvenicima s uglednih sveučilišta i nema dvojbe da su oni u pravu u velikom segmentu onoga što su izgovorili. S druge strane, imamo kritičare koji kažu je i problem kod covida-19 što postoje neke dugoročne posljedice koje kolege ne spominju, kazao je i dodao kako je jedan od problema baš imunitet krda, koji se spominje i u deklaraciji. 
- Govorimo često o proizvodnji protutijela. No, ima po meni bitno važniji imunitet, a to je tzv. stanični imunitet koji proizvodi memorijske stanice. Mi znamo da taj imunitet čuva ljude koji su oboljeli od SARS-a 2003. godine, punih 17 godina, rekao je.
- Još jedna grupa znanstvenika koja proturječi ovoj skupini kaže da je zapravo nemoguće proizvesti taj imunitet krda bez cjepiva, kazao je Primorac.

Rekao je da više nitko u svijetu ne želi doći u sustav zatvaranja ekonomije i ljudi u kuće, iako još ne razumijeno sve vezano uz covid-19. Primorac je optimist jer se sada zna više nego je to bilo na početku pandemije.
- S druge strane ljudi su, što svjedočimo u Hrvatskoj, iznimno odgovorni. Ako imamo već pojedinačne slučajeve ne možemo osuditi cijelu populaciju, kazao je. Otkrio je da ima rezultate da je u posljednjih dva tjedna bilo mnogo manje inficirane djece u školama nego je to bilo na početku.

- Ako ćemo držati sustav odgovornosti, samoizolacije i biti oprezni, biti što manje u zatvorenom prostoru i kretati se i biti na otvorenom, mislim da nema razloga da budemo u panici pred zimu koja dolazi, rekao je. Iznio je i teoriju dijela znanstvenika koji smatraju da će se zbog odgovornog ponašanja i nošenja maske na zimu i postotak oboljenja od gripe biti manji.
- Ovo može rezultirati paradoksalnom situacijom u kojoj ne samo da ćemo reducirati broj inficiranih covidom-19, nego i onih inficiranih gripom, rekao je i naglasio da uz mjere koje su već predložene treba jačati i prirodni imunitet te naglasio da treba povećati količinu vitamina D, vježbati, spavati i biti što više vani.

Na pitanje pomaže li slatki pelin, Primorac je kroz smijeh kazao da o njemu ne može govoriti. - Ali ako je nekome pomogao, neka ga nastavi koristiti, kazao je.
Naglasio je da danas možemo puno brže reagirati na neke situacije koje se dogode u pandemiji. - Objavljeno je da 37 posto ljudi koji su pozitivni na SARS-COV-2 potpuno bez simptoma i po definiciji su zdravi ljudi, rekao je, a naveo je i da dolaze novi testovi koji puno brže daju rezultate.

Otkrio je da dio znanstvenika smatra kako Italija dobro stoji po brojkama u ovom drugom valu jer je odgovornost ljudi mnogo veća nego na početku pandemije, dok drugi kažu da se manje testira pa ima i manje pozitivnih, a treći da se u određenim sredinama razvio imunitet krda. - Prava istina je negdje možda na sredini, rekao je.
Kazao je da možda nije loš prijedlog da se svaki dan ne objavljuju podaci o zaraženima, a govorio je i o cjepivima koja se razvijaju.

- Imamo 53 cjepiva koja su ušla u jednu od tri kliničke faze. Dobra vijest je što ih je 11 ušlo u treću fazu kliničkih ispitivanja. Imamo i 91 cjepovo koje su u pretkliničkim fazama istraživanja na životinjama. Ali i pet ih je odobreno za korištenje i cijepljenje iako nisu prošli treću kliničku fazu, kazao je za RTL i objasnio da je dobro što su strategije razvoja cjepiva različite. 
- Teško je povjerovati da jedan od tih pristupa neće uroditi plodom, rekao je. Kazao je i da se američki predsjednik Donald Trump u slučaju zaraze koronavirusom ponašao kao političar i tako kako će mu pomoći u kampanji, piše Jutarnji list.